Жидов

Iz Egipta

Židovi u Egiptu. - „Sefardsko pitanje". - Egipat i Palestina. - Kalifatski kongres. Od našeg redovitog dopisnika za Blizi Istok.

1 h. K a i r o, koncem maja. i I j za vrućega dana, koji ne sjeća na evropski maj, svraća H umo rni Kairp pod piramide na rubu pustinje, koja se brzo Više nema turista; ne čuje se ni »beautiful«, ni ! k issal«. Sami smo. Mjesečina, sfinga i piramide: sve jepoznato. Ipak veliko, čudnovato, neobično. I I Dirnem kamen. .To je dakle ona ista pećina .. , Dor Pokoljenje pustinje. Kovano p,od bičem faraona u prekopano strijelom Sinaja u pustinji. Egipat, koliH. ka naše istorije. Taj dor hamidbar nije mogao da ima rop■9 dušu. Gošen je rodio Mojsiju, stvorio narod, misao čo■Hčanstva. Robovalo Je samo tijelo. i I Dvije hiljade godina iza toga, živi u istome Egiptu Pilon Da spoji židovsku misao s grčkom, i I Dalnjih hiljadu godina, pod plemenitom vladom sultana EI Dina, boravi u Egiptu Majmonid. Zvali su ga »drugi — Od njega nas dijeli opet deset stoljeća. Kakovo ■ egipatsko židovstvo danas? Od sveukupnih 60 hiljada, većina je »autohtona«. Sjećam M da me je već davno netko od londonske centrale tješio: pitanje imade i drugdje*, na pr. u Egiptu«, Ali nedavnih izbora u židovsku općinu u Aleksandriji, uspjeHje cionistima, da po prvi puta stavu u vijeće i jednoga lAi naza. Sefardski prijatelji me uvjeravaju, da je t,o bila kušnja za r.isciplinu cijomstičkih birača Ali to pitanje ■c akutno, Egipat je miran, ravnodušan MožJa i odviše oriŠto bi se kod nas zvalo »Notabelnwirtschaft«. Na st.oje familije baruna Menaše i Katani paše. Lijepe procijon. organizacije, škole, hram itđ., sve salzđano od plutokracije. Weizmanna ide velika zasluga, da je te porodice, k,oje i u egipatskoj politici i gospodarH'u zauzimaju odlično mjesto. Posvuda se osjeća blizina Jisraela, Štampa donosi izvještaje o židpvskoj Palestini ■o svakidašnje novosti iz susjedne zemlje. U nas se u neži■vskoj novini osjeća vijest iz Palestine eksotičnom. Ovdje ■ naravna. U knjižarama mn,ogo literature o Palestini, iluHacije u tjednicima. Svatko znade za Tel Aviv, za Rutenza Emek.

IPređ kratko je vrijeme stigla u zemlju delegacija egzeSefardskoga Saveza pod vodstvom svoga predsjednika ta, da stvori zemaljski Savez u Egiptu. Picciotto je u i članka u »Aurore« razložio ciljeve Saveza. Izgleda, Menaše i još nekolicina interesovani na terenima oko Zanimivo je pri tom držanje jedinoga cijonističkoga liEgiptu »Aurore«. Njen vlasnik i glavni urednik je ti cijomsta Herzlove garde Lucien Sci u to, prema ; »Aurore« neoficijelna i često oštro opozicijonalna proalnih cijonističkih instilucjia. Sciuto mi reče: »I kod Jugoslaviji nema više od 60,000 Židova, a koje li razprinosima za Keren Kajemet! Ovdašnji Židovi iznose m samo k/>d prilika kao prenos Nordauovih kosti, sa »stima i govorima u Aleksandriji«. Ja mu nisam spoda je zato u nas Keren Hajesod posvema zatajio. . . . s« donosi u svakom broju pod posebnom rubrikom : se , drugdje daje« izvještaje KH-a i KKL-a iz djonii »Sijeta. »Ali bez očekivanoga uspjeha«, kaže Sciuto.

