Жидов

kakovih verzija i trabunjanja. Neka se vidi naše djelo, rezultat mučnoga rada i neka se zna naš značaj kao faktora ljudskoga napretka. Valja zabilježiti historički momenat, đa naša mlada zajednica istupa prvi puta preko svoje naročite delegacije, pred internacionalni forum. Ta delegacija ima da bude tumač želja i žalba svojih zastupanika. Fakat ovoga istupanja naznačuje razvitak koordiniranoga rada jišuva u Palestini, koji se osovljuje na vlastite noge i ostaloga aktivnoga židovstva predstavljenoga prema Savezu Naroda i Mandatamoj Vlasti po Jewish Agency. Još je dobrano daleko dan, kad će jišuv dokraja trgnuti na sebe vodstvo u smislu jednog općenitog predstavnika židovstva prema internacionalnom svijetu. To je zasada tek elemenat cilja,ne fakat sadašnjosti. Ali će ovo postići to brže, što će rad u svira detajima kolonizacije biti veći i intenzivniji i što će jišuv uspjeti, da serioznošću i zrelošću političkih gesta bude uzmogao upraviti na se pažnju mjerodavnih i vodećih krugova u svijetu. Vel,

POLJSKA VLADA O LEGALIZACIJI CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE U POLJSKOJ.

Cirkular ministarstva unutrašnjih djela. Cijonistička Organizacija ne treba legalizacije, jer je politička. Pojedine korporacije sa specijalnim svrhama moraju zatražiti posebnu legalizaciju sa strane vlasti. Poljsko ministarstvo unutrašnjih djela razaslalo' je svim svojim podredjenim organima cirkular u 'kojem je riječ o rezoluciji, koju je prihvatila poljska vlada na svojoj sjednici od 31, marta 1920. U toj se rezoluciji izriču simpatije vlade za cijonizam i veli, da će vlada u okviru odredaba Lige Naroda i konformno duhu internacionalnih ugovora pomagati cijonistifiko nastojanje. Dalje govori cirkular o pitanju legalizacije Cijonističke Organizacije pa ističe, da Cijonistička Organizacija može kao politička organizac’ja djelovati bez legalizacije sa strane vlasti. Pojedine cijonističke korporacije sa naročitim svrhama, koje nc leže u okviru normalne političke djelatnosti, m,oraju zatražiti posebnu legalizaciju. U cirkularu se pozivaju kompetentni organi vlasti, da legalizuju podnešene molbe, ako odgovaraju zakonu a pojedinačna društva, da odmah podnesu svoje molbe za legalizaciju. Specijalno je u cirkularu govor o pojedinim frakcijama unutar Cijonističke organizacije, koje se prije svega dijele po svom poimanju o izgradnji Palestine, pa je gdjekad komplicirano ustanoviti, je li pojedina frakcija mora ili ne treba zatražiti legalizaciju. U spornim slučajevima odlučit če ministarstvo unutarnjih djela.

ANTISEMITE U FRANCUSKOM PARLAMENTU.

Pariš, 4, juna (JTA). Na današnjoj sjednici francuskog senata istupio je katolički reakcionarac senator Delahay protiv Nijemaca i Židova. Govorio je o tendencama Nijemaca i Židova da zavladaju svijetom. U svom govoru rekao je: »Čuvajte se od ostvarenja snova četvorice sanjara o svjetskoj hegemoniji: Nijemaca, Engleza, Američana, a naročito Židova Židov još uvijek očekuje svoga mesiju i njegovo kraljevstvo na zemlji. Potajna želja svakoga organizovanog Židova jest u tome, da predsjednik svjetske republike bude Židov, kako bi vladalo kraljevstvo Izraelovo (!)«.

