Жидов

I, je posjećuju sve Jevreje bez razlike. Izaslanici izda su u Osijeku našli najbolje suradnike od svib Iržave, i da je u Osijeku polučen do sada najveći spjelo je stv,oriti jedan jedinstveni front bez razlike na budućnost jevrejstva. S veseljem mogli su izatanoviti, da partijske borbe nijesu mogle naškoditi vrejskom srcu. rak dne 6. jula naveće priredjeno je u čast izaslanika eče, na kojemu su gg. delegatima Glavnoga Ureda jene burne ovacije. Predsjednik Nacionalnoga DrušNikola Tolnauer pozdravio je kao domaćina sr»vorom gg. prof. Pazi-Gold-manna i Steinera istak> je težak i mukotrpan rad za Kcren Hajesod i ko-tvovnosću i ljubavi ga vrše gospoda izaslanici KH. je, da se izabere predsjedateljem sastanka g. dr. tze r, koji je biranim riječima pozvao osječke Jei nadalje ustraju u radu i da ne zaborave velike koji nas još čekaju. Govorila su još nadalje ff. ■. Altmanm, prof. Pazi-Goldmann i Žarkover. ta zasluga za uspjeh akcije u Osijeku ide gospodina na nn a, povjerenika Nacionalnoga Društva za KH. Vladimira Fišera, Emanuela Hermanna, Bertholda ing, Ljudevita Freundlicha, dr. Nikole ToLnauera, ibenitza, dra. Miroslava Leđerera, Eugena Lobla, ira Kleina, Belu Friedmanna, Feliksa Bergera | dilovske škole g. Sonnenscheina, koji su pratili izad posjeta. rosnoj večeri rekao je jedan govornik, da izaslanici •ael ne mogu biti zadovoljni s uspjehom, ali kad bi lovi naše države stavili’ u službu Keren Hajesoda u ri kao Osijek, naša bi država mogla stajati na onou radu za KH koje ju ide prema broju Jevreja dm prilikama. VARAŽDIN. rt za dra. Herzla. Prikazivanje filma »Stara Palestina novi Erec Jisrael«. U našega redovitog dopisnika.) godina ovamo, otkako postoji lijepi naš i vrlo ukusni hram. kao dokaz lijepoga preganja naših predja, i uveče 20. tamuza, prigodom proslave 22. obljetnice boravnog i neumrlog vodje židovskog naroda, dra. erzla | po prvi puta cijonistička riječ sa naše lonice. ivom varaždinske Mjesne Cijonističkc Organizacije umu sa potpredsjednikom općine drom Vilimom Taudsjednik je odsutan) i predstojnikom hrama gosp. rom, bila je redovitom bogoslužju u petak dne aiiiuza uveče nadovezana žalobnioa za blagopokojnoga dra. >dora Herzla. Odbor Mjesne Cijon. Organizacije, bio je porativno zastupan, a bio je prisutan i veliki broj općiFrije kiduša izrekao je nadrabin dr. R. Glii c k veoma » spomenslov,o dru. 'Teodoru Herzlu te izmolio »Jiskor« i diš«. Može se mirno ustvrditi, da je cijelo slušateljstvo 1 zanešeno lijepim i zanosnim riječima propovijeđača. ■ i ... U utorak, dne 6, jula, prikazivan je u ovdašnjem kinokattu film Keren Kajcmeta »Stara Palestina novi Erec aeU. Zbog malenih prostorija kina prikazivan je film dva a. Prije svakoga prikazivanja govorio je informativno o kolonizaciji u Palestini, a naročito o radu i značenju KeKajemeta g. Jocl Rosenberger. (H). VUKOVAR. Spomenslava za Herzla. Akcija za Keren Hajesod. U nedjelju dne 4. o. mj. ovdašnje je. žiđ. gradianStvo na ;can način proslavilo 22. obljetnicu smrti našeg vqdje Iheodora Herzla. Održana je žalobna služba Božja, te tom prilikom ugledan nać član gosp. dr. Josip Herzl žao spomen-slovo, koje se općinstva jnzvanredno dojmilo. L isto vrijeme boravio je ovdje gosp. prof. Pa® Qo 1 dinn uz pratnju gospodina i gospodje Žarkover iz Osijeka, edsjednik Bogoštovne općine i predsjednik Mjesne Jevrej: Organizacije pozdravili su gojste, našto je gosp. Žarkover ,J »io pozdrav Osječkog svijesnog žid. gradjanstva. Gosp. prof. Pazi Ooldmann održao je u hramu izvanredno 5 slo predavanje o prilikama u Palestini! i' o potrebama Ke-1 Hajesoda. Zbor je bio veoma dobro .posjećeni. Akcija za Keren Hajesod provodi se intenzivno, te je doHjep rezulatat, koji svakako zadovoljava. Imade nade, će nastavak akcije donijet" jednako lijep? uspjeh. (H. O.) HERZL SPOMEN-SLAVA U ZEMUNU. (P os e b nii iz vješt a j »Židova«.) L hramu jevr. bogošt. opč&ie održana je dne 11. o. mi. svena žaJobna služba Božja povodom 22. obljetnice smrti dr. ’ Herzla. Pošto je natkantor g. Qerzoo Kačka svo' iepitn a prijatnim glasom otpjevao 16. psalam i »El mole am ta«, izrekao je nadrabin dr. ftnko Urbach dirljivu zadušnicu i ‘»kadiš de-rabanan«, a poslije je naš vrinacionalni radnik g. dr. Arnold S c h 6 n stupilo, na pro‘ "edaonicu i u pažljivo saslušanom zanosnom govoru istak'l z naoenje Herzla za preporod našeg naroda. Pjevanjem “'‘kve i darivanjem prisutnih za Herzlovu šumu u Erec Sr selu dovršena je ta lijepa spomen-s'ava. ZAGREB. ''° v t predmolitelj. Izraelttska bogoštovna općina u Zaangažovala je za predmolltelja kantora gosp. lsaka , n de 1 a iz Broda it. S. Poraravaocj g. Handela u zagre°J opčini pozdravljaju, da je vodstvo općine angažovalo Sttsp. Handela., Akceptacjjom gosp. Handela nfje još riješeno pitanje nalt'"tora, pa će, koliko smo Informirani, kroz kraće vrijeme, pokusne funkdie u hramu još nekoliko stranih kanra - se natječu za mjesto natkantora.

