Жидов

ŽIDOV

Palestina pred Mandatarnom Komisijom

■)elegacije Cijon. Organizazije i Vaad Leumia u Ženevi. Pismo đr. VVeizmanm lordu Plumeru.

Organiziranje žid. kulturnog rada u Americi

DELEGACIJA VAAD LEUMI-A U ŽENEVI. Delegacija Vaad Leumia (Židovskoga Narodnoga Vijeća) u ■»alestini, koja je odaslana u Ženevu, da ispred Mandatarne Komisije Saveza Naroda zastupa interese židovskoga pučanHtva u Palestini, stigla je u Ženevu 3. juna. Članovi delegacije Hu; Rabin Uziel, bivši načelnik Tel Aviva Disengoff i Jr. Viktor Arlosoroff. * Ženeva, 8. juna. (JTA) Delegacija Zid. Narodnog V9cća u Palestini (Vaad Leurnl!) bila je jučer primljena u se iretarijatu Saveza Naroda. Deiegacja se zadržala u oduljem azgovoru s direktorom mandatarnoga odjelenja Saveza Naoda. UEMORANDUM CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE SAVEZI! NARODA. Popratno pismo dr. VVeizmanna lordu Plumeru. Već smo ranije javili, da su preko palestinske vlade uputna Stalnoj iMandatarnoj Komisiji Lige Naroda za njeno zajedanje, koje je počelo u Ženevi 8. o. mj. tri memoranduma, coja se odnose na stanje u Palestini; Memorandum Cijoni■tičke Organ! Izačvie, Vaad Leumia (Narodnoga Vijeća Zidova u 'alestini) i tako zvane arapske Egzekutive, koja ne predstavlja sve palest. Arape, nego tek jedan njihov dio šovensko lacijonalisričkoga smjera. Prvi puta istupa pred Mandatar mi Komisiju palestinsko idovsko pučanstvo preko'svoje posebne delegacije i poseblim memorandumom, o kojem smo već izvijestili nešto pomje u broju 22. »Zidova«. Memorandum O.|orfsfčke Orgahzacjje popraćen je kao 15 onaj od jeseni 1925. još i jednim ►osebnim pismom dr. Hajima \VeHzmanma, koje je upravljeno ordu Plumeru, šefu palestinske vlade. Memorandum Vaad eumia je memorandum dijela palest pučanstva, a Cijon. Or:3iizac®,a podnosi svoj memorandum kao Jcvcish Agency, astupstvo židovstva, koje učestvuje u izgradnji; Palestine. U pismu gosp. dr. NVeffemanna fznešeni su poznati već mgovori o učešću vlade u budžetu hrebrejskih škola. Na1-lje se spominje, da vlada nije prilstup'la riješenju putanja »odjele državnoga zemljišta za žfid. kolonizaciju u smislu este točke mandata. \ Palest. vladai Ma re| lane na z-.mierku