U Egiptu po prvi puta vidim potvrdjeno cijonističko naziranjc o rezultatima normalizovanoga narodnoga života u vlastitoj zemlji. Učinak je nesumnjivo dobar. Za dvadeset, pedeset godina, osjećat ćemo t,o i u Evropi. Cijonizam je ovdje doduše nešto mlak. Kercn Kajcmet i Hajcsod ne zadovoljavaju, ijarska akcija nije našla pravoga odziva. Ipak ispunja egipatsko židovstvo sa stanovitim taktom zadaću, koja mu je dana u toj važnoj arapskoj zemlji’ pred vratima Palestine. Istina je, da to i Egipat sam olakšava.. Tako daleko, da se počešće palestinski Arapi bune protiv svoje egipatske braće, radi odviše velikoga razumijevanja cijonističkih težnja. Nedavni posjet egipatskih učitelja hebrejskim školama u Palestini nije bio tek izlet preko granice. Pođsekretar egipatskog ministarstva nastave Rušđi bey spomenuo je u svome oprospome govoru u Jerusolimu zajedničku povijest židovskoga i egipatskoga naroda ui budućnosti. Čitava egipatska, štampa je donosila simpatične prikaze t,oga putovanja. Javno mišljenje nam u taj čas nije nesklono. Proricanjem zai budućnost ne bih se rado ali sigurno će držanje Egipita u mnogome ovisiti o nama, odnosno o egipatskim Židovima. Važnost Egipta u arapskome svijetu je očita. Izgleda, kao da se u taj čas vodi borba za hegemoniju medju Arapima izraedju Egipta i Hedžasa, čiji se kralj Ibn Saud koristi posjedom svete Meke. Netom završeni K.ongres Kalifata svjedoči o tome. Taj kongres je trebao da dade Islamu kalifa. Kako je poznato, svrgnula je turska republika sultana i time ujedno kalifa., dok se prijašnji kralj Hedžasa proklamovao kalifom. Time je Turska »odijelila državu od crkve«, a Muslimani su imali u isti čas dva kalifa. Huseina i prijašnjega sultana odnosno njegove nasljednike, koji ne će da se odreknu kalifata. Ali na kalifat aspirira i egipatska dinastija jednako kao i vahabitska Ibn Sauda. Uz takove je prilike bijo unaprijed jasno, da kongres, koji se sastaje u Kairu ne će uspjeti. Dok su Sirija, Mezopotamija, jedan dio Indije, Tunis, Palestina, Java, Južna Afrika, poslala sv.oje delegate, nisu bile zastupane Turska, Sudan, Afganistan, Perzija, veći dio Indije i Hedžasa, (Kako je poznato, jugoslavenska vlada nije dopustila učešće na kongresu sarajevskome reis-el-ulerai). Kongres je prema tome već započeo pod predsjedanjem rektora univerze Alhazara uz promijenjen dnevni red. Namjesto zamišljenoga izb.ora, nastalo je prije svega pitanje, može li se taj izbor uopće provesti. Odmah nakon otvorenja kongresa po rektoru Fađl E 1 Gizan zahtijevahu zastupnici Sirije i Palestine da se čita njihov izvještaj, o obim zemljama, uperen protiv Francuske i Engleske (odnosno Balfourove deklaracije). To je prouzročilo veliko komešanje i prekid sjednice, jer prezidij nije htio da. dopusti diskusiju o političkim pitanjima. Sjednice pojedinih odbora, koje su slijedile iza toga, uspjele su, da uspostave mir. Ipak su se na drugom, vrlo burnom zasjedanju zapazile protivštine izmedju egipatske struje, koja je diktatorski upravljala vijećanjima i sirsko-palestinske i dijelom hedžaske, k,oja nije htjela da se podvrgne. Egipatski uleme moradoše uvidjeti, da se u taj čas nije dalo ništa postići. I tako se završio kongres na svome trećem zasjedanju proklamacijom na muslimanski svijet, u kojoj se naglašava

