Жидов

ŽIDOV

Završetak zasjedanja Mandatarne Komisije

Povoljan stav komisije prema židovskim zahtjevima

Panislamski kongres u Meki. Louis Lipsky o proširenju Jewish Agency.

Žene v a, 26. juna (JITA). 21. juna započela je Stalna Mandatarna Komisija Saveza Naroda raspravu o mandatarnim područjima Velike Britanije. Ponajprije je raspravljen izvještaj engleske vlade o upravi u Britanskoj Tanganyiki u godini 1925. Glavni sekretar uprave u Tanganyiki Mr. John Scott zastupao je mandatarnu vlast. Tek 22. juna u 11 sati prije podne uzela je Komisija u pretres britanski izvještaj o upravi i prilikama u Palestini. Veliku Britaniju, kao mandatarnu vlast zastupao je glavni sekretar palestinske vlade Colonel Symes. Ponajprije je pročitan godišnji izvještaj britanske vlade o mandatu nad Palestinom i Transjordanijom za god. 1925. Iza toga je Colonel Symcs odgovorio na pitanja, koja su mu upravili različiti članovi komisije. Rekao je, da se zbog razlikosti vjerskih zajednica teško može da provede jedinstvena općinska uprava. Zbog togai moraju vjerske općine da vrše jedan dio funkcija gradskih uprava. To se naročito dešava na području školstva i zdravstva i jednoga dijela socijalne skrbi. Prelazeći na političko područje nastavio je Colonel Symes da razlaže potanko poziciju Cijonističke Organizacije i Vaad Leumia (Narodno Vijeće palestinskih Židova) i njihove odnose prema manđatarnoj vlasti. Govorio je i o pribavi zemljišta za židovsku kolonizaciju. Na kraju je referisao o položaju Arapa i rekao da Arapi počinju postepeno da uvidjaju, da nastavak otpora protiv mandatarne vlasti ne može da bude koristan. Čini se da su sada spremni, da svoju politiku tako udese, te bi mogli učestvovati u javnoj upravi. Slijedećeg dana nastavljena je rasprava o palestinskom mandatu. Colonel Symes odgovorio* je na pitanja o stvaranju autonomija općina. Rekao je da se vlada zasada ograničava na to, da izgradi orgnizaciju gradskih uprava nastavljajući rad, koji je prije rata započela turska vlada. Sada još imenuje vlada upravitelje gradova. Pučanstvo bira prema svome uvjerenju predstavnike u upravu grada. Doskora će stupiti na snagu izborni red, koji predvidja promjenu sadašnjega upravnoga aparata u gradovima. Odgovarajući na daljnja pitanja rekao je Colonel Symes, da sadašnje gospodarsko stanje Palestine ne daje povoda zabrinutosti. Dobro će se razviti poljoprivreda. Naročita se pažnja posvećuje turističkom prometu, koji je važan faktor za blagostanje zemlje. Na pitanje o vo;sci u Palestini i o javnoj sigurnosti odgovorio je Colonel Symes, da je sigurnost u zemlji posve obezbijedjena. Pored policije, koja je sastavljena od palestinskih podanika imade u zemlji maleni broj konjice i žandarmerijski odio od 400 momaka. Članovi Mandatarne Komisije izrazili su svoje zadovoljstvo u pitanju sigurnosti u Palestini, ali su zamolili Colonel Symesa da im dade još neke informacije o nedavnoj reorganizaciji policije i žandarmerije i uopće o vo;sci u Palestini i Nafo je Col. Symes odgovorio tačno na sva pitanja, a zatim je dao potanke informacije o upravi u Transjordaniji, o zakonu o državljanstvu, o školstvu, o financijalnim odnosima izmedju Palestine i britanske vlade, o radnim kondicijama u Zemlji, o Ruthenbergovoj koncesiji itd. * Izvjestitelj JTA doznaje, da su članovi Mandatarne Komisije pokaza’! Veoma mnogo razumijevanja za židovska pitama u izgradnji Palestine. Komisija je izrazila nađu, da će manđatarnoj vlasti biti moguće da udovolji zahtjevima iznešenim u memorandumu Vaad Leumija i Cijonističke Organzacija, a koje se odnose na dodjeljivanje državnoga zemljišta za židovsku koicnizaci'u. U stvari žalbe o premalo' financ.jalnoj potpori hebrejskoga školstva sa strane palest. v'ade uzela je Mandatarna Komisija na znanje, da je v'ada obećala te će povisiti 1 svotu, koju daje za hebrejske škole. Izvješta l Komlsle bit će predan narednoj skupš ini Lige Naroda. ♦ Ženeva, 28. juna (JTA). Jučer dne 27. juna završila je Mandatarna Komisija svoju sesiju. Članovi delegacije Vaad Leumija, koji su boravili u Ženevi, sastat će se u Londonu, prije odlaska u Palestinu. Rabi Usiel je već stigao u London, dr. Arlosoroff odlazi u London preko Berlina, a Disengoff preko Parisa. Članovi delegacije Vaad Leumija izjaviše da su zadovoljni » rezultatom svojega boravka u Ženevi. Stupili su u vezu s mnogim uticajnim krugovima u Savezu Naroda.

