Жидов

ŽIDOV

Židovi u rumunjskom parlamentu

Antisemitizam u Bugarskoj i Turskoj. Iz Sirije. Ortodoksni rabini u Americi za izgradnju Palestine.

IZBORI ZA PARLAMENAT U RUMUNJSKOJ. Židovski narodni poslanici. U izborima za rumunjski parlamenat izabrano je prema dosada poznatim rezultatima pet Židova. Ovi su židovski kandidati izabrani većinom na listinama stranke generala Avarescua, kpja daje najviše garancije za pravedno sprovodjenje politike opće saradnje svih nacionalnih grupa u Rumunjskoj, a osim toga je poznata kao protivnik antisemitskih organizacija, Medju izabranim židovskim kandidatima nalazi se kao najjača ličnpst dr. MayerEbner, sadašnji predsjednik židovske bogoštovne općine u Černovicama i dugogodišnji ojionist. vodja. Značajna za prilike u Rumunjskoj jest činjenica, da kod izbora za parlamenat redovno pobjedjuje ona stranka, k,oja je na vladi. Takav je bio slučaj kod pretposljednjih izbora, kad je liberalna stranka, koja je provodila izbore od neko 10 poslanika, narasla na preko 200. Sada je i stranka inače veoma popularnoga i korektnoga generala Avarescua narasla od veoma malenoga brpja poslanika na stranku, koja će u novom parlamentu imati 278 poslanika. Antisemitska stranka Cu z e dobila je devet mandata. Ta je stranka agitovala u izbornoj kampanji s ovim programom: 1, Izbacivanje Židova iz vojske i upotreba židpvskih vojnika za gradnju cesta. 2. Židovi se imadu protjerati iz sela. 3. Židovskim posjednicima imade se oduzeti zemljišni posjed i predati seljacima. 4. Imade se ekspropriirati židovski šumski posjed. 5. Rumunjske se škole imadu očistiti od židovskih učitelja i učenika. 6. Židovskim se stanovnicima imadu oduzeti kuče, koje posjeduju. 7. Iz zemlje se imadu protjerati svi Židovi, koji su se uselili nakon 1914. godine.

PROPAGANDA ZA BOJKOT ŽIDOVA U BUGARSKOJ, Sofija, 31, maja (JTA). Židovski Konsislorij, koji u sebi udružuje sve židovske općine u Bugarskoj, prolestovao je kod vlade protiv propagande za bojkotiranje Židova, koju vodi antisemitska družba »Rodna Saščita«, Konzistorij je tražio od vlade da poduzme mjere protiv propagande, koja poplavljuje zemlju huckaškim proklamacijama. Vlada je obećala, da će ove stvari ispitati i da će poduzeti potrebne mjere. Vodeću ulogu u ovoj propagandi vrše reakcionarni ruski emigranti.

ANTISEMITIZAM U TURSKOJ. Protužidovski prijedlozi antisemita u turskom parlamentu. Turski ministar linancija odbija ovakove prijedloge. Carigrad, 2. juna (JTA). Za vrijeme debate o budžetu ministarstva trgovine u Narodnoj skupštini u Angori, pokušala su dva člana parlamenta, da prodru s antisemitskim prijedlogom, koji se sastojao u tome, da se Židovima u Turskoj oduzmu njihova poduzeća i nacionaliziraju. Taj su prijedlog prcđlagači motivirali time, što su Židovi po njihov,om mišljenju krivi gospodarskim nevoljama u Turskoj, a naročito padanju turske valute. Predlagač Atali Bej rekao je mcdju .ostalim; »Ne provedemo li odmah konzekventnu protužidovsku Politiku, bit ćemo doskora ondje, gdje je danas Madjarska«. Ministar financija .odgovorio je ovako na taj prijedlog; »Gospodarsko takmičenje mora biti slobodno. Svaki daje gospodarskom životu najbolje St.o može. Zakon štiti svakoga, a ne protežira nikoga. Ako Židovi bolje uspijevaju u gospodarskom životu, postizavaju to zbog toga, što su sposboniji i akbvniji. Mi možemo samo jedno da činimo: povoditi se za njima 1 ne raditi manje od njih«.

