Жидов

o izgradnji, koji se mogaO| provesti sat budžetom, št,o gai je odobrio posljednji kongres i kome je bio cilj, da konsolidira naselja, koja već postoje. Tek u drugom redu dolaze povi kol'onizatorni radovi, koji su se poduzimali ove godine, a konačno valjaj podati veliku važnost tome, što su sklopljeni ugovori sa kolonistima Keren Hajesoda. Što se tiče konsolidacije postojećih naselja, to se ova provodila po planu, iako je budižet poljoprivrednoga odjela radi nedostatnih prihoda Keren hajesoda smanjen na 200 hiljada funti. Svrha lje ovoga rada oko konsolidacije bila, da se izgradi barem osam za t,o sposobnih naselja i da se ona učine neovisnima od daljnjih budžetskih pripomoći. Ovaj je program proveden, izgradjena naselja reprezentiraju investicijom! vrijednost od 180.000 funti za Keren Hajesod, a ako se pribroje troškovi investicije Keren Kajemeta, vrijede 225.000 funti. Osobiti uspjeh znači povećanje u bruto-prihodima poljoprivrednih iznosa, koji su bez sumnje posljedica instrukcija, primljenih od instruktora poljoprivrednoga odjela. U zgrade Keren-Hajesođi-naselja investirala se suma od 40.000 funti, tako daj (je Emek već izgubio karakter skladišta baraka. Novi kolonizacijom radovi nijesu se poduzimali ove godine na naseljima, koja su tek stvorena, nego na takovima, koja već otprije postoje, ali su do sada djobivali potporu iz financijalnih sredstava Keren Hajesoda. Radi se tu o naseljima sredhjega staleža ili sinova kolonista. Pod ova naselja srednjega staleža spadaju i hasidske kolonije, pa je kolonizacijom odio odlučio, da najbolji ljudski materijal od kolonista izabere i naseli definitivno na jednom mjestu. Kolonizaciji srednjega staleža spada i podupiranje naselja po projektu dra. Spskina. Već je stavljen na raspolaganje novac, da se Soskinovo naselje načini na zemljištu lEA (Habara), no onda se poljoprivredni odio uslijed zajma, danoga, društvu Harfa Bey Company ipak odlučio, da Soskinovp naselje načini kod Hajfe. Nažalost je redukcija budžeta onemogućila daljnji kolonizat.orni rad, a zavukla je i provedbu natapanja Emeka. Dalje se referent opširno bavi pitanjem ugovora, koji će se sklopiti izmedju Keren Hajesoda i naseljenika. Društvo poljodjelaca »Nir« treba da supotpiše .ove ugovore, a da time ne dobiva nikakova stvarna prava, ni ne preuzimlje obaveze, no njezino sudjelovanje valja da štiti poljoprivrednu kolonizaciju od socijalne i nacijonalne degeneracije. Ugovore mora još odobriti direktorij Keren Hajesoda, pa će se onda predložiti Akoijonom Komiteju. Predvidjena je u njima kamatna stopa od 1 2 i pol posto, zajam će se Keren Hajesodu morati otplatiti aa 50 godina, a otplaćivanje započet će nakon 5 godina, računajući od roka potpune isplate zajma. Plan otplaćivanja će se još preispitati. Važno je, da će se visina duga ustanoviti zajedničkim sporazumom, da se uzmogne izračunati i ustanoviti suma, kolja se ima otpisati za troškove okupacije. Ne postigne li se sporazum, odlučit će o tome neutralna komisija. Ovim se ugovorima postavlja odnošaf Keren Hajesoda prema naseljenioima na jasnu i sigurnu bazui Iz svih stečenih iskustava može se zaključiti, da se konsolidacija nastavlja i povećaje usprkos mnogih poteškoća. No sada treba pripraviti i budižet za novu kolonizaciju, jer stotine obitelji