potreba izbora kalifa, koja ali u taj čas nije moguća. Kongres će se do godine opet sastati, a u medjuvreraenu će se posvuda sastati zemaljska i lokalna vijeća, da se uspostavi jednodušno mišljenje čitavoga Islama, koje će biti snažno, da izabere zajedničkoga kalifa. Dojam, što ga ostavlja taj kongres, je nejasan i rastrgan. Veliki dio muslimanskih zemalja nije uopće prisustvovao, jer je postojala bojazan, da je mjesto sastanka o Engleskoj ovisni Egipat nezgodno. U isti čas saziva Ibn Saud Panislamski kongres u Meku za 26. juna. Bez izrazitoga programa; vijećanja o muslimanskim pitanjima. Protivština prema Egiptu i borba za vodstvo su jedino, što je u tom pozivu očit,o, tik nakon kongresa u Kairu. Tek nedavno je Egipat moraoi da primi poniženje pristavši na stroge uslove Ibn Sauda za učešće u hodočašćenju u Meku. Nekadašnje svečačane povorke uz glazbu, ples i veliku ceremoniju Svetoga Saga su zabranjene. Egipat je protestovao i papustio. Jedva će na toj konstelaciji što promijeniti, da se tu radi o đosadanjemu oficijelnome Egiptu. Nova vlada, koja će se 5. juna prikazati gotovo čisto zaglulskome parlamentu, susrest će iste neprilike. Drugo je pitanje da li će Saad Zag t u 1 i nesporni vodja naroda, kojemu je uspjelo da od 213 zastupnika ne prodje kod izbora ni deset vladinih, Engleskoj odanih, zadržati istu politiku prema Balfourovoji deklaraciji. Riječ, da se »orijent budi« je prastara. Za cijonizam ako ne iz drugih, a ono iz najoportunističkijih razloga nema drugoga puta, nego politika zajedničke linije s arapskim morem, koje okružuje malu Palestinu. Sitničave strategije momentanoga iskorištavanja razmirica unutar arapskih država, mogu samo da nam naškode, Divdde et impera vrijedi za Rim ili Englesku. Cijonizam mora proslijediti ravnim putem svoga neutraliteta. No usprkos neuspjelomu, nesuvislomu kongresu, stvorena je zajednička tribina muslimanskoga svijeta. Hoće Li sastanak u Meki biti potpuniji? H,oće li se tamo podići drugi forum ili ć* Ibn Saudu uspjeti sinteza? Za mjesec dana ćemo o tome znati više, Egipat budno pozi, što se oko njega zbiva. Pobjeda Evrope u Siftji i Maroku nailazi na vrlo .osjetljivu resonansu na. Nilu. Pri tom se ne zaboravlja ni Tursku, koja je zasad još zabavljena svojim nutarnjim uredjenjem i važnim vanjskopolitičkim pitanjima (Mosul). Ali nitko ne vjeruje, da će Kemal paša prepustiti Arabiji hegem.oniju u Islamu.

