Жидов

Postanak i ciljevi svjetske Sefardske organizacije

Povijesni pregled 1917,—1925. Izvještajni biro Egzekutive Svjetske Sefardske Organizacije, koji, za zemlje galuta, vođi naš sumišljen;k i zemljak g. inžinjer David Azri e 1 iz Beograda, pri poslao je našoj redakciji ovaj članak t da ga objavimo našoj židovskoj javnosti. Snažan je odjek ovaj pokret pobudio u Palestini, gdje je [alfourove deklaracije uzbibao sve židovstva zahvatio je i emijoi u kojima su Židovi dosada bili van nacionalnih nastomja- Snažan je odjek ovaj pokret pobudio u Palestini, gdje je odličnoj mjeri kod' Židova izbila želja, da saradjuju s onima, on su svoje sile posvetili izgradnji zemlje naših otaca. Nakon osvojenja Palestine po britanskim četama djelo skrsnuća i izgradnje, naročito kod Aškenaza, nanovo je snažo uznapredovalo. Selardi, koji doonda nijesu kakovom znatijom aktivonšću učestvovali u pokretu, .osjetili su historičku lužnost da saradjuju u velikom djelu, pa su zbog toga osnovali iefardsku Organizaciju u Palestini. Ona je potpomagala Cijoističku Organizaciju, da uveća imigraciju Židova s Orijenta i la pomogne njihovo naseljenje u Zemlji, i Brojni progoni od kojih su morali da trpe Židovi u mnokn istočnim zemljama f i ponovno pogoršanje njihove gospodske situacije urodišc znatnim pojačanjem imigracije orijenalnih Židova u Palestinu. Uz neizrecive teškoće, .opasnosti i ukan dugoga lutanja »tizavaju u Zemlju. Njihov broj iznosi 0 posto od sve imigracije. Mnogi su od njih holi zemljoradnica 1 zemljama, iz kojih »u došli, pa zbog toga lako ulaze u taj ad i u Palestini, gdje će moći da budu odlični poljoprivrednici. Velik broj tih useljenika obratio se palestinskoj Sefardkoj Organizaciji' sa zamolbom, da ih pomogne k,od naseljivaija naročita zemljoradničkoga. Organizacija nije mogla da idov.olji tim željama, što učestaše sa svih strana. Osjetila se lotreba, da se sve žive energije sefardskih Židova organizuju i jedan svjetski savez. i • Konferencija a Karlovim Varyma n augustu god. 1923. Ovu zadaću preuzeše Sefardska Organizacija u Palestini i organizacija »Haluce Amizrah« (Haluci s Istoka), koja je utencljena godine 1918, Ova posljednja odaslala je svoje delegate u Karlove Vary, da potaknu i priprave stvaranje Svjelke Sefardske Organizacije. Zaslugom ovih delegata sastala c u Karlovim Varyma, u vrijeme zasjedanja 13. cionističkoga ongtesa, prva konferencija Sefarada. (Ovdje valja spomenuti, a je godine 1921. za vrijeme 11. cijonističkog kongresa u Beču držana velika konferencija Sefarada a uz učešće aškenaskih odja. Ta se konferencija bavila odnosom sefardskoga dijela idovslva prema nacijonalnoj izgradnji. Balkanski ratovi ( pa nda i svjetski rat spriječiše ostvarenje stvorenih zaključaka), onfcrcncija u Karlovim Varyma izabrala je organizacioni odor (bureau preparatoire) sa sjedištem u Jerusolimu, kojemu ; stavljeno u dužnost, da sazove svjetsku konferenciju Scirada. Organizacioni odbor u Jerusolimu u godinama 1923.—1925. Dvije godine bavio se .odbor provedbom slavljenoga mu adatka. Razaslao je pisma i cirkulare svim sefardskim staicama u diaspori, pregovarači je s Cijonistickom Egzekutivom Jerusolimu i Londonu, održao naročite dogovore s Weiziaanom, Sokolovom i Usiškinom. Ovi i drugi cijonistički voic odazvaše se poaivu odbora i pomognuše mu, da provede lan saziva svjetskoga kongresa Sefarada.