sposobnih poljodjelaca čeka na naseljenje. Potom referiše Dr. Halpern o naseljen u u grad,ovima. On polazi sa pitanja da li je moguće i provedivo, da se upravlja velikog imigracijom u Palestinu ili da se dopusti ta- imigracija, a da Cijonistička Organizacija ne primjeri svoj budžet tim potrebama. Ovaj je problem postao akutan, a izazvala ga je činjenica, da elementi srednjega staleža, koji su sačinjavali groš imigranata, nisu donijeli tolika kapitala u Zemlju, a da bi mogli ostati bez kredita. Veliki dio njihovoga novca prešao je (kupnjom zemlje) u arapske ruke, drugi dio može se kon-statovati u višku importa nad eksportom koji je u ostalom sam po sebi bio izvor za sve veći prihod vlade, a konačno znatni dio importiranog kapitala leži u sagradjenim kućama, tako da je za kućevlasnike nastao težak položaj, ako najesu mogli dobiti zajam na svoje kuće. Industrijalna poduzeća, koja je osnovao srednji stalež, bila su djelomično preveliko započeta i obzirom na raspoloživa sredstva i obzirom na mogućnost produkcije, a ne ipože se poreći, da su falili i stručni savjeti i poduke. U debati, koja je potom uslijedila, uzimlje prvi riječ J. Suprapky koji kritikuje rad kolonizacionog odjela, jer nije budžet jednako razdijeljen na sve grane rada. Dok je za radništvo isplaćeno 97 posto sume, koju je kongres u budžetu odredio, dobio je srednji stalež samo 25 posto. Rabbi Berlin kritikuje odnošaj g. Kaplanskoga kao upravitelja kolonizatornoga .odsjeka prema hasidskim naseljima. Ova su naselja prije služila Koren Hajesodu kao propagandni materijal, a sada su postala žrtvom pokreta. Ako polovica hasida bude prisiljena, da se vrati svojim kućama, imat će t,o veoma nepovoljni utjecaj na pokret u cijelom svijetu. Rubašoi govori o opasnom položaju, u k,ome se nalazi) radništvo. Najviše, što radnici danas očekuju, su dva radna dana u tjednu. Zahtjeva najveće naprezanje, da se ova opaspost ukloni. Stanje je u Zemlji zato tako teško, jer ljudi imaju osjeća', daj Egzekutiva nije iskoristila sve mogućnosti, koje su joj se pružale. Zadnje godine osvojili su radnici doduše u kolonijama svoje pozicije, ali loši zdravstveni uvjeti) prouzrokuju sve moguće bolesti, pa se protiv toga moramo pravovremeno početi boriti. Ova sjednica Akcijonog Komiteja ipora da odiše novim duhom, koji će zahvatiti cdjeli pokret i potaknuti naše sumišIjenike na što požrtvovniji rad. Na narednoj sjednici 23, juilaiiprij ep,o dne govori Remez 0 potrebi novoga radnoga perioda. Treba stvoriti odredjeni i gotov plan za 10 godina, koji če stvoriti mogućnost, da se u Zemlju doseli 100.000 porodica. Što je do sada u Zemlji učinjeno, to je silno đjeloi židovskoga naroda. Mi sada imamo jezgru u poljodjelstvu, položeni su temelji za nasade, gradnja 1 industrija prebrodila je prve najteže (godine, a hebrejski je jezik oživio novim životom.