Vilmoš Vazsonyl

Nije išao našim putem. B;o je često veoma dalek od nas. Al: je ipak bio naš. Jedan od onih velikih, briljantnih židovskih ličnosti, kakove su od vremena do vremena zasjale na raznim žarištima Evrope. 'Dostojan drug Gambette i Beaconsfielda. Rodjen je god. 1868., u doba, katda je započela liberalna era u Madjarskoj, u djoba > prilično povoljna po tamošnje Z dov;e, koji su napokon bivat pripušten prav ma i pogodnostima punopravnih gradjana. Zidovi nisu bili nezahvalni, te su se svom snagom posvetili radu za boljitak •< napredak Madjarske. Ta je struja dakako i mladoga studenta WeJissfelda zahvatila, koll Se doskora postao vodjom znatnog dijela akademsike omladine. Imao je takove govorničke uspjehe, da je doyen magjarske žurnalistike, Rakosh. napisao o dvadeset godina staromu sltudentu uvodnik u tada najotmjenjem peštankom listu, pod naslovom »Vilim Weissfeld«. Skoro zatim postaje on sam uvodničar raznih peštanskih listova, ai u jurističkoj stručnoj literaturi razvilo ;e već tada intenzivnu djelatnost. Balš u to doba uzela je mlada magjarska demokracija prve snažne zamahe, te je sa duševno vanredno naoružanom elitnom četom stala jurišati visoke kule mađarskoga feudalizma. Na čelu te borbe bila je dakako mlada S nemirna metropola, Pešta, a u prvom bojnom redu eno mladoga sad već Vazso n y i a i člana peštamskog gradskog vijeća Započeta je snažna borba protiv konzervatizma županija li retrogradskog izbornog sistema, a gradioni poslaše Vazsonyia u parlamenat, da ii ondje vodi borbu za demokraciju. Od tog igra jednako važnu ulogu u komunalnoj politični Pešte ii u državnoj polici Ugarske: Nagli razvoj ugarske kapitale vezan je u mnogočemu s njegovim limenom te ga se upravo smatra jednim od stvoritelja tog velegjradu. kol ga je godine 1917. izabrao začasnim gradjaninom. U parlamentu je izrekao one znamenite, nadasve duhovite, fulminantne i umne govore, koji, su ga 1 doveli do mfhtstarske stolćce. Osnovao je magjarsku demokratsku stranku, ikoja i danas igra ulogu u maigjaiTSkom javnom životu, a- koja je u ono doba jedina predstavljala zbiljske interese mafogradjanske, ali radnifčke klase, a donekle & narodnih manjina, buduffl da je bila vodjena loziinktom; opće, jednako i tajno izborno prava Imao je velik h sukoba sa grofom Tiszom i drugim predstavnicima staleške Ugarske.

Njegovo je ime postalo pojam i bar.ak. U kabaretima se pjevalo o njemu, gradjarti, studenti i radnicu jednako su pleli vijenac slave oko glave *gra Iskog viteza madjarske demokracije«. Bio je jedan od najboljih odvjetnika i vodja odvjetničke komore, izvrsni kriirilnalista ,i specijalista za politttoke parnice, s kojima je katkada ministre rušio. Bio je odlčtfl novinar, savršeni publicista i (izvrsni juristićki pisac, jednako velik i važan u sudbenoj dvorani, u gradskoj vijećnici i u parlamentu, a uz to majstor zakul'snoga rada, organizator par excellence. Da nije bio Židov, jamačno bi postao vodja cijeloga magjarskoga naroda, kao Kossuth ilt Deak Sposobnosti i moralne kvalitete je imao, ali je ipak bio občni židovski advokat, a tto je bilo neoprostivo. Godine 1917., kad se je već znalo, da ie monarhija osudjena na propast, pa! je bilo potrebno, da novi) ljudi učine još posljednje pokušaje, postao je i Vazsonjli minstar. Prvi židovski ministar u monarkrili. Vremena su bila teška i kobna i Sini se, da se ni Vazsonyi nije znao potpuno snaćr. Pod pritiskom prilika morao se iznevjeriti paroli općega prava glasa, od čega je i njegova popularnost pretrpjela silnu štetu. Igrao je doduše i nadalje briljantno I smiono sa riječima, bortio se energično protiv brest-litovskog mira, jer je predvdio opasnost boljševizma za Madjarsku, a jedan dio njegova tabora ostao mu je vjeran. 'Kada su ai —pri svršetku rata narodna strast 8 ogorčenje kucali na vratima, bto je vitez demokracije već izraizif legjjtimisita, koji se je upravo okrutno borilo protiv svoga nekadašnjeg saveznika, Mvhaj'a Karolvia. Poslije ministarske ostavke imenovao ga je Karlo Posljednji pravim tajnim savjetnikom. a nakon oktobarske revolucije emigrirao je u Austriju i Sivfcarsku. Iza kratkog komunističkog režt’ana vratlio se u Peštu, u vrijeme, kada je reakcija opet Zasjala čvrsto u sedlo, te se morao da vrat 1 ; u prvu liniju i ■Slslskoj borbi madjarske demokracije protiv horitijevskoga režima. Njegova borbena ličnost zadobila je opet sjaj, a u Madžarskoj su ga mnogi spominjali kao čovjeka budućnost:. Zadnju svoju veliku ulogu igrao je u procesu prot;v faJsifikatora franaka, uloživši svu energiju S sposobnost za očišćenje madžarskog javnog života. Pri tom ga je stigla smrit.