dgovorfla, da čeka na inicijativu Ci'eon. Organizacije. Cfon. e Organizacija podnijela već pred nekoliko mjeseci svoje riiedloge o otkupu tako zvanog Djiftllk-zemljSta, koje t dobre kvalitete. Na kraju je u pternu rfiječ o reorganza:i;i žandarmerije, pa dr. Wefzmann izražava nadu, da će vlada »dovoljitl želji"’ palest. židovskog pučanstva, da bude u pra■’°i mjeri zastupano u reorganizovanoj žandarmeriji i vojn m edinlcama za; čuvanje palest. granita. Pismo đr Weizmanna završava se konstatacijom, da Cijo»»stiOca Organizacija ne istupa pred Mandatarnu Komisiju kao okalna korporacija jednoga dijela palestinskoga pučanstva, ,e So kao Jevvlsh Agencv, konstituirana na temelju 4. tačke 1 palestm. mandatu S da svoj memorandum podastire teko palestinske vlade obzirom na pismo britanske vlade l9 oktobra 1925., u kojem izjavljuje, neka tfj se meraonđurnr' .jjijon. Organizacije i pojedčnth korporacija palestin. ~Jč ajuitva podastirali ovim putem. DR. WE!ZMANN U PARISU. Sastanak s de Jonvenelom. Pa r d s, 7. juna. (JTA) Predsjednik Svjetske Cionističke '■gaßizacile prof. dr. Jiajm VVešzmann stigao je dne 4. juna U ponedjeljak dne 7. juna sastao se dr. VVeizmann francuskim Vrhovnim Komesarom za Siriju g. Henri de Jou«nelom, koji sad boravi u P arišu, Predmet razgovora biPf ,J neki prijedlozi de Jouvenela o Siriji. U utorak je dr. WeTzlann otputovao u Ženevu, da bude ondje za vrijeme zasjeania Stalne Mandatarne Komisije Lige Naroda. Dr. VEIZMANN DOLAZI U BERLIN. Predsjednik Svjetske Cijooističke Organizacije dr. Hafim . e izm a nn doći će iz Ženeve gdje pred Ma uda tamom Ko- i u ®K>m zastupa CijonistiČku Organizaciji, u Berlin. S njime °Uz e dr. E đ e r, član Cijenističke Egzekutvie u Londonu Bcrthold Fei v e 1, glavni direktor Keren Hajesoda. Po-o<fr), Ti boravka đr. Wetzmauna u Berlinu, održat če se 13. ** u velikoj dvorani filharmonije miting, koji priredjuje CiOrganizacija za Njemačku j njemačko- povjereništvo ( ’ er '* Kajem e ta. SISTEMATSKO UKIDANJE UVOZNIH CARINA U PALESTINI. r «seli» > t. jupa (JTA). Vlada nastavlja sistematski uvoznih carina, Danas je objavljena odredba viade, ***** »e ultMa u Toma parila na panrtik-, Ikonac i JvsU»e nrfi.

