Жидов

Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja

Osječke rezolucije U zadnje se vrijeme u saveznim redovima živo diskutira o svim saveznim problemima. Taj štiraung dfekutiranfe započeo Je od zlosretnog »neuspjelog« sastanka ,vodja u aprilu u Zagrebu. I u tome je možda jedini, no veliki uspjeh toga ozloglašenog sastanka. Diskutira se, a u središtu diskusije su osječke rezo! u čije, koje predstavljaju radkalno palestlnocentrički program. S lijeva i s desna se taj program napada* a glavnfi argumenat je svima, kad upiru na tobožnju neuspjelu minulu radnu godihu. Pa da ogledamo malo osječki program i da ga uporedlmo sa faktičkim silama u našem Savezu. Osječki program bez obzfra na. to, je li pametan ii; glup moguć ffli nemoguć, bez obzira na sam njegov sadržaj, taj 'predstavlja jednu homogenu cjelfinu. To je prvi put) u šest godina Saveza, da se postavo program, koji je pdtpunoma zaobljen na svaku stranu. Već je u tome samome velika moć I snaga sakrivena, jer iz ite jednovitosti lako se nad je kompas za odgojno, kulturno 5 političko djelovanje Saveza. Al ta jednovitost daje, ii sigurnost, bez koje nije moguća .nikakovta promišljena akcija. Iz osfcčkoga programa jasno tz svakoga retka govori jedna svrha, a ta jest; vezivanje ljudi uz Palestinu, palesfflnocentr|zam. A to u našoj praksi znači jačanje židovske omladinske zaljedrtice u Jugoslaviji preko zajedničkoga itateresa svih svjesnih Zidova; Palestine. A u zadnjoj svojoj konzekvetrci znači H!ćn§ odlazak u Hebrejsku Radnu Palestinu. Eto, taj program'se danas napada s argumentima, da od nas »J onako« mltko ne će u Palestinu, za nas je takov gram »nesavremen« i ne »pogađja nas«, da »vodje nemalu prave vodjenike, a vodjenici nemaju prave vodje«, a uostalom da, jf svemu najbolji dokaz slab rad u minuloj radnoj gođl'tii. Možda je sve ito Mina, no možda ne ću nt jb imati Icrivo, kad ću ustvrditi, da je sva ta »kriit’čna« atmosfera jedina krivnja đesorijentacije omladiine, odnosno često kriva i loša interpretacija osječkoga, programa. > ■ Kad se prisluškuje kako kuca bilo, u naše omladine, onda se vfdf, da ona u svom velikom I pretežnom dijelu i te kakovim zanknahiertl prati izgradnju Palestine, da veoma revno potnaže svim sredstvima tu izgradnju. A konačno S to; da od osječkoga sleta pa do danas čeka da savezna, jezgira Ahdut Hoofem rekne' svojuj riječ. Ta riječ još 1 nije pala i u tome je mrtva točka ove radne godine. Osječki program je dosta cionističku i dotjeran je, no sam program po sebi ne može da se ostvari, falo čarobna riječ, koju je ove godine Ahdut Maootfim trebao da izrekne. Joši nie prekaisno, ta. što je jedna godina u životu jednoga pokreta? Na ovome sletu čekamo od Aliduta, da pokaže svoju dobru volju zal provođjenje osječkoga programa, a ne će li Ahdut da tu ulogu preuzme, treba Savez odlučno Ahdut da pregazi i da iz sebe stvora, onakovu trupu, koja će neumorno i ustrajno voditi Savez u smjeru odgojnom, kulturnom i političkom kako to proizlazi iz osječkoga programa, a na koncu, da kažemo i to: nfje na osječkom programu najhitnije sam cilj programa, nego je hitnije, da nam daje sasvim realno i zaobljeno gledanje na svijet, a to je prvotno važno u našim bezglavim prilikama. S. K. SA SJEDNICE MISRADA. Na sjednici Misrađa, u utorak 29. juna, raspravljalo se najprije o sletskim pitanjima Stiglo je povoljno rješenje g. l Ministra Saobraćaja u stvari naše molbe za jjovlaštenu vožnju za slet u Sarajevu. Pripremu" i sastav akademije prigodom sleta prepušta se posvema Sarajevu. Govori se o pozivanju korporacija na slet. S tim u vezi uredjeno je na, pošti, da telegrafska adresa sleta glasi »Slethiro Sarajevo«. U drugoj točci dnevnoga reda uzmlje se u pretres stigla predstavka beogradske omladine, koja traži' da se sletovi SŽOU i Makabi sjedine i da tako sjedinjeni traju tni dana. Predstavka se odbija, jer je stigla prekasno i jer je u protivurječju sa ranijim izjavama beogradske omladine, gdje se izričito traži, slet u Sarajevu. Konačno se razgovara o stiglim pjismima od članova Hanhage u NViirzburgu i 0 odgovoru na ta pisma.

