Жидов

ŽIDOV

Investicioni zajam od 4 i po milijuna funti za Palestinu

srtiju, dosuska bi vlada imala garantovati investicioni zajam za Palestinu u visini od T* ‘" aV ” 4i po milijuna funti

Subvencija palestinske vlade za hebrejske škole. Transjordanski ministar predsjednik za kolonizaciju Židova u Transjordanijl

INVESTICIONI ZAJAM OD 4 1 PO MILIJUNA FUNTI ZA PALESTINU. (Od našega londonskoga Izvjestitelja.) London, 19. jula 1926. ■ U službenim cijonist.ćkira Krugovima živo se Komentira izjava državnoga podsekretara za financije, dana u Donjoj kući, da će vlada u srijedu preda.j parlamentu zakonski prijedlog, po kojemu bi britanska vlada garantovak: investicioni zajam za Palestinu u visihi od 4 i po tn.li.iuna eng l . funti (oko jedne milflardc i dvijjsta milijuna dinara!). Obzirom na tu garanciju a i na okolnost, da palestinska vlada imade u svojemu budžetu za godinu 1925. su višak od 1,2011.000 funti, što predstavi a veoma ve iku, za Palestinu čak golemu svotu, drži se, da će emisija toga zajma u Eng’eskoj a naročito na londonskom novčanom tržištu potpunoma uspjeti. Engleska vlada imala bi prema zakonskoj osnovi, koja se podnosi parlamentu, garantovati; I Kamate zajma. Prema informacijama Vašega dopisnika imao bi se novac od togđ zajma upotrijebiti u produktivne svrhe, kao što je otkup palestinskih željeznica, ukoliko još nijesu vlasništvo palestinske vlade. Ve'iki dio zajma imao bi se upotrebitj za izgradnju novih že 1 j.e z n l,č ki h pruga. Jednako je predvidjeno preko m.lirun funti za izgradnju luka. Akcioni Komitei, koji počinje svoje zasijedanjc 22. jula, jamačno će raspravljati j o tom pitanju. * Vijest o vjerojatnosti investicionoga zajma palestinskoj vladi, koji bi garantovaia londonska vlada, zabilježiti smo i glosirali već u »Židovu« od 12. marta. Sad nam naš londonski izvjestitelj javlja, da je stvar toliko uznapredovala, da dolazi pred parlamenat. Mi smo već kod s-pomenute zgode natuknuli, da se ne radi o nacionalnom zajmu za izgradnju židovske nar. domaje, nego o zaiimu palestinskoj vladi, koja će njime raspolagati dakako u sporazumu s Londonom. Iz saopćenja našega izvjestitelja vidi se, da se zajam imade utrošiti u veoma produktivne svrhe. Pritifcaj tolikoga kapitala u Zemlju, umanjfb bi neuposlenost, pridonio riiešenju krtee i uvećao kapacitet Zemlje za pridolazak daljih imigrantskih skupova. Cionistička Organizacija kao savjetodavna* Jewish Agency morat će upctrebiti sav svoj uticaj, da vlada kod raznih radova o! (investicija ako đodiie do zajma uvaži zahtjeve izgradnje žid. narodne domaje, kako to odredjuje palestinski mandat. Svakako valja sačekati dalje vijesti PALESTINSKA VLADA DAT ĆE ZA HEBREJSKE ŠKOLE 125.000 FUNTI. Jerusolim, 21. juta. (JTA) Prema najnovijem fnformac iama odlučla je palestinska vlada, da će za hebrejske kkole u Palestini dati svotu od 125.000 funti. palestinska vlada otklanja prijedloge palestinske CUON. EGZEKUTIVE ZA OLAKŠANJE NEKIH PROPISA ZAKONA O STICANJU PALESTINSKOG DRŽAVLJANSTVA. Jerusolim, 19, jula (JTA). Palestinska vlada odbila J e prijedloge Čijom Palestinske Egzekutive za olakšanje razU& propisa o sticanju palestinskoga državljanstva. Egzekutiva • e svojevremeno bila podnijela svoje prijedloge ponukana izvještajem Vaad Leumia, u kojem se na temelju* mnogih pri®jera navodilo, da je tromjesečna praksa u provodjenju zakona o sticanju palest. državljanstva pokazala, da zakon Prouzrokuje mnoge nepotrebne teškoće, pa da bi zbog toga Irebajo provesti neke korekture u zakonu. U prigovorima naročito se ističe, što su svote, koje treba uplatiti kod zatraži'anja, i sricanja državljanstva, veoma visoke. Vrhovni Komesar odbio je prigovore Egzekutive a da nije naveo razloge. Turistički promet u Palestini u mjesecu maju. U mjesecu maju došlo je u Palestinu 4276 putuika, djelo"“čno kao turisti i hodočasnici, a djelomično putnici za Siriju * ra usj ordani ju.

