Жидов
je saziv kongresa prepušten Musi Kaziim paši. Skupni dojam konferend-je 1 ličnost Ahmed Sakhi paše ukazuju, da je ovoga puta ipak postignut znatan napredak na putu do sporazuma izmedju palestinskih Arapa. Židovska štampa u zernUl ocjenjuje značaj II važnost konferencije s toga gledišta, a i arapska delegacija za kalifattski kongres u Kairu izjavila se povoljno o konferenciji. Imade ljudi u Palestini, koti se zabrinjuju zbog pokreta za sporazum medju palestinskim Arapima, Boje se, da bi zbog toga združenja ojačali napadaji protiv našega kolonizacijonoga rada u Zemlji, prof.lv imigracije, prbtiv kupovanja zemljSta, protiv raznih mjera potrebnih nam za razvitak (Izgradnje. Ponajprije mora da nam bude jasno, da, kad bi Itomej i bilo tako, te se ovaj pokret za združenje palestinskih Arapa ne bf očitovao kortlsno po nas, da trti a la longe protiv toga ne bismo mogli ništa učiniti. Ovaj proces mora doći, čim se palestinski Arapin razvije, a mi danomice doprinosimo našm kulturnim radom u Zemlji tome njegovom .naprednom razvitku znamo li to i hočemc/ Cl ne. Može da bude istina, da će novo združivanje trebati mnogo vremena, da se konačno sprovede ida će rascjepkanost trajati još dugo. Jer sporazum, koji je postignut na spomenutoj konferenciji, nije drugo no početak, koji se tek imade da aflrmtira i koji može da se kod prV)h razmimoilaženja razb je. AH ovaj je proces samo pitanje vremena. I bez obzira na to, da protiv Itoga razviltMv ne možemo ništa učinci, kako bi'' to nej I od nas ipak htjeli, mažemo se od toga združenja arapskih stranaka nadati i mnogočem dobrom. Danas još nema javnoga mišljenja palestinskih Arapa. Kad on* koji vode narodne poslove, sveudilj naglašavaju, da govore, u i:mq »čitave nacije«, čine ovo iz posve jednostavnoga razloga, jer stvar nije sama po sebi toliko razumljiva, adane bi trebali listićati, da je »sva nacija« iza njih. Velik dio palestinskih Arapa danas ili uopće nema svoje političko mišljenje ili jednostavno preuzima nazlranje vodećih grupa. Združenje struja, dalo bi pokretu viiše snaga, koje bi i osim današnjih aktivnih osoba, koje su protiv cijoniizraa, mogle da uzdignu na površinu i druga shvatanja, a možda bi dovele do nekoga širega prosvjećivanja masa. Time b; se omogućilo, da bi pored giasa arapske egzekutive j druge grupe došle do r ječi, da: bi se konačno izgradilo javno narodno mišljenje, a ini bismo tinje dobili! podesnu bazu za pregovore. 1 Ahmed Sakhi paša drž: prema izvještajima u štampi, da palestinski Židove treba da pozdrave pokret za združivanjem arapskih stranaka, jer se većina Arapa na kraju ne će moći oteti spoznaju da je izgradnja Zemlje po Židovima ujedno Ijlagoslovna ii za Arape. Jedno je, jasno, pretpostavka za to, da eventualno stvaranje arapskoga kongresa bude korisno po Židove: da ga mi umijemo Iskoristiti. Ne ćemo opet započeti kritikom, da u nas nema Sistematske politike za sporazumijevanje s Arapima. Jamačno' nije dostajalo, dia je ovaj ili onaj novinar i privatnik razgovarao sa Sakhi pašom, kad je boravio u Zemlju umjesto da se zgoda upotrijebila kako valja. Ali je isključeno, da će se zbliiženje s Arapima postići time, što će oni vidjet li, da im ne donosimo štete nego koristi. Treba im to reći i dokazati. Memorandum, koj : su Arapi ove godine predali Mandatarnoj Komisiji, umjereniji je od ranijih, a li u Zemlji se črti, da smo došlr u mirniji perijod. A medjutiiß su uzrasle snage, koje su podesne za ovakav rad. Imade danas već oveći broj ljudi u Zemlji, koji govore arapski, a time su prekoračiti najviši prepon. koj : nas dijelii od našega susjednoga naroda. Manjka nam uistinu podesna instanca za te svrhe. Ona mora da ise stvori, ako ne ćemo da doživimo nemila iznenauljenja. Oerda Arlosoroff-Ooldberg.