Predsjednik madjarske skupštine, kao predstavnik današnjeg kurza. uvrijedio je njegovu uspomenu u samoj svečanoj .komemoraciji, ali su sa na posljednjem putu ipak pratili stoltine hiljada ljudi, za koje je njegovo 'lme postalo cred: borbp, fi rada* poštenja j vjere u bolju budućnost oza ko.e on nije značio samo jednog velikog gradjanßna, nego pojam velikog gradi anina uopće. ♦ Trad ciiama židovstva ostao je uvijek vjeran. Kad je bio imenovan mlnisitrom, pošao je flz parlamenta upravo u hrafflZa madjarske židovstvo stekao je velikih zasluga, te je 5 pravom važio za duševnoga vodju dvaju . generacija madiarskih Jevreja. Sudjelovao je u životu općfna, u žfd. kulturnom životu, suradiivaio u adovsk&n liktovtma, a po njegovoj k direktivi osnovan i savez bogošltovnih općina u MadjarskoiZa velike i opće probleme židovstva nije imao tolikog razumijevanja, a cfjon zam mu je bk> skoro posve tudj. Živio i« u idejama liberalizma i asimilacije, a bio je uz to posve za " okupljen sa problemima Madjarske i madjarskoga židovstvakojima je svoj život posvetćo. Ali je od istaknutti madia f ' skrih Židova ipak on pokazivao najviše interesa za fegradn u Palestine. ♦ Danas je Vilim Vazsonji ušao u histohiju, koja ’ma da stvori o njemu konačni sud. Nama se taj boga/ti život čin. 11 toliko tragičnim, što nije postigao ono, što je po svom spesobnostrima mogao da postigne, što za židovstvo nije posta 1 ’ ono, što je ‘trebao, a donekle možda i htio postati S -što napokon ni sam nije našao istinskog zadovoljstva u tom % e *' kom radu. (U jednom pismu, što ga'je nedavno pred sm 1 * napisao nekomu prijatelju, bobio priznaje, da nije parne". žrtvovati sve za opće dobro, a zaboraviti na sebe I s' p|e i da bi on kad bi se sve moglo iznova započete I<re nuo sasvim drugim putem.) Ipak se i mi moramo pokloniti uspomeni njegovoj, jer e bio nosilac vrjednota, čßje je značenje općenito. Bio je bar čovjek i dobar gradjanin. puritana ličnost i čvrsti ksr* ter, borac za opće dobro i junak rada, a prije svega: godani talenat. , I još nešto nam znači njegova ličnost. Znači divnu gehdu, koju ni u naš'tn realističkim danima ne smijemo P :- '

K 20. tamuza

Dr. FRITZ L6WENSTEIN,

JERUSOLIM;