Kongres Sefarada u Beču u augustu 1925, godine. Dne 15. augusta 1925. otvoren je u Beču prvi svjetski kongres Sefarada, Učestvovahu 62 delegata, koji su zastupali mnogobrojne opčine i cijonističke organizacije iz 15 raznih država. Kongres je raspravljao o problemu duhovnoga i moralnoga regenerisanja Sefarada, o sredstvima, kako da se popravi njihovo gospodarsko stanje, regulira i olakša njihova imigracija i kolonizacija u Palestini itd., itd. Prihvatio je niz zaključaka i izabrao egzekutivu sa sjedištem u Jerusolimu, da provede te zaključke. Pored ostaloga zaključeno je i slijedeće: Odlučuje se, da se stvori Svjetski Savez Sefarada (Histadrut olamit šel Hajehudim Hasefaradim Confeđeratfon universclle des Juifs sepharadim). Svrha: Duhovno nacionalno i religiozno regenerisanje Sefarada i jačanje njihove aktivne saradnjc u izgradnji Palestine. Sredstva: 1 i 2: Izdavanje glasila i letaka, koji će informisati o duševnom, socijalnom, nacionalnom i religioznom životu Sefarada u prošlosti i sadašnjosti. 3. Prikupljanje članova i pristaša. 4. Jačanje židovske odgoje, izobražavanje učitelja hebrejskoga jezika, svećenika i duševnih radenika. 5. Osnivanje institucija i 1 izvan Palestine, koje će biti zvane da podupiru useljivanjc i kolonizaciju Sefarada u Palestini. 6. Jačanje utioaja sefardskih delegata na cijonisiičkim kongresima a u svim pitanjima, koja se tiču Svjetskoga Saveza Sefarada. Sve pripravne radove i izdatke ok.o njihova vršenja preuzela je na sebe sefardska zajednica u Palestini l bez ikakove financijalne pomoći sa strane Cijonističke Organizacije ili sefardskih općina u diaspori. Izdaci su iznosili nekoliko hiljada funti; jednako su palestinski Sefardi preuzeli da podmire troškove prvoga svjetskoga kongresa Sefarada u Beču. Svjetska Sefardska organizacija zabavljena je sada provedbom ovih grana svoje djelatnosti: a) Prikupljanje članova i pristaša; b) osnutak i uredjenfe izvještajnog biroa, da uzmogne razviti što bolju informacionu službu; c) osnutak imigracionoga ureda, koji će imati zadaću, da se brine za imigrante iz orijentalnih zemalja, kad stignu u Palestinu, i da im materijalnom pomoći i posredovanjem kod cijonisli'čkih institucija u Zemlji olakša naseljenje: d) osnutak kreditne blagajne s kapitalom od 10.000 funti, koja će uz stanovite sigurnosti ( davati zajam neuposlenim useljenicima, da ih tako pomogne u njihovom naseljjvanju; e) financijalna pomoć onim kolonističkim grupama, koje su se naselile u Zemlji vlastitim sredstvima. Konsolidacija ovih kolonija traži mnogo hiljada funti, a započet će pomoću poljoprivrednoga odjelenja Cijonističke Organizacije. Valja istaknuti, da je zaslugom cijonističke propagande, koju vrši Svjetska Sefardska Organizacija i »Haluce Amizrah« znatno porasao interes Sefarada za sva cijonistička pitanja i za cijonističke kongrese. Na posljednjem cijonističkom kongresu bilo je 14. delegata Sefarada. Ima nade, da će na narednom kongresu biti najmanje 20. sefardskih delegata i to velikim dijelom iz Erec Jisraela.

Šezdesetgodišnjica Richard Beer-Hofmanna.

