Жидов

ŽIDOV

Oko palestinskoga zajma

Značajna izjava kardinala Van Rossum protiv antisemitizma i za cijonizam. Židovski život u Bugarskoj. Jakost radničkih organizacija u Palestini. Koliko je stajala žid. imigracija u Palestinu ove godine ?

I I Kolonijalni je ministar Amery u ime vlade predložio rapalestinskoga zajma, U svome je govoru precizno potrebu zajma, pa je i dijelio memorandume vlade, sui prikazane prilike u Palestini prije rata i danas. P I Predlog medjutim nije podnesen plenumu Donje kuće, nego I financijalnoj komisiji. I I U istome, predlogu traži se zajam od 4 i pol milijuna funti H Palestinu, a 10 milijuna funti za Ugandu, Rodeziju ii ostale kolonije u Africi. U dugome govoru prikazuje Amery gospodarski razvoj Palestine, pa kaže doslovce: j I »Svi mi nijesmp pređi 5 ili 6 godina mislili, da će Palestina ■l u stanju, da iskazuje danas takov višak i da otplati tako sume«. Govorio je o budućoj luci u Jafi, i( osobito naHsio važnost luke u Haifi. »Predvidjam značenje luke u :: ne samo za Palestinu, nego i za cijeli srednji Istok« | I Financijalni je odbor odobrio podjelu zajma, a daljnje tretoga pitanja u Donjoj kuća je samo formalnost. I U debati koja je slijedila, sudjelovali su različiti zastup■i. od kojih spominjemo Mr. W. Grabama d Hamiltona. I Za riječ se javio medju ostalima potpukovnik I. M. Kenkoji će govoriti i o poteškoćama uselenja u Palestio pitanju doznake zemlje židovskim kolonistima i o otvoHiju Transjordianije, Mr. W. Graham ministar financija, osvrće se na izvode Amery-eve, da dio zajma L j. 1% mil. funti imade upotrijebiti za djelomičnu dugova željeznice iza izdatke u okupacijonom periodu, da se prema tome zajam ne podjeljuje produktivnim drži, da će time za Palestinu nastati još teži poBij. Smije li- Vel. Britanija da preuzme garanciju za takav Izvodi dalje, da planu nije nikako protivan nego naželi poput ostalih stranaka, da ga podupre. Ova kritika i Ol se ne shvati) krivo., ona hoće stvar da osvijetli saipo s strane. Formalan predlog o garanciji zajma nije u Donjoj Hići još izglasan.

ARDINAL VAN ROSSUM O ANTISEMTIZMU I CIJONIZMU Ri m, 26. jula,. (JTA). Kardinal van Rossum, jedna od ijuplivnijih ličnosti katoličke crkve, iznio ije u jednom raz>voru sa zastupnikom JTE stajalište crkve u problemima žiovskoga života ovako.: Katolička crkva teži za pomirenjem i bratstvom svih na>a najoštrije osudjuje antisemitizam. Ona psudjuje svaki okušaj smetnje dostojnoga i mirnoga opstanka židovskoga uroda. Židovska i katolička vjera imadu tri zajednička glava načela; vjeru u jednoga jedinoga Boga, besmrtnost duše i učenje od grijeha kajanjem. Što se tiče postanka židovske =rodne domaje u Palestini, to je moje mnijenje završava ardinal Van Rossum —, da se u nastajanjima židovskoga uroda, da obnovi svoju kroz stoljeća opustjelu zemlju, može “ljeti obistinjenje božjih proročanstava. Naravno, da se mo*,u i ostale vjere, koje jondje imadu svoja svetišta, poštivati, nnačno izrazuje kardinal Van Rossum, da duboko žali neravedne progone Židova u nekim zemljama.

IMIGRACIJA U PALESTINU. J eru solim, 27. jula (PC). Prema izvještaju, što ga je >a ‘estinska Egzekutiva podnijela za mjesec maj, imigracija je u ulestini ove godine jednaka, kao i lani. U prvih 8 mjeseci uselilo se u Palestinu 18.077 osoba, dok je u prvih 8 mjeec‘ Prošle godine taj broj iznosio 18.225. Izdaci Keren Haje&(^a za imigracijom budžet iznosili su u mjesecu mau 5743 unte.