Cijo-nistički je pokret ušao u perijod jubileja. I ako se pokret osjeća mladim, i kolikogod imao osjeća,j, da je tek > na početku svoga djelovanja, kolikogod zna, da je provodjenje njegova djela moguće samo, ako i nadalje bude u njemu mladenačkoga poleta, interesovan je na tome, da podsjeti, da se već kojih 50 godina razvija kolonizatorno djelovanje u duhu cijonizma, da će ovoga 20. tamuza biti 22 godine, 'otkako je umro nezaboravni vodja cijonističke organizacije pod teretom svoga djela i da se ove godine navršuju 30 godina otkako je izišla njegova naoko neugledna brošura, koja je u pravom smislu riječi stvarala povijest. Herzlov »Judenstaat«, jeste djelo, koje je jedinstveno u povijesti cijonističkoga pokreta, ne toliko radi sadržaja svoga, već radi djelovanja, što ga je proizvelo. Herzl nije poznavao svoje predšasnike; kad je pisao »Judenstaat«, nisu mu bila poznata imena Hessa ili Kalischera, Pinskera ili Sraolenskoga, i kad je jednom kasnije čitao Autoemancipaciju od Pinskera, rekao je, da ne bi pisao svoj »Judenstaat«, kad bi bio poznavao to djelo. Herzlovo djelo jest inspiracija njegovog genija i stoji izvan normalnog razvitka modernoga židovskoga narodnog pokreta, gdje je svaki drugi gradio na ledjima svojih predšasnika, Ali ako Hessov »Rom und Jerusalem«, nije izazvao nikakvog djelovanja, ako je Pinskerov utjecaj ostao ograničen na intenziviranje »Hibat Cijon« pokret, tad je Herzlovo djelo bilo u stanju, da daje odlučan impuls modernom cijonističkom pokretu. Svjetsko politički aspekt, pod kojim je Herzl vidio i gledao židovska pitanja, sjajna utopija židovske države, koju je on plastički suprotstavljao beznadnom stanju sadašnjosti, osvojili su srca naroda, koja su omogućila početak modernog cijonističkog pokreta. Godinu dana nakon objelodanjenja »Judenstaata« sastao se u Bazelu prvi cionistički kongres. Nama, koji sad promatramo godine pokreta pod vodstvom Hcrzla, čini se ono vrijeme kao herojsko doba cijonizma, kao vrijeme, kad je pokret s' najvećim žarom vjerovao ne samo u svoj ideal, već i u njegovo ostvarenje u dogledno vrijeme, ono dpba, kad je svakim korakom, kojim se pomicao, zahvaćao novi posjed. Židovsko pitanje nenadano je trgnuto iz diskusije u malim židovskim krugovima, stavljeno je u svijetlo velike političke javnosti, a vodja pokreta primljen je od vladara i ministara kao ravnopravan, pa su s njime govorili o planu židovske države kao o ozbiljnom političkom projektu. Zbilja bila je drugačija i donijela je Herzlu neizmjerno mnogo razočaranja- On je doduše stupio u vezu s dvorovima i vladama, ali što je od njih dobio, bilo je vrlo malo, i jedini veliki ozbiljni projekat, plan naseljivanja sinajskog poluotoka, razbio se nakon dugih pregovora. I židovski narod nije se jednim mahom odazvao zovu cijonističkoga kongresa, kao što je to Herzl očekivao i u »Juđenstaatu« rekao. Cijonistička je Organizacija ostala osamljena i morala se je boriti protiv neprijateljstva u židovškome taboru, koje je sve više raslo. Ali baš u tim danima opažala se je Herzlova veličina, kako to danas možemo čitati u njegovim dnevnicima. Kako nakon nijednog neuspjeha ne gubi vjeru u stvar, kako netom što je dočuo rdjave vijesti stvara nove planove, začete i obradjene istom energijom i sasvim jednakom vjerom kao i prijašnje, to je jamačno najjači dojam, kojim nas se uopće doimlje Herzlova ličnost; i u ono malo časova odmora, što preostaše od rada za palestinski ideal i naporne zvanične službe, napisao je Herzl svoj utopistički roman »Altneuland«, (Staronova zemlja), u kojem je u velikim potezima razlagao, što je u »Juđenstaatu« same nagovijestio. »Altneuland« crta cilj, kojemu je bio posvećen Herzlov život.