MINISTAR PREDSJEDNIK TRANSJORDANIJE ZA KOLONIZACIJU ŽIDOVA U NJEGOVOJ ZEMLJI. Ama n, 19. jula (JTA). Novoizabrani ministar predsjednik transjordanski Hasan-Paša izjavio je u jednom intervju-u, da skroz prijateljski stoji prema ideji židovske kolonizacije u Transjordaniji. Izjavip je to obzirom na Weizmannov govor u Berlinu, u kome je predsjednik naše organizacije istaknuo, da će Palestina moči da primi svega još 20 do 30 hiljada židovskih useljenika za poljoprivrednu kolonizaciju, pa će susjedne zemlje, kao Sirija i Transjordanija doći u obzir za kolonizatorni rad. U savezu s time dao je Hasan-Paša gornju izjavu, naglasivši, da se bez židovskoga rada i židovskoga kapitala ne će moći da izgradi ni Palestina ni Trans,ordanija, ENGLEZI KUPUJU ZEMLJIŠTA U TRANSJORDANIJI? Berlin, 21. jula (Rm) Dr. VVoifgang W eisl, dopisnik berlinske »Vossische Zeitung« javlja tome Iflstu,, da su nekoja engleska društva odaslala u Transiordaniju svoje delegate u svrhu kupnje većih kompleksa zemljišta, koje je u Transjordan'ji jeftino, mnogo jeftinije nego u Palestini. PRVI SVJETSKI KONGRES ŽIDOVSKIH INVALIDA. Gd a nsk o, 16. jula (JTA). Ovdje je otvoren prvi svjetski kongres židovskih invalida. Na kongres je d.ošlo više od 00 delegata iz raznih zemalja. Kongres je otvorio delegat iz Amerike invalid Ziprinsky govorom, u kojem je izni,o, da je već godine 1924. bila zrela misao stvaranja svjetskoga saveza židovskih invalida,, ali se ideja nije ostvarila, jer su se invalidi bili još nadali, da će razne židovske socijalne institucije posvetiti dovoljno pažntje židovskom invalidu. Medjutim su ove nade bile varave, pa židovski invalidi moraju da se late samopomoći i da stvore svoj. svjetski savez, koji će uznastojati da popravi stanje židovskih invalida, koji u većini zemalja stradavalju dvostrukp; kao invalidi i kao Židovi. Predsjedništvo kongresa predložilo je da se u Ameriku odašalje posebna delegacija židovskih invalida, koji će američkim Židovima razložiti jad žid. invalida i potaknuti ih, da te strađa.oce potpomognu. KONGRES MANJINA U ŽENEVI. Tri referata o židovskim manjinama. Berlin, 20. jula. (JTA). Od 25. do 27, augusta o. g. održat će se u Ženevi kongres evropskih narodnih manjina. Na dnevnom su redu tri referata ,o židovskim manjinama. Židovski parlamentarni klub u Poljskoj najavio je nekoliko delegata. Rumunjski Židovi neće biti zastupani na kongresu. Gosp. Leo Motzkin, predsjednik Cijpn, Akcionoga Komiteja, koji će takodjer Učestvovati na kongresu predložio je, da se židovski delegati sastanu dne 5. augusta u Parizu na posebnu konferenciju, židovski će delegati održati konferenciju u Ženevi neposredno prije kongresa. RAZDJELBA BARONOVOOA DOPRINOSA ZA KEREN HAJESOD. Jerusolim, 18. jula (PC). Najveći d'o doprinosa g. Bernarda Barona o kome svo javili u prošlom broju, upotrijebit će se, uz pretpostavi!, da je darovatelj s tima sporazuman, za pojačani;) rad radničkoga odjela Cijonisfičke Palestinske Egzekutive. Otprilike 20.000 funti' odredjeno ie za zajmove općnskim upravama i ost a'im židovskim organizacijama, koje će tim novcem odmah započeti javnim radnjama (i zaposliti što veći; broj radnika. Budžet od 38000 funtf, koji je svojedobno kongres odobrio za radnički odio, ».povećan je već jednom izvanrednim doprinosom američkoga Keren Hajesoda za 10.000 funti. Daljnjih 10.000 funtu upotrebljeno je te* općenitoga budžeta. VelkodušKim darol g. Barona (iznosit će izdaci Radnoga odje'a koji ove godinef imade osdMto tešku zadaću, skoro 80.000 funti. Rađn : od o raspolaže najvećim budžetom iza poljoprivredno-kolonteaajonoga odjela. Ovaj kolonizacijom odio trebao je, kako je poznato, da od Keren Hajesoda dobije iznos od 270.000 funti, no morao se zadovoljiti sa, 200.000.