POŠUMLJIVANJE ZEMLJIŠTA U NURISU, Jerus o 1 i m, 2. juna (PC). Kad je Keren Kajemet godine 1921. kupio velika područja zemljišta u Nurisu, (usred Emek Jezreela) a podno Gilboa gore bilo je na čitavom tom području svega jedno šumsko drvo i dvije voćke. Od toga vremena zasadjeno je mnogo drveća i sada ima u Nurisu 167 hiljada mladih šumskih stabala i 71 hiljadu 200 voćaka.
KONFERENCIJA LIBERALNIH ŽIDOVA. 11. i 12. jula u Londonu. London, 27. maja (JTA). Dovršene su pripreme za interteritorijalnu konferenciju liberalnih Židova. Konferencija će se održati dne 11. i 12. jula u zgradi Liberalne Sinagoge u Londonu. Ovo će biti prva konferencija liberalaca na interteritorijalnoj osnovici. Nekoliko referata bit će posvećeno osnovkama liberalnih teza i njihovom produbljenju.
KONFERENCIJA ENGLESKIH CIJONISTA. 23. maja otvorena je u Leedsu 27. godišnja konferencija engleskih cijonista, kojoj je dr. Weizmann uputio naročito pismo, u kojem ističe ozbiljnost časa i zadatke engleskih cijonista. Verificirano je nešto oko 200 delegata. Konferenciji je predsjedao Mr. Phillip Guedalla, predsjednik Cijonističke Federacije u Engleskoj. Konferenciji su poslali pozdravna pisma i sir Alfred M o nd, sir Wyndham D e ed s, dr. Bertholđ Feiw e 1, Njemačka Cijonistička Organizacija, Cijonistička Federacija u Južnoj Africi itd.
Smrt Vazsonyi-a
U subotu, dne 29. maja umro je uslijed klijenuti srca član madjarskoga parlamenta i bivši madjarski ministar pravde Vilmoš Vazsonyi u jednom sanatoriju u Badenu kraj Beča, gdje je okružen svojom porodicom i svojim prijateljima liječio bolest srca,, koja se u posljednjic vrijeme znatno pogoršala zbog borbe s podmuklim antisemitskim protivnicima. Bio je jedva dostignuo 58 godinu života. Pokojni je Vazsonyi prototip jednoga karakternog asimilovanog Židova, koji je sve svoje energije i vrijednote posvetio zemlji, u kojoj se rodio i u kojoj je živio, a da na koncu bude napadnut od plaćenih hortijevških atentatora, mučen i progonjen podmuklom rabotom same vlade i njenoga predsjednika. Vazs,onyi je sin jednoga židovskog učitelja, koji se zvao Weisfeld. Talentirani mladić zarana je pokazao: madjarskom svijetu svoju duhovnu snagu. Svršio je pravo i bio odvjetnik u Budimpešti. Ušavši u politički život napredovao je zbog vanrednih intelektualnih osobina. Komunalnoj politici u Budimpešti dao je vrijednih poticaja i osnova. O.nivač je madjarske demokratske stranke. U parlamenat ga je već decenijama birala židovska četvrt u Budimpešti, pa se zbog toga V.azsonyia općeno držalo predstavnikom madjarskih Židova. Odbio je, da za volju karijere napusti židovsku vjeru. On je prva osoba, koja je dobila titulu »tajnoga savjetnika« uz prisegu izrečenu drugačije nego po formuli za članove katoličke vjere. Dugo je vremena bio neprestano u opoziciji. Zbog svoga bogatoga znanja i političkog renomea, kpnačno je ušao i u vladu. U kabinetu grofa Morica Esterhaz y-a bio je ministar pravde. Protiv Hortyjevog režima bio je Vazsonyi u oštroj opoziciji, ali se ipak nije upuštao u suviše riskantne gestov«, kad je trebalo obarati vladu. Inače je bio najbolji debater u parlamentu. Vlada grofa Bethlena nastojala je, da mu po baca što više klipova pod noge i nije prezala ni pred čime. Bolest se pogoršala i smrt mu je prekinula život u naponu zrele muževne snage. U posljednje se vrijeme Vazsonyi interesovao za izgradnju Palestine, ali u svojoj okolini nije mogao da djeluje u tom smjeru. Tragika Vazsonyi-a jest u tome, što nije bio pripušten, da Madjarskoj dade ono, što je želio i što bi mogao da joj dade. Sva njegova vrijedna snaga nije rodila plod,om vječne vrijednosti. On je izgubljena jedinica židovstva, poput svih koji drže židovstvo jednostavnom vjeroispovijesti i hoće da služe onima, koji se od toga brane. U historiji madjarskoga naroda nije urezao duboke brazde i pored golemoga patriotizma i bogate duševnosti, a njegova orijentacija prema židovstvu isključivala ,je svaki ozbiljniji i presađniji rad na području ove njegove iskonske zajednice.