ŽIDOVSKI KLUB U POLJSKOM SEJMU GLASOVAO ZA PILSUDSKOGA. U izboru predsjednika poljske republike glasovao je židovski parlamentarni klub u Sejmu za maršala Pilsudskoga, a kod ponovnog glasovanja, budući da Pilsudski nije primio izk°r i glasovao je za kandidata kojeg je predložio Pilsudski, i- Moiickog,

DRŽAVNO UREDJENJE U SIRIJI. Pnt k samostalnosti? Bajrut (JTA). Nedavno je uz pristanak francuske vlakonstituirana nacionalna vlada u Siriji objavila program 0 državn,oro uredjcnju Sirije i o uredjenju internacionalnih °dnosa, a naročito odnosa prema Francuskoj, današnjoj mandatarnoj vlasti u Siriji. Prema tom programu ima da se stv.ori ** r *ki parlamenat, koji bi bio suveren. Francuski mandat nad Sirijom imao bi da se dokine, a na mjesto mandala došao bi P°*ebni ugovor izmedju Sirije i Francuske (slično kao što je nr *djen odnos izmedju Iraka i Velike Britanije). Sirija bi imala dobije posebnu zlatno valutu. U programu je predvidjena * amnestija sviju, koji su učestvovali u nstancima protiv francuske kao mandatarne vlasti. Ovaj je program sastavljen uz odobrenje francuskoga guT «rnera za Siriju Henry de Jouvenela.

UNIJA ORTODOKSNIH RABINA U AMERICI ZA IZGRADNJU PALESTINE. Nedavno se održala u New Yorku godišnja konferencija Unije Ortodoksnih Rabina, koja je svojevremeno bila toliko bojovnp istupila proti rabina dr, Stephen S. Wise - a. Konferencija je prihvatila rezoluciju, u kojoj se pozivlju svi članovi Unije da svim sredstvima i do krajnjih granica požrtvovnosti pomažu izgradnju židpvske narodne domaje u Palestini.

PROVEDBA SOSKINOVOGA PLANA INTENZIVNOGA GOSPODARSTVA. J eru spli m, 30, maja (JTA). Dr. Soskin će doskora započeti s provedbom svojega plana intenzivnoga gospodarstva na zemljištu koje zaprema površinu od 2500 damama. Ovo se zemljište nalazi u blizini Hajfe. Za kpji dan započet će naseljivanje kolonista, keji će obradjivati to zemljište. Druga Soskinova kolonija uredit će se doskora u K a bar i, jer su radovi oko isušenja mpčvara, koje obavlja Rothschildovo društvo »Palestine Jevvish Cplonisation Assotiation«, već gotovo dovršeni.

PROGRAM PALESTINE ECONOMIC CORPORATION. Ncw York, 30. maja, (JTA). Gosp. Bernard Flexner, predsjednik društva Palestine Economic Corporation, koja imade da investira svoj kapital u Palestini informirao je izvjestitelja Jevrejske Telegrafske Agencije o budućem radnom programu korporacije. Korporacija je zaključila, da učestvuje u Rutenbergovom preduzeću za elektrifikaciju Palestine s kapitalom ,od 150.000 funti. Nadalje će se korporacija staviti na raspoloženje Centralnoj Kooperativnoj Banci u Jerusolimu 100.000 funti za dugoročne kredite poljoprivrednim i drugim grupama.

TESTAMENAT OSKARA STRAUSSA, Javili srao ranije, da je u New Yorku umro veliki filantrop i prijatelj izgradnje žid.ovske narodne domaje u Palestini Mr. Oskar Stra u s s, koji je bio svojevremeno američki poslanik u Carigradu i židovski ministar u Americi. Pred sudom je ovih dana otvoren testament pok.ojnikov, U tom testamentu naredjuje Oskar Slrauss, da se čitava njegova veoma velika i bogata knjižnica imade poslati Sveučilišnoj i Narodnoj Biblioteci u Jerusolimu. Troškovi prevoza knjižnice u Jerusolim imadu se namiriti iz ostavštine. Nadalje je preminuli Oskar Strauss ostavio 10 hiljada dolara udruženim židovskim dobrotvornim institucijama u New Yorku i 10,000 Dropsy Colege-u u Filadelfiji.

UDOVICA MAKSA NORDAUA I NJENA KĆERKA U EMEK JEZREELU. Jerusolim, 2. juna (PC), Udovica Maksa Nordaua i njena kćerka proputovaše ovih dana sav Emek. Na koncu toga puta rekla je gdja Nordau, da ukratko iskaže svoj đ,ojam: »Nijesam iznenadjena, ali nijesam ništa manje ushićena onim što sam vidjela«. Naročito su se gdje Nordau dojmile škole i uredbe za djecu u kooperativnim naseljima, jer te institucije olakšavaju majkama, da rade zajedno s muževima na polju i u gospodarstvu.