POVLASTICA ZA VOŽNJU NA SLET U SARAJEVO. Gospodin Ministar Saobraćaja odobrio je svojom odlukom M, S. br. 17.177 od 11. juna o. g. članovima Saveza Žiđovskih Omladinskih Udruženja Kraljevine SHS povlasticu od 50 m od redovnih voznih cijena za učesnike VII. sleta S. 2. O. U. u Sarajevu. Povlastica važi od 20. jula do 5 augusta. PRIJAVA ZA SLET. Upozoravamo sva sav. udruženja, da je zadnj; rok za prijave) za slet 15 .jula. Za prijave, koje; stignu izia toga roka, ne može Sletbiro da preuzme nikakove obaveze. Prgava se itna poslatS sletskome birou (Sarajevo, p. a. Klub Union Mustafa Djenetića ulica 25 i istovremeno Misradu u Zagreb. SLETSKI ODBOR. Sletbiro radi punom parom. Sjednice se održavaju dva puta u tjednu. Pomalo se svladavaju tehničke i organizacione zapreke, koje se imadu svladati oko pripreme sleta. Valja zabilježiti, da se mnoga sav. udruženja obraćaju na, Sletbiro sa različitim upittma i informacijama, zatim da su već mnoga udruženia najavila odličan broj učesnika. Sve to pokazuje malo paradoksnu činjertitu, omladina kraj svega, što je minula radna godina bila jedna od slabijih, veoma živo zanima za s.et i da se sa jednako mara i dobre volje, kao uvijek do sada sprema za taj svečani savezni sastanak. Valja i to zabilježi da baš mnoga od <t. zv. »slabijih« udruženja pokazuju mnogo interesa za slet. To raspoloženje u omladini i opet pokazuje, kako ie sretan bio izbor sleta za Sarajevo, a Sletbirou, a i Mfsrađu daje to raspoloženje omladine nužni zamah.

BRZOJAVNA ADRESA ZA SLETSKI BIRO I ZA sin Braojavna adresa slefskoga biroa glas'- Slethir rajevo. * Ir °. i IZ ZID. OMLAD. KOLA U ZAGREBU. SletskJ sastanak. U srijedu, 31. juna, održalo je 2. O. Kolo sletski sastj, na kome su se u glavnom) pretresala ideologijska pitani šega Saveza. U veoma živahnoj debati, u kojoj su u gij 1 sudjelovali him. Oross, Schweffcer 6 We*ss, došlo se do 51 zitvnih rezultata, koji će se predložiti Sav. Vijeću u j* rezolucija na rješavanje. Izlet. U nedjelju, 4. o. mj., priredjuje 2. O. Kolo Stubičke Toplice preko’ Sljemena. Pozffvlju se članojvf), da» susftvuju tom izletu. Odlazak je u jutro u 4 i po’, sata sa i laćčćeva trga. Povratak sa vlakom u 20 i četvrt. Pnjave za slet. Svi članovi, koji polaze na VII S. Ž. O. U. u Sarajevo (0d; 25. dd 29. jula o. g.) imaju, najkasnije do 10. jula prijaviti h. JuIS3 Qrunwaldu, ITca s 33, 111. kat. jSlav. Požega. Dne 26. o. mj, priredilai je Omladina c>rsno veće svojih članova-abiturijenata, koji odlaze na daj studij. Prihod ove večeri upotrijebljen je za sletsku blaga«, U smislu drkulara za provedbu Herzl-akcije, održaje se 4 29. o. mj. sjednica MCO uz sudjelovanje Omladine. Spona sijelo održaje se tijekom ove nedjelje. Priprave za slet već, započete, delegatom je na izvanrednoj glavnoj skupštini ij bran h. Milan Has. Omladina je posve saglasna sa mjesta održanja Sleta, pa mislim, da će nas ovaj puta ići mnogo vit na Slet nego lane. Moram da ispravim, da je raspačanp 80 a ne 75 Sekalia Za Slet Makabi Okruga, nije do sada prijavljen jošte nii jedan elan, Medju članstvom Hagibora vlada raspoloženje, i poslije Sarajeva posjete zagrebački Slet. (Z. B.)