Beogradska pisma

(Od našega redovitoga dopisnika). Cijonizam i opština D. A, Beograd, početkom jula 1926. »Židov« je u poslednje vreme dosta živo pratio kretanje pred izbore u Sefardskoj Opštini. A i s pravom. Nije i ne može biti bez značaja, ni sa gledišta opšte-jevrejskog, ni sa gledišta cionističkog, kakva će biti opštinska uprava u jednoj velikoj jevrejskoj zajednici. Ako je ta zajednica još u prest.o- gde je splet svih upliva i uticaja, onda je taj značaj u toliko veći; ako su ti izbori u jednom važnom cijonističkom mestu, onda je taj interes opravdaniji. I ako u ovome trenutku pitanje izbora nije više aktuelno, jer su oni već prošli, za pažljivog posmatrača nisu medjutim mogle ostati skrivene izvesne okolnosti, koje izlaze n kruga lokalne zanimljivosti. Izbori i izborna borba, kao i svuda, uvek je interesantna. Oni ističu uvek nove ljude i stare ambicije; zapliću se izb.orne intrige; reč ima onaj ko bolje ume, ostalo je stvar drugoga reda; kod ljudi koji do izbora i ne znaju gde je opština, plamti opštinska briga, mislite | ne ostavlja ga na miru ni noću; i druge, sitnije i krupnije, .ozbiljne i komične protivurečnosti, koje sigurno ne će zanimati jednog Zagrepčanina, ali će privući živu pažnju beogradjana. Ali često, agitacija übaci i koje nov.o pitanje, novu parobi, koja može ostaviti utisak i na ljude koji nisu neposredno zainteresovani. Takvo jedno pitanje, novo, koje se prvi put istaklo oko izbora, bilo je pitanje cijonizma i njegovog uticaja. Nije poznato da se ikada ranije pokretao cijonizam kao pitanje za diskusiju na opštinskim izborima. Izborni govornici su se uvek čvrsto držali »crkveno-školskih« pitanja. Ovoga puta, medjutim govorilo se na nekoliko zborova i o cijonizmu. Ne mnogo, ali dovoljno*. Hladno, argumentovano, ali i temperamentno i ne bez burnog odobravanja »biračke mase« kako se to zgodno veli —, cenio se značaj cijonizma i uzajamni odnos opštine i cijonizma. Izborna opozicija istakla je parolu, da opština mora biti izvan i iznad svakog uticaja. Po sebi se razume i to se naglašuje, izvan i cijonističkog uticaja. Za pravilno razumevanje stvari treba odmah reći, da ta opozicija nije necijonistička, niti anticijonistička. Pojedinci iz njene sredine još se uvek bore sa iizvesnim predrasudama o cijonizmu; u njih još uvek ima one tradicionalne jevrejske bojažljivosti od cijonizma. Medjutim, gledište cijonista je ovo. Danas je jedan dobar di,o jevrejskog življa u Beogradu cijonistički po übedjenju; jedan veći dio cijonistički je po svesti. Opština bez sumnje pretenduje da bude pravi izraz jevrejskog mišljenje. Logično, ona mora biti predstavnik i postojećeg cionističkog mišljenja. Opština dalje vodi računa o svima komunalnim potrebama. Te su potrebe; crkvene, išk,olske, kulturne. Ali ima i cionističkih potreba. One su tako isto u redu komunalnih zadataka. Logično i opštinska uprava ne sme da potcenjuje i takve svoje zadatke. Onaj pr.oblem »nacionaliziranja, oijoniziranja opštine«, »osvajanja opština od strane cijonista« koji nije izvan opšteg cijonističkog programa, nije nikad aktuelan u Beogradu. Taj problem pr.odstiče iz odnosa cijonista prema asimilantima. Zato je on važan u Zagrebu, Novom Sadu, Subotioi. Ta potreba u Beorgadu ne postoji. Angažovanje aktivnih cijonista kod nas u velikoj meri u opštinske poslove, bilo bi bez sumnje na štetu samog cijonizma, koji je tek u toku svoga razvijanja. Obimnost lokalnih opštinskib poslova iscrpla bi njihov.o vreme i njihove sposobnosti na račun njihove cijonističke delatnosti. Diferencije, oijonističke diferencije, ako se dopustiti izraz, nisu kod nas principijelne; za i protiv. Ta razlika nije u pitanju akceptiranja cijonizma kao takv.og; ona leži u jačini, u visini intenziteta cijonističkog shvatanja; u većoj ili manjoj želji da se cijonizam istakne, da mu se pridaje uži ili širi publicitet; da se oseti njegov veći ili manji uticaj; da cijonstčk rad uzme manje ili šire razmere. To su te nianse, ta delikatna razlika koja postoji izmedju v.odećih ciijonističkih krugova i jednog važnog uticajnog dela naše jevrejske inteligencije. Alt to nije nikako jedan specijalni cijonistićki problem. U svakom slučaju to povećava značaj i važnost odnosa cijonista i opštine.