Jubilej autora »Jakovljevoga sna I ', Richard 'Beer-Hofmann prešao je šezdesetu godinu svota života. Sva ga slave. A njegova, se djela mogu na prste brojki. U tom a jest ono naročito: maledi broj djela, nekoliko tctina stranica proze i dvije hiljade stihova af je svaki >-stih«, svaka riječ sadržajna i snažna. Krajnja vrttenziv'-’St Pjesništva, prožiivjelosti. Jedan njegov štovalac veli; »Nijedan živi literata ne bi !o sao ponosom i zadovoljstvom reći, da mu je .'kao u ,etr Hofmanna djelovao svaki objavljeni redak ...« Objavio je Jednu pjesmu »Schlafllied fiir Mffrjam« (Mfrfalna uspavanka), dvije novele, predigru »Jaakobs Traum« lakovljev san«), dramu »Der Graf von Charolais« 1 spo l(, nslovo Wolfgangu Amadeusu Mozarltu. 6:0 je zamislio, 2 napiše veliku židovsku trilogiju, od koje je dosada obila■° samo predigru »Jakovijesvi san«. Prvotni poticaj te zamiJ le ži u njegovom cijotiskom orljenffsanju, jer Beer-Hofmann : blista, Pozonšna djela izvode mu sve velike pozornice. (Mos°vska »Habana« fmade »Jakovljev san« takodjer na svom teinom repertoaru.) Beer-Hofmann, ŠstinskS pjesnik, tako reći čudo u današ*°i Poplavi književničke produkcije, velik je i u umjetnosti režije: ali ni tu ne voli da istupa mnoga Tek na agov or Mć.ksa Rednhartlta 3na mnoge pozive bečkoga Burgea ter-aj Latio se bk) režije svojih dvaju pozorišnih djela. Prelaženje u starost ne osjeća Beer Hofmann tragičrtilm. te sant: »ne hvata Hi te groza, kad pomišljaš na drvo, koje '>ečno cvalo, netaknuto odmicanjem vremena, ukočeno u ’te ®votnom dijelu.« ■''tanuje u Beču, u kučfi s Magen Davidom nad kapijom, | ' in od velikoga kruga, povučen u diskreciju dubokog pieprož&vljavanja. Elegantna pojava, što se uspravno uzdiže vrevu i buku književničke industrijalizacijo kao tip veliirnosti superjorne mirnoće. Jiichak Salt.

Radnički teatar u Palestini

Pred kratko vrijeme osnovan je drugi hebrejski teatar u Palestini i to n Tel Avivu, Moše Hale vi jedan od moskovskih hebrejskih glumaca došao je u martu 1925. u Tel Aviv i uz pomoć Opće Radničke Organizacije osnovao kazališni studij (»Theater-Studio«). Prošao je čitavu zemlju tražeći podesne ljude. Za nj nije bio toliko odlučan njihov kazališni talenat, koliko inteligencija i uopće duhovnost. Danas rade u njegovom studiju 30 muških i 15 ženskih radnika. Organizacija! je učenicima pribavila rad u gradu, tako da njihov umjetnički rad imade ekonomskog osl.onca. Pored umjetničkog rada vršili su ovi ljudi i manuelni rad gradeći veliku cternitorn pokrivenu zračnu baraku za teatar, koja se nalazi tik uz more. Hebrejski nazvaše tu baraku »Ohel« (šator). U baraci izgradjena je lijepa malena pozornica i smješten je jedan klavir. Osnivači se nadaju, da će na jesen moči započeti s gradnjom kazališta. Umjetnički rad počinje svakoga dana u 6 sati poslije podne i traje do iza ponoći Dvije okolnosti razlikuju ovu trupu od svih drugih; neograničena ljubav kojom su učenici odani svojoj zadaći i duh zajedničarstva. Prvih sedam mjeseci bavila se grupa isključivo đetajnijim radom, koji takodjer vodi H a 1 e vi. Čuveni žid. muzičar prof. Engel podučaje zborno pjevanje, pr,of. Šor muzikalnu analizu, Grete Ornstein ritmičku 'gimnastiku, a Mirjam Schn a b e 11-H 6fl i e h fonetiku. Radnici su potpuno svijesni svoje odgovornosti pa izgradjuju teatar posve sistematski. Cilj je ove trupe, da prije svega unesu umjetnost u narod, i daj drugo, odgoje glumce, istinske umjetnike, koji će uz umjetnost ostati vjerni i svomu radu za Zemlju. (Ne kao u Moskvi, gdje su židovski radnici u tcaterskom studiju konačno napustili rad i ostali samo (glumci). Pred nekoliko dana izvedena je prva predstava. Davao se jedan kraći komad od Pereca. Uspjeh je bioi vanredan. Režiju je vpdio Ha lev i, inscenaciju je načinio Sapoznikov, a scensku muziku komponovao je Engel. »Ohel« obećaj« vanredno mnogo; otvara perspektivu u sjajnu budućnost našega teatra u Erec Jisraelu. Berlin, 13. jula (JTA). Čuveni židovski slikar Maks Liebermauu ponovno je izabran za predsjednika pruske Akademije Umjetnosti i to za period od 1. oktobra 1926. do 30. septembra 1927.