Atentat na Petljuru
Tko je atentator Samnel Schwarzbart? Pariš (JTA). 0 atentatoru na Simona Petljam.'-: nost iz krvavih nacionalnih borba u Ukrajini, Schvvarzbartu doznaje Jevrejska Telegrafska AgecJ interesantne podatke. Rodjen je 1888. u jednom selu kraj lenksa. U svojoj mladosti je izučio užarski zanat. Usto ( marljivo radio, da se što svestranije naobrazi. Kasnije i iselio u Francusku, gdje je stekao i pođanstvo. Na počeli rata stupio je kao francuski državljanin u francusku yoj s j, U borbama se odlikovao osobitom hrabrošću, pa je bio odi kovan raznim višim odlikovanjima Nakon rata pošao je kao i, mač s jednom francuskom vojnom komisijom ponajprije u P t trograd, pa u Moskvu i Odesu. Bio je svjedokom krva>j pogroma Petljurinih bandi i vojske carističkoga generala Dj njikina. Roditelji i gotovo sva braća postradale mu sa sj pogroma. Zaklaše ih. Ogorčen stupio je u crvene čete boj ševika, da se bori protiv Pctljure i Denjikina, Svuda je av lazjo na krvave tragoVe groznoga pokolja Židova, pa se n kleo da će osvetiti ovu krv i übiti Petljuru, kojega je drij glavnim krivcem pogroma. Nije odobravao boljševičke metodi pa se d.oskora vratio u Francusku, gdje je nakon kratko vremena osnovao »Savez židovskih ratnika«, kojemu je bi prvi predsjednik. Živio je dalje od svoga urarskoga zanati prehranjujući skromno sebe i svoju ženu. Već od mladih dana bavio se mnogo literaturom, a i sa; je pisao. Izdao je pod pseudonimom »Baal haloimos« (Sanjar svesku pjesama; »Snovi i zbilja« i »Fun Tifen« (Iz dubina), kasnije je izdao i svoje dnevnike pisane u vremenu izmedj godine 1917, i 1919. U Parizu je dugo tražio Petljuru. Njegovu je fizionomu upamtio sa raznih slika. Sreo ga je počesto sa ženom i d« tetom, pa nije htio da puca. Konačno ga je 25. maja u 2 četvrt sata poslije podne susreo u jednoj ulici Quarlier b tin-a i ovdje, kako smo već javili, izvršio svoj zavjet. Nij pokušao da bježi. Uzviknuo je: »Kaznio sam übojicu, koji , dosada bio nekažnjen« i predao se stražarima, koji su k dotrčali čuvši prasak samokresa.