Iz oporuke Šalom Alehema

(Pisano ii. tišrija 5676.). ‘ z v or jiđiš teksta preveo za »Židov« L. R-n. » . . , umro, neka me se ne sahrani medju ari'Rratima, -.velikašima ili bogatunima nego medju jednostav-11 Židovima* radnicima, uistinu medju narodom, tak,o da će ’l nadgrobni kamen, koji l bude stavljen povrh moga groba, ai )arati jednostavne grobove oko mene, a ovi grobovi biti * COr a.aja mojemu grobu, kao što je za vrijeme mojega života ■r.ostevan pofeteni mar.od bio suncem svojega pjesnika. h'a mom nadgrobnom kamenu neka ne bude nikakovih i hvalospjeva -s »More-morenus«. Ništa neka ne bude s: ‘>eženo osim imena »Salom Alehem« na jednoj strani i > aapisj toga imena na drugoj. htka inoji kolege ne vode nikakove debate i diskusije o iekovječenju mojega imena, o podizanju spomenika u New ’ liu i kune sličnom. Ne S>ih mogao mirno ležati u grobu, kad Se moji kdiege glupa vladali. Najbolji bi mi spomenik bio, se čitaju .moja djela, da se u imućnim krugovima našega ro <ta nadju -mecene, koji bi htjeli đa izdaju moja djela na ,Su 1 dragim jezicima i time narodu dali mogućnost, da đ moja djela, a mojoj porodici stvorili dobru egzistencu. v eć ni jesam imao sreće, ili nijesaro zaslužio, da za ži-13 aadjem mecenu, možda će mi ,ova sreća bili dosudjena 11011 smrti. Dijelim se od svijeta s mnogo vjere, da narod ' e napustiti moje sirote. *^ a d mojim grobom, a zatim čitave godine i kasnije za ■“ n ijce moje smrti neka moj sin, koji me jedini preživljuje, 051 Zetovi, ako su voljni, govore kadiš. Ali ako im ne bude v ° ! i>. ili -ako budu imali vremena ili ako to ne bi u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjem, moći če se otPUI °d dužnosti time, što će svi zajedno s mojim kćerima i a,n a i s dobrim prijateljima pročitati ovu moju oporuku odabrati jednu od mojih pripovijesti, najveseliju, i *. ie na jeziku, koji im je najrazumljiviji. Neka se radije sjete mojega imena, nego li nikakp! djeca mogu da imadu vjersko uvjerenje, kakovo ' *5 svoj židovski rod moraju da očuvaju. Oni od moje ; c *. kop odstupili od židovstva i prešli kojoj drugoj vjeri. ,e w iu $e već time od svojega roda i Svoje porodice i ne

dolaze u obzir za ovu oporuku te nemaju udjela i baštine medju svojom braćom. Moja je posljednja želja i prošnja mo : ,oj djeci; da čuvaju i paze majku, da joj starost obasjaje suncem, zaslade gorki život, ozdrave slomljeno srce, mene da ne oplakuju, nego da me se, naprotiv, sjećaju u radosti i da, što je ponajglavnije, žive medjusobno u miru, bez mržnje; da se pomažu, kad dodje zlo, đa se gdjekad sjete porodice, đa budu milosrdni prema svakom siromahu i da, dopuste Ii im prilike, plate moje dugove, ako ih bude. Djeco! Nosite moje brižno čuvapo dobro ime pošteno i neka vam Bog. koji je na nebu, bude na pomoći Amen Šalom ben Menahem Na.hum Rabinović Šalom Alehem.

HABIMA U BEČU. Krajem prošle nedjelje započeo je čuveni hebrejski teatar fz Moskve svoje gostovanje u Carl Theater-u u Beču. Prve večeri izveden je Ansky-ev »Dybuk«-. Sva bečka štampa naročito ona uglednija piše s mnogo hvale, a gdjekad i s ushićenjem 0 snažnoj igri hebrejske trupe. Habana izvodi svoj repertoar u ekspresionističkom stilu. Najmjerodavniji bečki kritičari naglašujtu, kako taj ekspresionizam nema na sebi ni truna afektaoije i ussljenostti, nego se sastoji u snažnom izricanju nutarnjeg psihičkog bivanja Sada upravo boravi u Beču jedan od najčuvenijih glumaca na svijetu, Aleksandar MoSssfil On je saradnžku »VViener Morgenzeftung«-a rekao 0 ttabimi medju ostalflm ovo: »Upoznao sam Habimu u Moskvi. Ruski kazališni život svidio mi se li vanredno me je zaokupio. Moskovsku (kazališnu umjetnost cijertim veoma. OMI dojmovi bali su pojačani svrne, šrto sam vidio u Kabinu. U Moskvi je Habima, a da sve ostalo ne pdtejenjujem, velik doživljaj i od Itoga sam vremena uz mnoge ruske ljude iskreno zadivljen štovatelj Habime.« M*f ; ss: i sv9 mjerodavni! bečkfl kritičari (na pr. SaJtcn) istffču đisciplinovanost trupe, u kojoj nijedan protagonista ne istrčava nego ostaje dijelom, koji samo učestvuje u 'skupnom đoimanju čitavoga esrsemblea. Jednako hvale i predanost članova teatra pravoj umjetnosti. MoSssi reče; »Ha-

b&ma je teatar entuzijazma.« * »Hateria« izvodi djela svjetskoga giasa. Djela nehebreisk£h književnika preveli su na hebrejski za izvadbe »Habime« najčuveniji hebrejski literate. Anskftev »Dybuk« Sizvodi »Hahima« u odličnom prijevodu Hajim Nahmana Đjalika.