BELETRISTIKA Slomljena srca

Preštampavati u cijelosti ili n odlomcima m ■e samo uz dopuštenje uredništva ~Židc»i

Iz zbirke »Draga provincija«, Jidiš napisao Šlomo Gorelik,

Kad sam napolju, u širokom svijetu, pa budne jesen, često me obuzima naročito jaka čežnja za mojim gradićem za dragom provincijom. Uspomene me onamo vuku, uspomene na mnoigošta dobro i ganutljivo. Usred dalekih, tudjih poljana usadjcno je malo židovsko mjestance i izgleda sad u jeseni tako sdrotno kao sam mjesec Elul. Muževi hodaju puni briga, a djevojke se sjećaju, da postaju starije. Tko će da dodje u taj sakriveni, zaboravljeni kut? Kad prodje ljeto nestaju i pjesme i nade. Sjedaju i pišu' svojim znancima, tako razumna, mirna i žalosna pisma. Ali učiteljica, Dora Nechamkes, koja može da se kadšto smije toliko veselo unatoč svojih dvadeset i osam godina i prvih sijedih vlasi, zapada u duboku beznadnu melankoliju. Znam unaprijed, da ću je naći zamotanu u njezin kašmirski šal a ispred nje na stolu prosuti duhan za cigarete i rastrgane tuljčiće. I kako kašlje; jer ona ne će da sluša liječnika, koji joj je zabranio da puši. *Ta vi ne pazite na sebe, Dora«, usudit ću se da napomenem, Nato će se ona neprirodno i ponešto neugodno nasmijati i jače zagrnuti u šal. Ne znam, zašto sam to učinio, zašto sam izvadio njezino pismo, kad su moje stvari bile već spremljene u prtljag i još jednom ga pročitao ow pismo što je mirisalo po uvelom cvijeću ... i »Pitate, kako je. Ta znate, mene ne bi više mogli obradovati ni najljepši darovi udesa. A u gradiću se nije ništa izmijenilo. Kad dodjete, uvjerit ćete se, da je sve još na svom starom mjestu. I ljudi su jošte uvijek isti, ali tek nešto jače potišteni od dosadne jesenje kiše. Frankenl se još uvijek ne može odlučiti da ženi Paulu Ginsburg, i ako je već najmio lijepi stan. Seligsohn maš Hamlet priča o nesretnoj svojoj ljubavi, koja se vuče već sedam godina, i da je voli više nego četrdeset hiljada braće. Postao je stariji, ćiničniji i nemarniji, u društvu mladih djevojaka govori o svom reumatizmu i o bolovima u desnom uhu, koji su ga pred kratko vrijeme počeli mučiti. Imade i žalosnih novosti Sjećate se jamačno visokog jablana, diku našega grada, koji se je mogao opaziti već izdaleka. Ove su ga godine posijekli. Kome će sada ljubavni parovi povjeravati svoje tajne? I gdje li će ljeti biti sastanaka, da se pjevaju ukrajinske pjesme? Istoga ie dana umro Loser, muzikant, koji je 22 godine svirao flautu u gradskom šetalištu, na židovskim vjenčanjima i u plemenitaškom klubu. Umro je od padavice, skeptici misle, od gladi. Pred smrt dobio je apetit na svježeg linjka. Kako Vam se svidja ovo zakašnjelo gurmanstvo? No, ne bijaše mu sudjeno. Kad mu dones.oše ribu, što se još bacakala, ležao je već ispružen, sa šiljatim nosom, sa začudjenim, gotovo prestrašenim I izrazom na licu, koji ne ostavlja Židova ni nakon smrti«. Čitajući .ove riječi, osjetio sam još jaču čežnju za mojim j gradićem i još se više žurio, da dodjem na stanicu. Istina je; ljubim jesen i sve, što me nje sjeća. Zašto? Poznavao sam ruskoga književnika, koji je volio da šeće na groblju. Čim bi došao u koji grad, posjetio bi groblje. Ljudi mi- i šljahu, da traži gr.ob svoje ljubavnice ili kojega čovjeka, koji • mu je bio bliz. Ai ne bijaše tako. On tek nije imao mira. Bio ' je nešto sjetan i umoran. Sve, što vene, bilo mu je blizo, i jesen.