Gospodin Vrhovni Rabin našoj omladini

(Pismo gosp, Vrhovnog Rabina, dr, Isaka Alkalaja, našemu uredniku). Poštovani gospodine Urednice! Želeli ste da o sletu Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja uputim preko Vašeg »Židova« nekoliko reći jevrejskoj omladini naše zemlje, kao sveštenik i učitelj, pozvan da se čuje u ovakovim prilikama. Plemenite su pobude Vaše želje i molbe kojom sam polaskan. Hoću da Vam izadjem u susret u toliko da kažem uopšte nekoliko reči o našoj današnjoj omladini i o njenim dužnostima. Po ličnoj inicijativi mučno bih to uradio, jer na jednom omladinskom sletu, održanom u Beogradu, pozdravio sam našu omladinu i kazao joj kako i šta treba da radi. Moje reči od srca omladina nije htela da čuje ni da razume kako treba. Ipak, jcš više übedjen u svoje mišljenje o 1 omladini, budan pratilac života i rada onih na kojima svet ostaje, držim da sam po svome uvek dužan kazati ono što verujem da je dobro i korisno, pa ma svi ne mislili kao što ja mislim. Pr: svega treba svesrdno pozdraviti pojavu što je naša omladina organizovana u jedan Savez. Nije mi poznato koliki je broj omladinaca organizovan. Sudeći po mestima u koja sam dolazio, izgleda da ovaj Savez nije još prikupio sve naše omladince. Ali neka je i manji đco omladine u Savezu ipak je to lep uspeh. Svi mi, stariji, kojima je na srcu, pre svega, budućnost našeg naroda, pratimo sa puno interesovanja i ljubavi, naše nove generacije. Za svaku je pohvalu kad bar jedan deo od njih, sem rada na ličnom usavršavanju, misli i interesuje se o problemima naše zajednice i celoga Jevrejstva. Sa te tačke gledišta svi mi što hoćemo bolju budućnost naše zajednice pozdravićemo oduševljeno ovogodišnji slet u Sarajevu, želeći učesnicima svaki uspeh. Ali ima jedna bitna i važna stvar kod omladine koja nas mora zabrinuti, Opšta je to pojava po ćelom svetu, kod ćele poratne omladine, samo je ta nevolja teža u našem narodu, jer je njegov položaj mnogo teži od ostalih naroda. Dokle je istorija našeg Jevrejstva u Galutu niz generacija koje čine jedan neprekidni lanac, u kome su sve generacije organski vezane jedna za drugu, naslanjaju se jedna na drugu i jedna iz druge proističu, dotle današnja omladina izgleda, da kida taj lanac. Sve ranije generacije, kroz ranija stoleća, kada je, isto tako, bilo starijih i mladjih, starih i novih, sve su one imale opšti i večno osveštavani Ustav koji ini je davao direktivu za sav rad, jačao ih u borbi i stvarao od njih heroje gotove da umru za Jevrejstvo i za njegove ideale. Današnja omladina kao da je odbacila te večne ideale, i jedan njen vodja izrazio se, jednom, da treba rušiti sve dosadašnje da bi se podiglo nešto novo! Eto, zato je opravdana moja zabrinutost, jer ne vidimo da se na ruševinama naše vekovne zgrade, koja nam je davala krova i zaštite dvadeset vekova, diže nešto novo, nešto bolje i sigurnije. Pa i da se može tako lako i brzo podići nešto novo, bojazan bi naša bila još veća, jer to novo ne bi moglo biti ni solidno ni trajno. Naša omladina ne sme izgubiti iz vida da se drugače diše u Erec Jisraelu, a sasvim drugače u dijaspori. Ako je u Palestini i dopušteno stvaranje raznih stranaka i ako niču pokreti sa raznim socialnim i kulturnim programima, to je tamo tako korisno i prirodno, jer se palestinski Jevreji razvijaju kao jedno društvo, kao samostalna

Umoljavaju se sva gospođa, koja su primila na raspačavanje sekelske blokove, a koja nisu Prisustvovala sjednici u ponedjeljak dne 19. jula, sazvanoj u stvari šckelske akcije u Zagrebu, da bczuvietno dodju na sjednicu u utorak dne 27. o. mi, tačno u 7 i po sati uvece. Sjednica se održaje u prostorijama Saveza Cijonista. Ilica 38. prvi kat.

poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV” STOJI; GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. računa uprave „Židov- je 33.83 \.

GODINA X.

ZAGREB, 23. jula 1926. 12. aha 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA ,ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 30.