HEBREJSKA UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA NA INTERNACIJONALNOM KNJIŽNIČARSKOM KONGRESU U PRAGU.

Na internacionalnoj konferenciji bibliotekara, koja se održala pred nedjelju dana u Pragu, zastupao je hebrejsku Sveučilišnu i Narodnu Knjižnicu u Jerusolimu njen direktor dr. Hugo Bergmann. Na svečanoj sjednici otvorenja održao je dr. Bergmann hebrejski pozdravni govor, koji su svi prisutni oduševljeno pozdravili, U mjesecu šivanu o. g. od 14. maja 12. juna posjetilo je hebrejsku sveučilišnu knjižnicu u Jerusolimu 5504 ljudi, dijelom čitača u čitaonici biblioteke, dijelom osoba, koje su posudjivale knjige za lektiru izvan biblioteke. Posudjeno je 3180 knjiga, od toga 1450 hebrejskih, 653 njemačkih, 374 ruskih, 274 engleskih, 185 jiiđisch, 123 francuskih i 111 knjiga na drugim jezicima. Novo je uneseno u katalog 2064 djela u 2717 svezaka. * Uprava hebrejskoga univerziteta u Jerusolimu primila je saopćenje moskovske vlade da bi nekoje državne biblioteke u Rusiji željele sa Sveučilišnom i Narodnom Bibliotekom u Jerusolimu izmijeniti duplikate. Moskovska vlada uputila je državni nakladni zavod »Gosizdal« da odašalje biblioteci u Jerusolimu izbor svojih publikacija.’

BROŠURA O TEL-AVIVU.

Glavni Ured Keren Hajesođa izdao je zasebice na hebrejskom) engleskom, njemačkom i jidiš jeziku veoma ukusno opremljenu i informativnu brošuru a razvitku i današnjem stanju novoga židovskoga grada u Palestini, Tel Avivu, koji sc raizvio i razvija dalje upravo amerikanskom brzinom. Brošura obiluje veoma uspjelim slikama i tabelama, 124 slika i 6 slikovitih tabela o razvitku raznih gospodarskih i kulturnih radova u Teli Avivu, Brošura tačno iniormiše o organizaciji gradske uprave, o raznim institucijama u Tel Avivu, gospodarskom razvitku, prosvjetnom, sanitarnom i socijalno-humanitarnom radu. Budući da sadržaje podatke o radovima Keren Hajesođa u Tel Aviru i njegovoj velikog ulozi za razvitak toga grada, brošura je ppdcsna za dobro propagovanjc Keren Hajesođa. Dobiva se uz cijenu od 10 dinara kod Saveza Cijonista u Kraljevini SHS, Zagreb, Ilica' 38, U.

BROJ 29-

»ŽIDOV«

3

/ K 1 m m Mirišuća svilena kosa djeteta, koju tako rado milujemo i ljubimo. Očuvajte Vašem ljubimcu ovu svilenu kosu tako dugo, dok je moguće. Perite ju sa neškodljivim sredstvom. Bez traga škodljivih ili oštrih primjesa čisti Rlida-Shampoo pomoću blagog specijalnog sapuna kosu i kožu glave lagano i temeljito. On stvara obilnu, jaku pjenu, koja sa svojih milijun mjehurića sve nepotrebno omota. Elida-Shampoo daje kosi prekrasan, zagasit sjaj, te čuva prekrasne naravne valove. Upotrebljavatje stoga uvijek od sode prost ELI DA SHAM P O O Jugoslav. đ. đ. Gcorg Sdiicht, Osijek. Odio »ELIDA«. Pošaljite mi besplatno izvorni omot Elida-Shampoona Ime: Naslov: Metnite molim ovaj odrezak u jedan omot, te ga naznačite kao tiskanicu.