Navikli smo, da Herzlov »Altneuiand« promatramo stroj, kritički. Kritika koju je prvi vršio Ahad Haam, uperena , protiv nedostataka židovske note u Herzlovoj utopiji, p ro i., mehaničkog primanja forme evropskoga lstinski ra , voj nije pravdo te pogrješke, koje su po Herzlovoj evolucit kolonizaciji, koja je tada stajala na p,očetku svojega rada, hl 1 ., naravne i razumljive, a danas se u zbilji same od sebe pravljaju. Ali inače bivamo često kod čitanja »Altneulandi ( bolno podsjećani, kako smo još daleko od ideala, što su bij«, štali u Herzlovim vizijama. Još smo u razvoju, još uvijek * tek veoma maleni dio pak zemljišta u našem posjedu, još uv-.. jek ne struji svjetski promet istočnoga sredozemnoga podnicu u luke Palestine, kao što je to prorokovao Herzl. Ali put, ko, je prevaljen od Herzlovih dana, a prije svega od Balfourove deklaracije, napredak je na putu ostvarenja Herzlova ideali. Čulo se, da je Herzl prestao biti historičkom ličnosti, i da , stao prelaziti u mitos. U tome ima nešto ispravno, ali danu još uvijek stoji djelo izgradnje prejako pod dojmom njegovi naročite ličnosti, danas još žive suviše mnogi svjedoci pn t epohe cijonizraa, a da bi se mogla uspomena na Herzla ras. plesti u sferu pjesničkih ilegenda. Židovski narod nije poput drugih naroda postavio spomenik iz kamena ili mjedi, koji hi ovjekovječio predsjednika Cijonističke Organizacije. Njegovi pojava i njegov lik poznati su svima, njegovo je ime vezano i raznim djelima, koja stvaraju Židovi u Palestini. Pa ipak se gradi Herzlu spomenik, drugačiji no u drugim zemljama, više prilagodjen njegovom htijenju i nastojanju pokreta. Herzlova koju zasadjuje Keren Kajeroet na Judejskom tk. bit će najljepši spomenik za Herzla. Ovo je djelo od najveće važnosti za razvoj Palestine. Pošumljivanje opustošjele zemlje dat će ne samo hlada sunčanom tlu, nego će prije svega služiti tome, da kiša zimi ne teče uzalud u doline, već da k šumsko tlo zadrži, pa da Palestina budne plodnija i priklal. nija za židovsku kolonizaciju, Keren Kajemet imao se je dugo boriti s poteškoćama, koje su sad svladane. Gotovo 400.000 drveta rastu danas u Palestini, koja su zasadjena iz sredstava Keren Kajemeta, a posvećena su uspomeni Henlovoj. Neka i ove godine 20. tamuz, obljetnica smrti Herzla, bude prijateljima Palestine u cijelome svijetu podesna prilika, da se sjete v.odje time, što će darovati drva, za Kerei Kajemet. OPADANJE PRELAZA IZ ŽIDOVSKE NA EVANGELIČKU VJERU. . Najnoviji svezak »Statistisehe Mitteilungen aus den deutsch-evangelischen Lanđeskirchen« (Statistički podaci njemacko-evangeličke crkve), donosi podatke o prelazu iz Židov* ske vjere evangeličkoj crkvi u Njemačkoj u godini 1924, U toj godini prešlo Je 243 Židova na evangeličku vjeroispovijest (1923. —423). 85 evangelika prešlo je god. 1924. židovstvu. (God. 1923. takodjer 85). Prema tome je u godini 1924,, pao broj Židova, koji su prešli na evangeličku vjeroispovijest prema ranijoj godini za 42 posto.

2

*■ 4 . * - *.

BROJ 24.

XJ lažite Vaše prištednje kod ovdašnje Štedionice i ral« gaonice d. d. u Preradovićevoj ul. 4-, jer Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen i najbolje ukamaćen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima, svaka špekulacija Isključena.