I već sam ovdje, tu na stanici m,ojega mjestanca. Isti Ve!vel, kooijaš čeka s istim guravim, gladiti rn. konjem. Velvei j je nekoć imao bolja vremena, imao je svojega Faetona i dva, | dobra konja. On voli da govori o tim dobrim vremenima i mnogo se stidi, što ,je spao na ovake grane. Znam, da ga ništi ne može toliko radovati nego kad ga molim, da vozi polagano, da se suviše ne žuri; ta ima dosta vremena. Ponajprie | će pustiti, da ga dugo molim i, kako zapravo voli, .juriti, da se zemlja trese. A ja ne popuštam, molim dalje i on se koI načno teška srca odluči da vozi polagano, sasvim polagano. : Ne zbog toga, što konj šepa, nego jer sam ga na to nagnao. On nije htio, ali kad je pan zapovjedio, zašto ne? I onda se okrene k meni i stade pričati o nov.oj šteti, koja je snašla grad: brigada je dobila drugo boravište, negdje u Podoliji. pa je pred kratko vrijeme otišla. Postalo je pusto. U radnjama slabi utršci. Mnogi su stanovi prazni. Časnici su, uostalom, sve platili; nijesu ostali nigdje dužni. 'Tek jedno: odveli su sobo® jednu židovsku djevojku, Notu, kćerku posjednika kioska. Govorilo se ,o njoj u gradu, dakako, već dugo vremena . Vozimo se uskim ulicama. Veče je, radnje su već zatvorene. Pred nekom prodavaonom duhana stoji skup Židova. Nekoliko riječi dopre do mojih ušiju: ». . . mislim ja, kad je već i Feldmann bankrotirao, izgubljen je sav svijet . . .« Stupio sam u atmosferu židovske nesigurnosti i proželi) me uvjerenje, da svijet, sasvim prirodno, nije više siguran, kad je ovako bogat čovjek kao što je Feldmann dospio pol stečaj. Volim, da dodjem u moje mjestance iznenada, uveče. i radujem se tada, kad me moja stara majka, koja je nešto kratkovidna, ne prepozna odmah. A kad me onda drhčuo zagrli, šapne svojim suhim navoranim usnama; »Kako čovjek može da ne piše ni riječi! Ni riječi! Tako iznenada!« Doskora se sjeti, da ju je zadnjih dana nešto tištdo na srcu. Reče mi to i pogleda u komoru, da vidi nijesu lx ukuhane treso;* previše ušećerene. Jer ukuhane su trešnje moje najmilije jelo. SLijedjen tihim koracima moje majke, podjem konačno n veliku, svijetlu sobu za ručanje. Osjećam pobožnu prijatnost. Stari predmeti stoje još na svojem mjestu, lijepi svijećnjaci stari vrč još od pradjeda, zidni sat, koji udara doduše nešto tih,o, a ipak toliko puno nade i budno. I iz toga neumornog »tik taka« čujem jasno; »Da, stari smo, ali ne smeta, mi ćemo još da izdržimo«. Da, da, tako je: stari satovi i stari Židovi osjećaju se toliko čvrsti. A mladi nijesu tako sigu r3l ’ toliko su .očajni, toliko žalosni. Stojim usred sobe, umoran još od puta i stare se uspomene bude. Prepuštam im se posvema. Uspomene su jedini raj, iz kojega nas se ne može protjerati. Davno je već tome, davno. Od malenoga dječaka u hederu, koji se volio igrati* a ipak znao u hederu svoje zadaće, postao je židovski iot*" ligenat sa slomljenim srcem, putnik, koji samo jedamput u '- rl * četiri godine dolazi kući u gradić, i tada posjećuje svoje stare prijatelje i prijateljice i voli da nekoliko sati šutke, bez ijedne riječi sjedi uz svoju majku. Moja je šutnja boli. Otuđi* 5 je, misli, osamljen, ptice, koja je mnogo letjela pa ne poznah više svoje gnijezdo. Kad sam u drugoj sobi, ona uzdiše D 3, jednom, bijaše uveče, nije mogla više da se svladava pa 311 reče:

6

»2IDOV«

BROJ 27

Ja sam uvijek zdrav i veseo jer me moja majka počam od poroda njeguje sa svjetski poznatim i nenadmašivim fUDC/f m. 7 HOFer pudßP« bt.l. Majke! Rabite samo ovaj prokušani prah, koji se dobiva u svakoj ljekarni i drogeriji.

H laupunkt 99 Komad IQO. Dinara Dobivaju se kod -»lug o-r adl o - Zagreb, Zrlnjsltl trg l>ro.|