PANISLAMSKI KONGRES U MEKI. (Od našega redovnog izvjestitelja za Blizi Istok). h. K*a i ro, 25. juna. Dne 26. juna započeo je panislamski kongres u Meki, sazvan po kralju Hedžasa i sultanu Nedžda Ibn E 1 Saudu. S najvećim interesom se tom prilikom očekivalo držan;e Turske i Egipta. Prijašnji anglofilski kabinet Ziver paše odbio je Ibn Saudov poziv. Medjutim je pobjedom Zaglula kod izbora došlo do promjene režima. Novo ministarstvo Adli Jegen paše odlučilo je poslati delegaciju u Meku, koju čine ulema Šeik E 1 Ahmadd za teološka pitanja, potpukovnik Mesiri Beg za politička pitanja i Amin beg Teufik, egipatski konzul u Džedi. Delegaciju prati čitav štop činovnika iz ministarstva vanjskih posala, po čemu se vidi, koliko egipatska vlada shvaća kongres političkim. Istodobno je na proputovanju iz Angore U Meku stigla ovamo i turska delegacija pod vodslv.om pukovnika Adib Bega. Tom prilikom jt ovdašnji turski poslanik Mohjedin Paša priredio banket u počast delegaciji gdje je izrekao veoma značajan govor. Tek nedavno sam istaknuo uvjerenje, da se turska republika nipošto ne misli dezinteresovati u pitanjima Islama. Medjutim je definitivno riješen spor oko Mosula i eno što Turska kaže na usta svoga poslanika: »Moja je vlada primila poziv za kongres u Meki i time je po prvi puta uspostavila diplomatske veze.s Heđžasom. Kriv.ct je mišljenje, da je mlada turska republika antireligjjozna i da kani poći stopama zapadnjačkoga skepticizma. Turski će delegati islamskome svijetu sakupljenome u Meki prikazati pravi smisao naših reformi. Više nego ikada su Turci privrženi Muhamedovoj vjeri, ali to ne smije da uključi sve praznovjerje prošlih vremena. Ideal Angore jest pripremiti novu eru Islama, sazdanu na historijskoj tradiciji njegove vjere i na modernoj bazi današnje znanosti i filozofije«. Dok se islamski svijet ovako sprema za (jedinstvenu manifestaciju svojih težnja, stižu danas iz Meke alarmantne vijesti ,o krvavoj borbi izmedju Egipćana i Vahabita u Meki. Izgleda da se egipatska pratnja Svetoga Saga, koji je nedavno uz velike svečanosti ostavio Kairo, nije držala Ibn Saudovoga zahteva, da odustane od .običajne glazbe i plesa. Religiozno fanatićki beduini, kojima strogost vjere brani takove izražaje veselja, vidješe u tome inzult na svetome tlu. Sam Ibn Saud je morao sa svojom pratnjom da intervenira. S obiju strana ima mrtvih i ranjenih. Egipatska je delegacija brzojavno zatražila instrukcije od ministarstva vanjskih posala u Kairu. PROŠIRENJE JEWISH AGENCY U JESENI 1926? JTA javlja, da je predsjednik Američke Cijonističke Organizacije i član Cijonističke Egzekutive u Londonu g. Louis Lip s k y izjavi, o, da će proširenje Jewish Agency privučenjem necijonista biti provedeno još ove jeseni. U to će vrijeme posjetiti Udružene države dr, Hajim Weizmann i privesti pregovore dobrom završetku. ŽIDOVSKA ORGANIZACIJA BNE CIJON U AMERICI PRIMA PROGRAM CIJONISTA REVIZIJONISTA. NewYork (JTA). Poznato je, da je u aprilu ove godine, prigodom akcije Jabotynskoga u Americi egzekutiva američke idovske družbe »Bnc cijon« odlučila da primi program cijonista revizijonista i da se pridruži revizijonističkoj frakciji. Pred nekoliko dana održalo se vijeće te organizacije, na kojoj se raspravljalo o zaključku egzekutive. Govorili su predsjednik Američke Cijonističke Organizacije g. Louis Lipsky, predsjednik Saveza Cijonista Revizionista Vladimir Jab,o t i nsk y, Abraham Golđberg i sudija Jacob S, S ahl. Sa dvadeset protiv trideset glasova odobren je zaključak egzekutive o pristajanju uz program revizi.onista i o prilaženju Savezu Cijonista Revizionista. BUDŽET POGRANIČNIH ČETA U TRANSJORDANIJI. London, 26. juna (JTA). Na pitanje Colonel Wedgwooda izjavio je u Donjoj Kući ministar za kolonije Amery, da u ovoj godini palestinska vlada namiruje troškove transjordanskih pograničnih četa, ali medjutim dobiva baš zbog toga od londonske vlade dodatak od 108.000 funti.