ŽIDOVSKI KULTURNI POKRET U AMERICI. U okviru Ijar-akcije američkih cijonista održala se u New Yorku pod predsjedanjem Louis Lipskcga konfcrcnca za jačanje kulturnoga rada medju Židovima- u Americi. Konferenciji je prisustvovalo preko tri stotine delegata, koji su zastupali razne korporacije američkih Židova. Odlučeno je, da se stvori naročito udruženje za židovsku kulturu i odgoju, koje če imati ogranke u svim krajevima Sjeverne Amerike. Predsjednikom udruženja izabrao je dr. Naithan I s a a cs, prof. trgovačkog prava na Havard sveučilištu. Za potpredsjednika su izabrani Abraham G o 1 d b e r g. rabi Jakob K o h n i Bernard SemeL Egzekutiva ima 21 člana, a vijeće 100 članova. U egzekutivi i u vijeću zastupana je cijonistička organizacija trećinom članova. Cilj je udruženja; širenje hebrejskoga i jidiša, pomaganje hebrejske i jiđiš literature, širenje znanja o Palestini, jačanje omladinskih organizacija i osnivanje nakladnog zavoda za hebrejsku literaturu i časopise. MARŠALOVA GRUPA DAJE MILIJUN DOLARA ZA IZGRADNJU PALESTINE. New York, 7. juna (JTA). Javili srao ranije, da je gosp. Bernatd Flciner, predsjednik Palestine Economic Corporation, linancijalne institucije, pičko koje Maršalova grupa hoće da učestvuje u izgradnji Palestine, saopćio izvjestitelju JTA da će korporacija staviti na raspolaganje svotu od milijun d,o!ara za izgradnju Palestine. Najveći dio te svote, 750 hiljada dolara, upotrebu će se za dovršenje hi dro električno stanice na Jordanu i usavršenje munjara u Tel Avivu, Hajfi i Trberiasu, Ing, Pinkasu Rutheabergu, predsjedniku Palestine Electric Corporation, koja provodi elektrifikaciju Palestine, saopćeno je, da mu ta svota stoji na raspoloženju. 250.000 dolara imade se upotrebili za finansiranje gradnja ■kuća i radova u blizini Tel Aviva. Pred neki dan odlučila je nadalje Economic Corporation, da će grupama poljoprivrednika i drugim korporacijama dati jeftine dugoročne zajmove. Za tu svrhu odobrena je svota od 200.000 dolara, koja će se u dpgledno vrijeme moći upotrebdli u naznačenu svrhu. Predsjedništvo korporacije vijećalo je i o prijedlogu gosp. Van Vrše si and a, da korporacija preuzme neke dugove kolonista Keren Hajesodu, kako fad se kapital Keren Hajesoda mogao osloboditi za druge radove. IMIGRACIJA U PALESTINU U MJESECU MAJU. Povišenje budžeta za imigraciji!. U maju se u Palestinu uselilo 1750 osoba na sltalan boravak u Zemlji. ♦ Cijoirstićka Egzekutiva u JemsoEmu odlučila je uvažujući potrebe velike imigracije hahica, koji ne raspolažu potrebnim sredstvima, da za- ovu godinu povisi budžetnu stavku za imigraciju od 40.000 funt na 60.000. Jednako je Egzekutiva povisila budžet za radove za iznos od 15.000 funti u svrhu ukkmjenja neuposlenome:'. U Istu je svrhu doznačio Komite drajva Udruženih Pal. Fondova u Americi Egzekutivi aznos od 50.000 dolara kao vanrednii doprinos pored redovitih mjesečnih doznaka. KOJI SU ŽIDOVI IZABRANI U RUMUNJSKI PARLAMENAT I SENAT? U rumunjski parlamenat izabrana su, kako smo javili pet Židova. Njihova su imena: Janrslavici, M. Wuffmbrand, M. Gutnik, A. Gluendrich i dr. Mayer Ebner. Jaruslavici je podsekretar u ministarstvu za trgovinu i prvi Židov, koji je postao član vlade. Gutnik je nekada bio bankovni ravnatelj u Odesi, a nakon revolucije bio je ministar trgovine u kabinetu hetmana Skoropadskoga. kojega su pomagale Njemačka i Austro Ugarska. Sada živi u Kišinjevu. Dr. Maycr Ebner je vpdja Židovske Jedinstvene Stranke u Bukovini, predsjednik Cionističke Organizacije za Bukovinu i gerent bogoštovne općine u Černovicama, U senat su izabrana četiri Židova i to: nadrabin Zirelsohn iz Kišinjeva, Gutnik iz Botina, Strcitmann je izabran u Bukovini, a g. lije Mendelsohn ulazi u senat kao predstavnik trgovačke komore u Jassy-u. G. lije Mendelsohn je cijonista- i član Židovskoga Nacionalnoga Kluba. KAMPANJA SINDIKATA ŽIDOV RADNIKA U AMERICI ZA PALESTINSKE RADNIČKE INSTITUCIJE. Doznaka daljih 15.800 dolara za Palestina. Komite kampanje židovskih radničkih sindikata B Americi doznačio je opet 15.000 dolara židovskim radničkim instHucijajna u Palestini. Ukupna dosad doznačena svota sakupljena u loj kampanji iznosi 90,000 dolara.