Atentat na Petljam Izvršen uz poklič o osveti za židoi sku krv zabilježen je i obilno glosiran u čitavoj svjetski štampi. Prema ,onom što je poznato o krvavim borbama Ukrajini d o groznim pogromima u godini 1919, čini se, i Petljura nosi krivicu za pogrome samo utoliko, što ih numd,o ili htio da spriječi d ako su programe izvodile čete bande, koje su se borile protiv boljševika i drugih mu proti' nika pod njegovom komandom. Njegovo ime ulazi u bisto riju .okaljano bestijalnim übijanjem nevinih, omrljano krvavi' tragovima groznih pokolja hiljade židovskih staraca, stana muževa, žena i djece. Kažu poznavaoci prilika, da su pogroa Petljurindh bandi bili najbestijalniji od svih dosadašnjih. Posvuda se bilježi značajnost akta atentatorova. I moa se reći, da se o njemu piše s više simpatija, nego o umore ncme, koji je skroz jedna interesantna tragična pojava. Svaki se übijanje s ljudskoga gledišta mora da osudi. Ono se i vrlo malo slučajeva može opravdati. Ukrajinci u Parizu izk su jedan kominike u kojem kažu, da i a ovom atentati imadu boljševici svoje prste, Eventualno. Premai pariška vijestima Schwarzbart je veoma hladnokrvno izveo übojstva Svakako treba sačekati sudbenu raspravu, koja će objasni! mnogi važni detaj i o motivima Schwarzbarta i o njegova odgovornosti. —“
ŽIDOVI U KAVKAZU. Moskva, 1. juna (JTA). Povodom konferencije ki* kaskih židovskih gorana, koja se sada održaje u Galčiku 3 Kavkazu donose moskovski listovi ove interesantne podat* l o tim Židovima: U svemu imade na sjevernom Kavkazu 10.000 židovski gorana. Ranije su se bavili sadjenjem duhana, voćarstvu®' djelomično vinogradarstvom i stočarstvom. Zbog progona 51 strane carističkih činovnika, a kasnije zbog terora za reži®* generala Denjikina bili su prinuždeni, da napuste ova svo? zanimanja. Sela im opustošiše, a oni sami u manjim i već® grupama raštrkaše se po svem Kavkazu. Sada se bave iskli s ' čivo obrtom, ali kao neizobraženi obrtnici ne zaradfuju kok^ 3 trebaju za život. 90 posto od njih živi u vanrednom si ropstvu. Naročito je nesnosno stanje žena, medju kojima je veo 3l raširena epilepsija. Medju židovskim goranima postoji želja da se vrate zemljoradnji. Postoji plan, da se nasele 1 području Saalska.
50 GODIŠNJICA dra. HUGO SCHACHTELA. Dr. Hugo Hilel Schachtel poznati publicista i cijeniš!*** radenik u Njemačkoj slavi ovih dana svoj« 50. godišnjicuu svojoj mladosti angažovao se dr. Schachtel za cijonist** 1 pokret. Bio je delegatom gotovo na svim cijonističkim konš risima. Kroz nekpliko godina bio je predsjednikom cijomd*' koga udruženja u Breslavi, a kasnije je izabran začas® 1 * članom toga udruženja. On je saradnik vodećih listova a c ' jonističkoj štampi. Napisao je odlični priručnik Merkbuch«. Sada je dr. Hugo Schachtel član centralnoga k miteja Njemačke Cijonističke Organizacije i član općinsk l ’* 1 vijeća u Breslavi.
2
»žIDC*. »
BROJ 23
SPECTRUM d. d. Ing, Hoplsta, Dnbsky I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBL]ANA VII. Kukovićeva ul. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Međveđova u.. 38.
Svim Sehelshlm komesarima Budući da Zemaljska Šekelska Komisija Saveza Cijonista u Kraljevini S.H.S. mora sa Svjetskom Cijon. Egsekutivom u Londonu da obračuna raspačane šekalim 5686, a isto tako da onamo uputi i novac, to se pozivlju svi šeke ski komesari na izvršenje slijedećih zaključaka Zemaljske Šekelske Komisije i Radnog Odbora Saveza Cijonista. 1. Šekelsku akciju treba dovršiti do konca juna i 926. Istovremeno sa šekelskom akcijom treba dovršiti i übiranje saveznoga doprinosu za Savez Cijonista u Kraljevini SHS. 2. Novac za prodane šekalim i onaj saveznog doprinosa treba odmah, a najkasnije do 30. juna 1926. odaslati u Zagreb. 3. Istovremeno sa otposlanjem novca treba izvjestiti R. O koja suma ide za šekel, a koja je savezni doprinos. 4. Zajedno sa specifikacijom treba izraditi spisak plaćalaca šekela i jedan egzemplar odaslati u Zagreb. Ponovno upozoravamo sve sumišljenike na važnost šekelske akcije. Sve raspoloživo vrijeme do konca šekelsve akcije treba upotrijebiti na to, da se ista valjano provede i dovrši. Zemaljska Šekelska Komisija S. C. u Kralj. SHS.
§ALOI« češjaonlca Z uff«*eb. ~E M A” za dame Ilica JZ.
Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm • Ogledala u svim veličinama i oblicima - Urušene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fina ogledala.