°PĆA ŽIDOVSKA RADNIČKA ORGANIZACIJA BROJI 21.707 ČLANOVA. Jerusolim, 19. jula (JTA). Prema nedavno objel,oda*Menoj statistici imade palestinska židovska radnička organirac ‘i a Haovdim« danas 21.707 članova. Od ovih je dm iešteno k.od pošte, željeznice i brzojava 4420, a 6400 bave 8e Poljodjelstvom, i to 2600 nalazi se na radničkim naseljima, ti starim kolonijama, St ATUTI CIJONISTICKE organizacije u poljskoj POTVRDJENI. V aršava, 28. jula. (JTA) Poljski ministar unutarnjih . a IK)z vao je okružnicom sve Vojvode, da ne stavljaju niy zapreka radu Cijonističke Organizacije u Poljskoj. st °i okružnica proptisuje se, da se sve Cij. Mjesne OrganiClie u roku od 1 mjjesaca imadu da registriraju kod svojih poglavarstva. b u savezu s tim dfrkularom podrtib je Cij. Centralni Odu^ r ""iKstru unutarnjih djela statut Cijonističke Organizacije ***. da na bude svaka mjesna grupa posebno registron,a ' ne so da se Centralnom Odboru podijeli pravo, da u 0,116 m^es^u osnuje Mjesnu Organizaciju, Navodno se mdjorlar unutrašnjih djela u principu sa,gjasio sa sadržajem i nior n statuta, pa će ih oviih dana da potvrdi.

ZA 8 MJESECI POTROŠENO JE U KOLONIZATORNE SVRHE 173.000 FUNTI, Jerusolim, 28. jula (JTA). Izdaci Keren Hajesoda za gospodarsku kolonizaciju iznosili su u mjesecu maju cca 11 tisuća funti. Od toga otpada 3194 funte na zgrade, staje i barake na različitim farmama, više od 3200 funti na blago, a ostatak na sprave, natapanje etc. Sve u svemu izdao je Keren Hajcsod u gospodarske kolonizacijone svrhe u zadnjih 8 mjeseci blizu 173,000 funti.

KONFERENCIJA ŽIDOVSKIH OPĆINA U BUGARSKOJ I NOVI KONZISTORIJ, . Sve se općine obvezuju za Keren Hajesod. Sofija, 27, jula (JTA). Na. 4, i 5, jula održala se je u Bugarskoj konferencija židovskih općina.. Prisutno je bilo 45 delegata. Konferencija je stvorila važne zaključke, koji se odnose u glavnom na organizovanje bugarskih Židova po državi i na razvoj židovskoga školstva u smislu potpune hebraizacije. Daljnjim zaključkom obvezuju se sve općine na doprinose Keren Hajesodu. Inicijativom židovske .općine u Sofiji osnovat će se ondje realna gimnazija. Već su sve priprave dovršene, pa će se početkom buduće školske godine otvoriti škola. Konferencija je izabrala novi konzistorij. Permanentni dio t.oga koji vodi poslove sa sjedištem u Sofiji, imade 7 članova, od kojih su petorica mandatari Cijonistićke Organizacije, 1 član Bnej-BHt-fože, a 1 je neovisan. Na ćelu konzistorija jest gosp. Avram ITadier, koji,je izabran predsjednikom centralnoga konzistorija bugarskih Židova. Na tomu je mjestu dosada bio g. A. Parchy.

PRIPRAVE ZA SADJENJE DRVEĆA U 5687, Jerus.olim, 29. VII. (PC). Direktorij Keren Kajemeta zaključio je u svojoj posljednjoj sjednici, da iz sredstava darovanih za drveća u godini 5687. zasadi na brežuljcima Ben Šemena daljih 30.000 Šumskih drveta. Ovim novim nasadima povećat će se broj stabala u Ben Šemenu na 100.000. Za kratko vrijeme počet će se pripravljati teren, na kome ima doplavljenoga kamenja, tako te će se odmah nakon kiše u godini 5687. započeti sa sadjenjem drveća.

KOLONIZATORNI RAD SEFARADA U PALESTINI. J e ruso 1 i m, 28. jula (JTA). Sefardi moraju da se kod svoje kolonizacije u Palestini bore mnogim potešk,odama. Od 10.000 funti, što im ih je odobrio Kongres brisano je 5000 funti, jer se kolonizacijom fond moaro smanjiti, a od ostatka im je do sada stavljeno na raspolaganje svega 2000 funti. Od toga primila je kolonija Saidoun 300 funti, georgijski Židovi u Petah-Tikvi prvo 300, a .onda daljnjih 900 funti, od koje je sume jedan dio predujmila Histađrut. Sefardskim Židovima u Beer-Jakovu odobren je kredit od 1000 funti, koji im još nije potpuno isplaćen. Vodstvu Sefardske Organizacije stizavaju dnevno molbe za pomoć, od kojih se samo maleni dio može ispuniti. Da bi se tome pomoglo, uputio se predsjednik Svjetskoga Saveza Sefardskih Jevreja, Mr. Picciotto u Evropu, gdje će ostati nekoliko mjeseci. U Zapadnoj Evropi, naročito u Engleskoj, provesti će propagandu za pomoć sefardskim iseljenicima. Nadrabin bitoljski, gosp, Šabetaj Džaen poduzet će u istu svrhu turneju u Sjevernu i Južnu Ameriku na početku buduće zime.