GOSTOVANJE GOSP. JOSIPA PAPIĆA U SARAJEVU. Prošloga tjedna gostovao je ugledni i veoma obljubljeni član zagrebačke drame gotsp. Josip Pap i č u sarajevskom Narodnom Pozorjštu. U četvrtak dne 27. maja gostovao je u »Otelu« u ulozi} Jaga, u petak uveoe u ulozfi majstora u »Miamzelle N'Jtouche«, a u nedjelju dne 30. maja igrao je na premijeri Salom Ašovoga »Boga Osvete« u ulozi Jankela Sepšovića, kojega je kreirao i u Zagrebu. Koliko je gosp. Papfć obljubljeni u publici u Sarajevu, dokazuju vazda iznova njegova gostovanja. Burne ovacije u teatru übVe u Sarajevu u to'Okoj mjeri rijetko koji glumac.

SPECIJALNI BROJEVI AMERIČKIH NOVINA O KEREN KAJEMETU. »The New Palestine«, engleski organ američkih cijonista i »Dos Jidiše Folk« oficijelni tjednik američkih cijoništa na jidišu, izdali su povodom godišnje konference KKL u Americi posebne bogato opremljene brojeve, koji su posvećeni isključiv,o Keren Kajemetu. S grafičke strane valja naročito istaknuti »The New Palestine«. Na skupocjenom »Kunstdruckpapiru«, imade sva sila uspjelih slika o radu u Palestini i o djelovanju KKL-a uopće, slika svih velikih ličnosti, koje su unesene u Zlatu Knjigu Keren Kajemeta, slika cifonističkih vodja, najistaknutijih američkih radenika zia Keren Kajemet itd. Uz te slike nalazi se veoma informativan tekst. I Njujorški hebrejski tjednik »Hadoar« posvetio je Keren Kajemetu posebni broj.

»Hrvatska Metropola« od 29. maja donosi veoma uspjelu sliku dr, Hajima Weizmanna i dr. Viktora Jaoobsohna. Uz sliku imade informativna notica ,o političkom djelovanju Cijonističke Organizacije i o spomenutim ličnostima.

Razne vijesti

Godišnja konferenca čehosl,o v a č k i h cijeni st a kako se službeno javlja sazvana je zia 5.—7. jula u Brno. Mrs. W, Gugenheim l iz Amerike darovala je 50.000 dolara za dječja igrališta u Palestini. Upotrebu ovoga fonda nadzirat će Cijonistička Organizacija. U mjestu Teruel ui Špa uskoj, koje je u inostranstvu naročito poznato po drami »Ljubavnici u iTeruelu« od Harzenbuseha pronadjeno je za otkapanja u blizini cirkusa za borbe s bikovima prastaro židovsko groblje, koje potječe iz 13. i 14. vijeka. U grobovima su nadjene dpbro sačuvane mumije, koje su imale na sebi bogati nakit i dragulje. Stručnjaci tvrđe da su ovi pronalasci veoma vrijedni za istraživanje povijesti Židova u Španskof, U New Yorku završena je kampanja Jointa. Namaknuto je prema oficijelnim vijestima u samom New Yorku 6 milijuna i 650.000 dolara. To je najveća svota koju su ikada u kojoj akciji dali njujorški Židovi za pripomoć svojoj braći.

BROJ 23.

■ cijelosti IH u odlomcima smije Pul dopaitenje uredništva „Židova- 1 .

»ŽIDOV«

3