Teodor Herzl

Povodom dvadeset i druge godišnjice njegove smrti. Odmiče vrijeme. Vječno se opetovanje nastavlja sveudilj isprepleteno mnogočim malenim i velikim, presudnim i nevažnim. A dogadjaje nosi prošlost u daljine, u kojima gube, za naše oko, koru sitnica i svakidašnjice, pa se obavijaju nekom koprenom dalekih stvari. U sadašnjici vrije, previru se ljudi u đešavanju života, a prošlost što odatle grabi za se staložuje i pribija čvrsto sve o svoje mjesto, uvećava veličajnost pojava nezapaženih pravo u vrevi svakidašnjega bivanja, a datume znatne i presudne zavija blagdanskom gloriolom. Razmaci djeluju. Ima već 22 godine, što je klijenut ukočila srce Herzlovo izmoreno naporima za jednu veliku stvar, I što vrijeme dalje u prošlost odmiče 20. tamuza 5664 ličnost se Herzlova uzvinjava sve to više u zavoj mističnih koprena jednoga velikana, sanjara, stvaraoca, Zvuči nam frazom, koju je otrčala prazna vika i lako predobivo oduševljenje, kad za ličnosti blize nam po vremenu govorima, da su proroci, veličajnici, geniji i tako dalje, ali za svakoga, koji i ne voli da onako tek rekne veliki atribut, ali može da se udube u osjećajnost i poimanje tudjega bivanja naći će za Teodora Herzla riječi, što označuju veličinu duše čovjeka pregaoca i zahvatnu zanošljivost pjesničkoga duha punoga vjere, Herzl je bio pjesnička natura, i ako se bavio prozom i izvještivanjem novina. Njegov je pogled bio dalek, uperen ponad otrcanih sitničavosti u visoki horizont i u iskonske dubine. Ali opet ne odvojen i otudjen zemaljskoj muci čovjekovoj, nego miran i staložen tako, te su Herzlovi vidici snagom njegovoga upućivanja postali općenitima, elementima jednoga pokreta, koji je sazdan i na snatrenjačkoj romantici i na jadu svakidašnjice jedne goleme mase. Karakterističan je u tom pogledu baš Herzlov »Juđenstaat«, koji je upravo pred puna tri desetljeća izašao štampan. To je djelo puno emocije a opet podijeljeno prema pojedinostima jednoga jasnoga stvarnoga plana; sve je isprepleteno uvjerljivim, sistematski nanizanim dokazima i zaključcima. Herzlovo je vizi onarstvo bilo bolgato, u ovom slučaju tako intenzivno, da je vanređnom jasnoćom ocrtao sitnice svoje namisli, A ponad svega je dah snažne, goleme vjere. Dvije godine nakon što je napisao »Der Judenstaat« Herzlu je uspjelo epohalno djelo, izvršen je historički presudan čin: sastao se prvi cijonistički kongres, sastanak delegata odasvud, da započnu sustavnu aktivnu eru novije židovske historije, Herzl ne bijaše doktrinarac, koji bi za svojim pisaćim stolom gradio teorije, u svom izolovanom kutu gomilao logične zaključke. On se od začetka obazirao na stvarnost, na njoj gradio i vazda ostao u stalnoj vezi s bilom pravoga života. Zato je i sve njegovo djelovanje označeno: činom, A njegova dalekovidnost i zdrav mu instinkt nadjoše vazda podesne momente i okvire za stvarni gest. I kad nam sada bujica stvarnoga bivanja i napredovanja u radu ne daje dovoljno dokonosti za mirna, nesmetana razmatranja i kombiniranja, moći ćemo baš iz te aktivističke vreve da očuvamo zdrav odnos prema poijavi Teodora Herzla kao simbolu akcije, stvarnoga djelanja, nošenoga vjerom u cilj i posvećenoga apsolutnom predanosti. Dvadeseti tamuza, tužan spomen preminuća velikoga vodje našeg, ušao je u historiju s blagdanskim znamenom jednoga narodnoga pomena. Na nama je i na onima što dolaze, da gradimo dalje, da nastavi-

PoStarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA ,ŽIDOV“ STOJI: GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUaVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE „ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 2. jula 1926. 20. tamuza 5686.

Pojedini [broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVANALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 27,

SPOMEN SLAVA povodom 22 obljetnice smrti Kn TEODORA HERZLA bit će, kako je objavljeno, u nedjelju, dne 4. ovoga mjeseca točno u 11 sati prije podne u dvorani MAKABIJBVA DOMA (Palmotićeva ulica broj 22). Govorit će: gospodin đr. HUGO KOS, predsjednik Izraelilske bogoštovne općine u Zagrebu.