IZDACI TEL-AVIVA U PROSVJETNO-ODGOJNE SVRHE. Je rus.olim, 29. jula. (P. C.) Zadnji bilten općinske uprave u Tel Avivu pokazuje, da izdaci za odgoju i nastavu stalno rastu. Godine 1921. izAosio je njen prosvjetno odgojni budžet 2.6 postotaka od sveukupnog budžeta, 1921—22. 5,7 posto, 1923.—24. 7.7 posto, 1925, 15.3 posto, a 1926. 20.9 posto. Stavka, koja je prošle godine iznosila 18.000 L, povišena je ove godine na 23.000 L s razloga, što je sadanja uprava odlučila, da u pučkim školama nastava bude besplatna, pa da se više ne übire školarina. Glavni dio za uzdržavanje škola uključivo večernjih kurzeva, što ih je uredila radnička organizacija, snosi i dalje Keren Hajes,od iz općega budžeta za nastavu, koju vodi i nadzire palestinska Cijonistička Egzekutiva. U ŠKOLAMA U TEL AVTVU IMADE SKORO 10.000 DJAKA. Jerusoiim, 29. jula (P. C.) U Tel Avivu imade 68 škola, u kojima imade 9470 djaka, što muških, što ženskih i 376 učitelja. U tome je sadržano: 15 privatnih dječjih vrtova, 4 privatne pučke škole, 11 ortodoksnih škola, 5 glazbenih, 3 škole za ritmičku gimnastiku i 1 za risanje.

ZASJEDANJE KOMISIJE ZA NARODNI ZAJAM. Lpndon, 27. jula (JTA). Uz Akcijoni Komitej zasjeđat će u Londonu komsiija, koja je na 14. kongresu izabrana za pripnavu zajma od 10 milijuna funti u svrhu izgradnje Palestine. U odsutnosti dra. Ruppina predsjedat će sjednicama Sen. dr, RingeL