U svakoj jevrejskoj zajednici, za pravilan razvitak cionističkoga rada, veza organizovanih cijonista sa opštinom mora biti Što tešnja i odn.osi što srdačniji. Za Beograd je to od naročite važnosti, jer cijonizam kod nas, lagano ali sigurno, biva elemenat jevrejskog života, postaje deltom njegove sadržinc. S jedne strane cijonisti ne mogu biti ravnodušni prema! pitanju jevrejske škole, hebraizaoiji, visini budžetske pozicije za cijonističke fondove, pa i simpatijama zvaničnih opštinara,; s druge strane, opština ne srne biti po- strani, u važnim slučajevima, kad je potrebna njena moralna pomoć f njen autoritet, njeno ime. Cijonizam nije više ono što je bio pre dvadeset godina. Opšbina ne može biti optočena kineskim zidom zata što je »bogoštovna« . . . To važi za sva mesta. Bilo je u Beogradu manifestacija (Otvaranje Hebrejskog Univerziteta; dolazak Usiškina) koje su morale izaći iz kruga uskih cijonističkifa proslava. One su imale najširi jevrejski karakter. Široka javnost ko;a se daje takvom cijonističkom radu nije išla na štetu opštine ni kao jevrejske zajednice, ni kao samoupravne versko ustanove. Naprotiv. Dokazalo se iskustvom, da je nejevrejskomt javnom mišljenju cijonizam simpatičan i da povoljno sudi o njemu. Cijonističko pitanje pokrenuto je inicijativom izborne opozicione grupe. Ostavljamo našim praktičnim komunalnirU političarima da ocene, koliko je to bio vešt izborni potez. Ali je cijonizmu u svakom slučaju učinjena usluga. Iz Velikoga Bečkereka javljaju nam, da je ondje u sinagozi održana vanredno uspjela spomenslava za dr. Teodora H e r z 1 a. Iz redakcije- Članak »Židotvi u Italiji« u prošlome broju naplsad ie za »Židov« gosp. Z. R., naš stalrti izvjestitelj za Italiju. ispravak. U statistioj KKL, objelodanjenoj u prošlom broju potkrala se pogrješka kod Karlovca. Kontingent je tog mjesta Din. 7.500, a ne 11J150. Prema tome je Karlovac namaknuo iznad kontingenta D n. 358.25. U članku »K statistici KKL« u prošlome broju potkrale su se tiskarske pogrješke u ciframa. Na stranici 6. u 11 redu odozgo treba da bude. . . »od toga 2215 u ovome kvartalu«. Naidalje u podacima o broju mjesta, koija su namaknula svoj kontingent i koja ga nijesu, treba da stoji, da je »33 mjesta ostala ispod kontingenta«.

Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja

Referati Savaznome Vijeću

BLAGAJNIČKO POSLOVANJE SŽOU u godini 1925.—6. Izvještaj Saveznomu Vijeću. Kada sam prije tri mjeseca preuzeo u Misradu dužnost blagajnika bile su savezne financije u jednako zanemarenom stanju kao i ostale resorne funkcije. Financijalno stanje Saveza i .pojedine stavke pokazivali su potpuni sklad sa ostalim .prilikama, s obamrlobću na polju organizaciono-tebničkoga rada u Savezu. Lako je dokučiti iz kojih je razloga Savez financijski tako spao. Nemoguće je postaviti svoja potraživanja u Mjestima, koja nisu sa bilo kakovim znakovima pokazivala da pripadaju Savezu. Sa neznatnim doprinosima nekolicine udruženja pokrivali su se razmjerno visoki dugovi, koji su u većini slučajeva potjecali iz ranijeg doba za razne knjige, edicije, tiskanice itd, I naš Savez osjetio je pritisak opće novčane krize. Financijsko stanje Saveza podavalo je sliku trgovca pod stečajem, čiji je imetak reduciran na minimum. Nastupom novih energija u Misradu počela se oporavljati i imovinska strana Saveza. Kontaktom pomladjenoga Misrada s udruženjima i bila su ova potaknuta, da reguliraju svoje dugove. Bilo je društava, koja su dala znakove ozdravljenja nakon duge bolesti, dok sa nekojih strana nemamo još ni sada odaziva na mnoge opomene.

i U ovogodišnjem poslovanju osjetila se značajno po ispad bilance i u velikoj mjeri stavka otpisa, koja ;je prouzročena sa opadanjem broja članova i pojedinih društava. To znači, da veliki dio prihoda iz sav. članarine, stavljen u posljednji budžet nije tokom godine našao pokriće, jer ga nije imao tko namiriti Ova žalosna pojava neka bude pouka financijskoj komisiji kod stvaranja budžeta za nastajni radni period. U ovom izvještaju ne mogu iznijeti veliki period poslovanja, jer je doba moje službe bilo kratko i vodtjeno u smjeru konsolidacije. No moram istaći da prema svemu onom, što zalazi u blagajnički resor tog saveznog aparata izglede, da je čitava struktura financijske djelatnosti san zdana i ogradjena u plaćanju članarine, sa kojom se pokrivaju izdaci administracije. Uppredimo li ovaj fakat sa : prijašnjim poslovanjem, pokazuje nam se veliki minus. Uzroci ovog manjka su vidljivi. Dok je prije bilo u saveznih udruženja potrebe, da traže knjige, n o t e | edicije, novine i i slične predmete, dotle je bio Savez posrednik ovih narudža|>a, a poslovanje je bilo više razvijeno 4 povlaićilo je za sobom novčanu manipulaciju, u kojoj su interesi Saveza našli uvijek svoj račun. To ne znači, da želim zgrtanje novaca a sav. blagajnu, već hoću naglasiti potrebu, da naš Savez pri| vrediuje i da si stvara neku podlogu, koja će mu namaknuta uvijek potrebna sredstva za proširenje svojeg djelokruga. T /»

Lt J 29.

5

o 0 0 h* j * R. S. HUDSON LTO. livt-rpool, V ENCUNO. i / 5sS / INU Evo jednostavnog Rinso-postupka; Priredi Rinso. prema »a-putku na omotu. Puštaj rublje da se u njem moći kroz noć, izjutra ga samo isplahni i povjesi da se osuši to je sve. Rinso obavlja za Vas teški posao pranja. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. Zastupstvo i depoi: Norbert Weissidrug Zagreb, bajmlite bn 51. Telefon br. 7*33. Brzojavi; Norbertls.