TALIJANSKI NASLJEDNIK PRIJESTOLJA DOĆI ĆE U PALESTINU. Rim, 1. juna (JTA), Službeno se javlja, da će talijanski nasljednik prijestolja princ Umberto u novembru ove godine posjetiti Palestinu. Princ Umberto putovat će na jednoj talijanskoj ratnoj ladji. Posjeta će imati službeni karakter.

HAKOAH POBJEDJUJE NEW YORK GIANTS. I PHILADELPHIU. Pobjedom 2:1 revanžira se Hakoah za raniji poraz, Konac turneje. Dne 30. maja odigrao je Hakoah revanš utakmicu protiv odlične mpmčadi »New York Giants«, kojoj je ranije 'podlegao zbog izmorenosti i blesure igrača. U ovoj je utakmici Hakoah razvio najljepšu igru u čitavoj turneji. Prvi gol za Hakoah poslignujO je Eisenhofer. Kratko vrijeme iza toga izjednačuje Giants. Poluvrijeme svršava sa 1:1. Nakon pauze zabija Schonfeld drugi goal za Hakoah, U igri su se naročito istakli Gold i Eisenhofer, Utakmici prisustvovahu nadbiskup New Yorka Maning i austrijski generalni konzul. Obojica su pozdravili Hakoah naročitim govorima. Primici od utakmice pripali su napola fondu za pripomoć židovskim žrtvama rata u Istočnoj Evropi, a napola fondu za gradnju Saint Johns katedrale u New Yorku. Na zadnjoj utakmici pobjedio je »Hakoah« uz silno oduševljenje gledalaca jaki prol. klub »Phiiadetphia« rezultatom 3:0. Hakoah je otišao iz New Yorka 2. juna parobrodom »Berengarija«, pa će po svoj prilici stići u Beč 10. juna, »Wiener Morgcnzeitung javlja, da je gotovo osigurana ponovna turneja Hak,oafaa u Americi u godini 1927. Program te turneje predvidja utakmice na Kubi, u Kalifomiji i u New Tortu.