U znaku

sakupljanja narodnih energija sastao se prošloga tjedna Akcifoni Komitej Cijonističke Organizacije u Londonu. Dešava se, da smp svjedocima takovih izvanrednih slučajeva unutar Cijonističke Organizacije samo onda, ako je položaj organizacije i položaij jevrejske Palestine u velikoj mjeri ugrožen. Ppjave: s jedne strane kriza organizacije, a ako se tako smijemo izraziti, kriza u izgradnji Palestine, a s druge strane slične pojave kpd nekojih naroda u državi Evrope, koje su se latile zadnjega sredstva, da se »spasi domovina« našle su odziva i u organizaciji cijonista. Da se koncentriiše snaga unutar uskoga kruga, koji bi bio ovlašten da se stara i da n,osil odgovornost spram svojih građjana, cijonističkih gradjania, to je tendenca raspravljanja sjednica Akcijonog Komiteja, Sve teži »za jakom rukom«, lea.o da je svima dozlogrdio slobodnjački parlamentarizam cionističkih kongresa. Nije ni čudo, da i cijonistc teže pod tim vidom, da se umanji balast ciljonstičkih kongresa, te da se ovlasti uži krug jakih i sposobnih ljudi, da vode poslove cijonističke organizacije i snose odgovornst za izgradnju Palestine spram jevrejsk.oga naroda. Prvotni uzor, znak na uzbunu prptiv »zastarjelih«, osnovica parlamentarizma, dala je fašistička Italija. Ovdje nas zanima taj pojav utoliko, ukoliko je nasljedpvan i od ostalih naroda s raznim primjesama, k,oje odgovaraju duhu tih pojedinih narodnosnih skupina. Značajno bilo je po nas Jevreje, da su u našem današnjem najvećem obitavalištu, u Poljskoj, nastala slična pol, ustrp'stva nastupom Pilsudskoga. Kao da je tom prilikom i poljsko jevrejstvo odahnuto osjetivši, da je nastupila era valjanog rada i poštenog upravljanja u državi, u kojoj obitavaju. Upravo su nacijonalni Jevreji Poljske medju prvim pozdravili Pilsudskovu »revoltu«. Običnoi su Jevreji vrl,o oprezni u zauzimanju stajališta, odnosno, ako treba da se opredijele za bilo k,oju stranku, političku ili vojničku, države u kojoj žive. Medjutim »slučaj Pilsudski« dokazao je, da i Jevreji znadu da učine izuzetak iz pravila opredjeljujući se već prvog časa za metod, od kojega i pni očekuju ozdravljenje državnoga, a i nacionalnoga organizma. Svemu tome priđošao je j,oš najmladji diktatorski nastup gospodina R. Poenkarea, Ostavljamo postrance, što to u zemlji, gdje se rodio liberalizam, znači. Tom prilikom ne zanima nas, kako će njegov nastup da odjekne u francuskom narodu, pa ni to, a što je —. kako izgdeda gosp, Poenkareu mn,ogo važnije, ni u krugovima plutokracije, koji su dopustili da se franak survao stubokom do financijskog ništavila, odnosno koji bi mogli to devalv.ovanje monete još da zadrže. Za nas je zanimljivo, da je Mussolind našao svoje sljedbenike. Ne samo diktatore, već i mase, štoi čeznu za tiranima. I svijesni dio jevrejskoga naroda sada je, pričinja se barem, pri koncu svojih nada u svoje slobodnjačke ustanove. I on kap i mnogi drugi laća se u zadnji čas zadnjega sredstva: snage pojedinca. Najprije je bio novac, koji je jevrejskom narodu kazivao, da su mu snage ograničene, onda je bila organizacija kpja je dokazala, da jevrejski narod nema smisla, u najmanju ruku da nema dov.oljno razumijevanja za jedinstvo akcije za primat državotvornih nastojanja velikih svojih umnika. Taj se manjak ne osjeća, naravski, samo kod prosječnog Jevrejina, on je sličan i kod drugih naroda, koji nemaju pplitičke tradicije. Ipak postoji razlika. Mi smo mladi politički narod, iako nam je stara tradicija i velika historija. U nas nema pnoga političkog konzervatizma, koji je svojstven narodima velikih političkih tradicija. Mi Jevreji ćemo danas da se oduševimo za najširu dempkratiju, a. sutra ćemo biti übeđjeni, da demokratima vodi do propasti. Žudit ćemo za tiranijom pojedinca, koja može da bude dobra, aili koja može istp tako da se izrodi, možda još gore nego preširpka demokratija, u najveću narodnu nesreću. Da smo mi Jevreji kojom srećom posjedpvali političku organizaciju kroz stoljeća ili u najmanju ruku kroz nekoliko decenija, a ta organizacija da nije bila tek partijska, već i državni organizam, nas pod sigurno pojave vanjskoga svijeta ne bi tolikom brzinom i tolikim uplivom pokretale od jednoga puta na drugi. Osjećali bismo tekovine, koje se jednim ili drugim met.odom, a ponajviše našim iskušanim sistemom izgradjuju na osnovici 1 ustrajnoga i dugogodišnjeg nastojanja. Mi te osnovke, naše političke osnovke nemamp, Cijonistička organizacija, do pred ostvarenje bazelskoga programa izrijekom Balfurpve deklaracije nesumnjivo bila je tek partijska organizacija. Danas tek ona dijeli s britanskom upravom u Palestini suodgovornost za budućnost Palestine. Danas tek ona je svojim cijpnističkim gradjanima odgovorna za ono, što i kako, se u Palestini radi, što i na koji način se u Palestini racija novi jevrejski život, nova jevrejska zajednica. Pod takvim vidicima sastao se eto Akcijoni Komitej. Nemamo još konačnih izvještaja o zaključcima. Oni će nesumnjivo padati izmediu potreba palestinskoga budžeta i mpgućnosti, da se taj budžet namakne. I ako sada ostavimo postrance rad Akcijonog Komiteja i usporedimo prilike kod nas s prilikama drugdje, treba da izreknemo svoje mišljenje o sposobnosti jugoslavensk jga jevrejstva, da danas i ono dade svoj obol ideji jevrejskpga komonsensa. Nesumnjivo je od velike potrebe, da se političkoj odgoji cijpnista kod nas posveti mnogo više pažnje nego što je to do sada učinjeno. Politička odgoja sije jednostrana, ona uključuje hebraizaciju i upoznavanje kulturnih dobara je vir.

-Mjarina plaćena u gotovom PSE i PLATA NA ,ŽI D 0 V “ STOJI; D 100.—, POLUGODIŠNJE ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. ASI SE RAČUNAJU PO STALJJJj CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUJV, i U ZAGREBU. - BROJ ČEK. Runa uprave .Židov* je ms .

GODINA X.

ZAGREB, 30. jula 1926. 19, aba 5686.

Pojedini broj stoji |2 dinara .ŽIDOV" IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA „ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38 1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RU OPIS’ SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 2* I

BROJ 31.