Ženeva.

Oči su cijonističkoga svijeta, a naročito palest. žid. pučanstva uprte u Ženevu, gdje zasijeda Stalna Mandatarna Komisija Saveza Naroda i vijeća pored ostaloga i o prilikama u Palestini. Vrela za vijećanja o tom poglavitč su joj: izvještaj palestinske vlade i memorandumi Cijonističke Organizacjie kao Jewish Agency, Židovskoga Narodnog Vijeća u Palestini (Vaad Lcumi) i jednoga, protucijonistički orijentiranoga dijela palestinskih Arapa. Mandatarna Komisija je posebni odbor Lige Naroda, koji ima da ispita, da li se u zemljama, nad kojima je brigu i upravu podijelim Liga kojoj velevlasti, vlada prema dulhu pojedinoga mandata i kako se pojedino mandatamo područje razvija. Svoje konstatacije upućuje onda komisija vijeću Saveza Naroda, U palestinskoj židovskoj štampi u posljednje se vrijeme vanredno mnogo govorilo o memorandumima Čijom. Organizacije i Vaad Leumi-a Komisiji ili općenitije Savezu Naroda, Palestinska vlada nije ništa poduzela da u duhu mandata pomogne cijonistidki rad. To se konstatiralo prošle godine, to se bilježi ćak s mnogo gorčine i danas. Veoma staložene ličnosti, koje vazda govore i ocjenjuju dogadjaje i činjenice dokraja trijezno, kao na pr. dr. Artu'r R u p p i n, tuže se na pasivan stav pal, vlade prema žid. radu. Ne daje nam se državno zemljište, gdje bi se moglo dati vlada se ispričavala i lane i ove godine razlozima, koje su naši stručnjaci pobili u školstvu vlada ne daje za hebrejske škole ni izdaleka onoliko, koliko nas ide ipo broju pučanstva i po svoti uplaćenoga poreza. Lane je uspjelo Cijonističkoj Organizaciji, da u jesenjoj sesiji Mandatarne Komisije uvjeri njene članove, da se vlada na štetu žid. rada, koji oplodjuje i obogaćuje Zemlju, ne drži mandata ćak ni u granicama mogućnosti. Palestinsko žid, pučanstvo reagira vanredno živo i u njegovoj se javnosti prave politički n tačae kombinacije i zauzima s političkoga' gledišta neispravno Oštar i žučljiv stav, naročito u pitanju reorganizacije žandarmerije. Vidjeli smo Jane da uspjesi u Ženevi ne donose obrata. Oni su više moralni nego materijalni. Savez Naroda ne će Velikoj Britaniji ništa ultimativno odrediti. Priznanje Velikoj Britaniji, da je uvela uzornu sigurnost u Zemlju tako, te je Palestina jedna od najmirnijih zemalja i da se Zemlja nalazi u naprednom gospodarskom razvitku, može da prevagne detajne, uvijeno izrečene zamjerke o »nešto preslabom pomaganju žid. imigracije i kolonizacije«. Engleska imade svoj smjer političkoga djelovanja na Blizom Istoku i ona će vazda i svoju politiku u Palestini podredjivati tom smjeru. Herbert Samuel je iskreni cjonista, pa ipak nije mogao kao britanski činovnik drugo nego se podredili, pa kadšto i suviše na našu momentanu štetu, zahtjevu politike londonske centrale Britanskoga Imperija, Jednako je Colonel Symes glavni sekretar palest. vlade, koji sad zastupa tu vladu pred Mandatamom Komisijom, odlični prijatelj cijonizma. Iskusili smo, da se ništa ne može da sagradi s računom o nečijoj sklonosti. Sentimentalni motivi nisu presudni. Najuvjerljiviji je argumenat: stvarnost, činjenica. Protestne skupštine zaokupljaju javnost, bombastičnost dobiva aplauz mase, ali ondje u Ženevi i na Downing Street-u u Londonu uvažuju samo manifestaciju naše snage po njezinim zbiljskim, konkretnim emanacijama, što se vide u podacima o našim kolonijama u Palestini, o novcu koji je unesen u Zemlju, o broju useljenika itd. Pa Zašto onda ipak memorandumi Mandatarnoj Komisiji? I to s pritužbama? U Ženevi se traži habilitacija rada i nastojanja u Palestini, ocjena, što ima da odjekne u širokoj javnosti i državničkim krugovima u svijetu. Ima da se pokaže odrešitost naša da očuvamo ono, što nam je dano i da svojom snagom kročimo putem, koji, ako ga jasno vidi, mora da odobri sav civilizovani svijet. Potrebno nam je to, jer je lakše raditi kad svijet i židovski i nežidovski ima jasan vidik prema našem etički i socijalno ispravnom djriu, nego kad vlada tmuia boje-

Boštarina plaćena u gotovom Hretplata na „Židov- stoji-. ■ODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE ■ 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. ■glasi SE RAČUNAJU PO STALKOM CIENIKU. PLATIVO 1 UTU■iVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. ■ aČUNA UPRAVE „ŽIDOV- JE 33.83!.

GODINA X.

ZAGREB, 11. jona 1926. 29. šivana 5686.

Pojedini 'broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPIS' SEJNE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 24.