Političko stanje u Palestini

Gospodarska i politička situacija. Pučanstvo i vlada. Pokret združivanja arapskih stranaka u Palestini i Židovi. (Od našega redovitog palestinskog izvjestitelja.) Jerusolini, 26. maja 1926. Još se uvijek nalazimo u-Palestini u perijodu stagnacije, što se gospodarstva tiče. Prestala se doduše spominjati riječ »kriza«, koja se još pred nekoliko mjeseci najvolila upotrebljavati za označivanje stanja. Tome je danas tako zbog priviknuća prilikama a možda i. zbog toga, što je val depresije predugačak, a da bfl se mogao okarakterisati ovakovom riječi, koja označuje zapravo nešto momentano. Razne mjere odgovornih instancija li neobična izdržljivost pogodjenih dijelova palestinskoga židovskoga pučanstva pomogli su da se stanje, koje se je jedva moglo podnijeti, ipak podnosi. Loša gospodarska situacija Hinila se zbog nepovoljnih političkih prilika, koje sn joj se bile pridružile, još opasnijom. Već se odavna u javnosti i u štampi nljesu čule tolijke žalbe, prrikužbe kao za posljednjih mjeseci. Orfješke vlade, prije svega u pitanju vojnih jedinica za obranu zemlje, dale su tome povoda. A) momentano teško stanje bilo je nadasve povoljno tlo za sve te proteste i zahtjeve. U vrijeme, kad rad normalno teče, kad se osjeća vlastita snaga i‘ opaža njena djelotvornost, svatko je daleko manje raspoložen, da se bavi propusima drugih. Rad apsorbira i zadovoljuje interes, pa se ne polaže tolika važnost na pomoć izvana jer nije toliko potrebna. Ali za; posljednjih mjeseci, kad je jt'šuv proživljavao tešlku borbu i kad bilje iz galuta dobivao potrebnu pomoć, taj je )sšuv više nego prije mogao da vidi i zaista vidik), uz koje je teške okolnosti vršlio svoj rad u mandatarnoj zemlji i kako vlađia. nije prstom makla, dia mu pomogne. Koliko H napora stoji Židove rješenje problema nezaposlenosti! <i kako bi lako vlada javnim radovima mogla stvar u najmanju ruku djelomično popraviti«! Nije dakle čudo, da je palestinska židovska! štampa pnniai žalbi' protiv vlade i zahtjevanja. Čovjek bi logično morao pomisliti, da vlada, koju Židovi u posljednje vrijeme toliko oštro krttilkuju, užltva kao valenat simpatije li priznanje drugoga dijela pučanstva. A fakat je upravo protivno. Kad je novi Vrhovni Komesar maršal lord) Plumer preuzeo svoju službu, mislili su ekstremni naconalfist! medju palestinskim Arapfilma, đa je kucnuo njihov čas. Zamjena ranijega židovskoga Vrhovnoga Komesara generalom, koji nije bio sumnjiv zbog (kakove sklonosti ciijonizmu, činila se aktom naročite naklonosti nežSdovskom pučanstvu. I šovinistički arapski elementi pod vodstvom K a z i m paše dadioše se odmah na rad i uručiše novom Vrhovnom Komesaru one poznate memorandume, s kojima ipak nijesu uspjeli. A onda se je dalje čekalo. Ta treba da nastupi neka promjena u palestinskoj politici! I faktično se, prije svega po mišljenju Židova, pokazala u tome, da je zavladala neka pasivna rezistencija, koja nam je otešoala život i rad u Zemlji, Ali za Arape, bolje reći zal onaj njihov dio, koji si je stavio ciljem da pobijaj cSionizam, nije to značilo ništa. Jedva ; m je i doprlo do svijesti, da se, u glavnom, i ne radi o pozitivnim činim a, nego o propustima administracije. Sad je zanimljivo promotriti, kakove je puteve potražila borbenost Arapa. Protiv Vrhovnoga Komesara nije se moglo mnogo da kaže, a još se manje moglo da učinit Bilo je jasno, a 4 arapska je štampa to .izričito naglasila, da njegova glavna zadaća njje u nutarnjoj administraciji Zemlje. U posljednje vrijeme obratio se arapski firont protiv glavnoga sekretara palestinske vlade Coionel Symesa. Napadaj ie započeo arapski list u Jafi »Palestin« oštrim člankom, u kojemu se Ikao najveći grijeh Symesa spominje njegova sklonost cfjonizmu. Njegovo imenovanje po s% Herbert Samuelu i činjenica, da prima zastupnike cionističkih institucija, da se s njima posavjetuje, služe kao dokazi. Ovaj napadaj na Symesa, tik ,prije njegova odlaska u inostranstvo da prisustvuje sjednicama Mandatame Komisije kao izvjestitelj palestinske vlade, dolazi neposredno nakon, toga, što se, izuzevši neke manje važne slučajeve, nije u Zemlji zamjećivala nijedna oštrija akcija protiv cionističkoga rada. Za posljednjih se dviju godina naprotiv činilo, da su Arap! osim nekih malenih ekstremnih grupa, počeli da, se ako ne sprijarteljuju a ono poirtiruju sa židovskom imigracijom i djelatnošću. Arapski je svijet u Palestini bio u posljednje vrijeme zauzet pokušajem, da se ikmke i sporazume tri palestinske arapske stranke. Ovakav pokušaj, koji je ovaj puta injcijirao Egfpćaribi Ahmed Sakhj paša , dosada se uvijek razbijao na tome, što »arapska egzekutiva« (vodstvo muslimansko-hrišćanskoga kluba, kojemu je na čelu Musa Kazim paša) nije htjela da se odrekne svoje diktatorske prednosti. Druge dvije stranke, »Nacionalna stranka« i »Stranka Felaha« mogle sn da pristanu na izbore za arapski 1 palestinski kongres samo pod uvjetom, da se garantuju demokratski Izbori u potpunom smislu te riječi. Konferencija koju je ii Jerusolini sazvao Ahmed Sakhi paša, a koja je pored ostaloga imala da odluči o sazivu palestinskoga arapskoga kongresa, postigla je do neke mjere potrebni sporazum. Nije doduše izabrana naročita izborna komisija, nego

»oštarina plaćena u gotovom -retplata na „Židov- stoji: 50D1ŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE ) 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. )GLASI SE RAČUNAJU PO STALKOM CIENIKU. PLATIVO 1 UTU]VO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. tAČUNA UPRAVE „ŽIDOV* JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 4. juna 1926. 22. šivana 5686.

Pojedini .broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 1 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38.,1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SEfiNE,VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 23.