Međjutim cijelo ovo djelo nema više nego značenje j s j ga laboratorija. Ostvarenje cijonističke zadaće zahtijeva investiciju naoijonalnih sredstava i t,o treba da bude petnaestoga kongresa. Pripravama za to se u svim u Erec Jisraelu mora već sada započeti. Levite: Položaj u Palestini je posljedica' nesistematskoga .. Izgradnja je Palestine mnogo ovisna o ekonomskom poloj, Židova u Poljskoj i ostalim zemljama. Da nije bilo katasfe, u Poljskoj, ne hi se reducirala imigracija kapitalista u Joj godlini; da imamo industrijalnu banku, veću hipoteka banku, onda bi uvozne carine za sirovine već u prošloj bile ukinute, su kriza, u Palestini bila bi ove godine maa 6 je uopće ne bi bilo. Stanje je radništva u Palestini u vtjij mjera ovisno od prilika privatnih kapitalista. Cijonislička j ganizacija nije se brinula za imigraciju u gradovima. Budžet, jednostrano upotrebljavao. Za industriju izdano je svega 1)| funti. Potreban je dakle osnutak institucija za unapred'ivu industrije i obrta, potrebna je pravedna razdioba budžeta,, rađtnja sa ostalim društvima (Investment Cooperation, Pale s s Cooperation etc) i konačno je potrebno, da se osnuje gosjt darski savjet u Palestini, koji će biti sastavljen od lica i različitih ktugova. , Heftmann branfl četvrtu aliju, krit:kuje odio za poljodjelstvo i kazuje, *da se sa iseljemicflna četvrte allje nije postupalo h sa ostalima. Farbstein izjavljuje, da govori u ime srednjega staleža, tuži se, i se nije dosta važnostij polagalo na trgovinu i promet. Mossinson misli, da suglasnost svtih govornlška u debati dokazuje, 4 ova prividno suvišna debata lm ade bez sumnje dubljih um tarnjih razloga. Ove razloge treba tražiti u teškom politikom položaju Palestine. Žalbe srednjega staleža čuju se više nego one radništva, jer sredmjt stalež nlije organizovan, jer je cijonizam kod njih zamijenio citrizam, koji je posljedica loših agitatiivnih formll. Morala bi se stvoriti jedna kolektivno .odgovorna Egzekutiva sa zadaćom, da nadje izlaz, P*. dupire prijedlog Mereminskov, da se osnuje komisha sa zt daćom, da nadje Izlaz te krize. Blumenfeld kaže, da bi sadanja kriza bila postala još većom, da 'i bilo više sredstava. Potrebno je naći dokaze, da je konsolidacija moguća u nekim taćkama. Vapaji mogu da budu programom samo za kratko vrijeme. Zato se mora postaviti jako vodstvo, koje će volju za konsolidadijom suprotstaviti željama za ekspanzijom. Šmarja Levin bori se protiv naziranja, da cijonizam u Americi imale interesa samo za sabiranje novca, a ne i za ideologftu. Preduvjeti za zajam još ne- postoje, danas se može govoriti sara o jačanju Keren Hajesoda. Kaplanskv protivi se napadajima, iznesenima u debati, osobito onima Supraskoga 9 Heftmanna, Ej drži da je opširna'polemika suvhšna; potrebno je da se utvrdi, što se dalje ima da urai

Iz Ereca

PERZIJSKI ŽIDOVI U PALESTINI, Progoni Židova u Perziji, Nevolje dalekog i teškog puta u Erec Jisrael. Vanređan zemljoradnički elemenat, Medju raznim useljenicima, koji dolaze u Palestinu, ima perzijskih Židova. Malo je imigranata, koji se izlažu tolikim mukama i patnjama, da uzmognu doći u Palestinu, i koji svoje prarvo na Svetu Zemlju stiču uz tako- visoku cijenu kao perzijski Židovi. Gotovo je pet godina, otkako su sa dalekog Irana počeli da dolaze u Erec Jisrael. Potrošivši na putu sav imutak, a počesto i zdravlje, stižu u zemlju svojih želja bez sredstava i nemoćni. Ne znadu ni arapski, ni ikoji evropski jezik, a tek vrlet slabo jevrejski; a tek što pretrpješe pr.ogone fanatičkih štita dolaze u njima potpuno stranu zemlju. Izgleda, kao da su perzijski Židpvi pastorče medju novim palestinskim jišuvom, Ne znajući jezika, ne mogu formulirati svoje zahtjeve: a oni se, kroz mnoge generacije priviknuti mukotrpnom životu, i ne tuže. P.ogled ma ove ostatke Zlatnog Vijeka židovskog života u Perziji, nepresahli je vrutak bolnog iznenadjivanja. Kroz tisuće godina perzijski Židovi nijesu bili prisiljeni, mijenjati sv.oje boravište, seliti neprestano, poput ostalih Židova u diaspori. No konačno su ih i tamo zadesili progoni. Fanatizam Islama potražio ih je u njihovim vlastitim kućama dosada nevidijenim bjesnilom. Smatrane prognanicima, gradjani su ih prezirno odbijali od sebe i tako nijesu nigdje našli zaštite od pljačke i übijanja. Usprkos svemu tome usčuvao se u njih nacionalni duh, koji je sa cionističkim idealom zadobio novog života; oni sada imaju sv.oju čvrstu ciijontstičku organizaciju, izdavaju novine i hrabro snose teškoće sabirnih akcija, 'Tko da ih pomogne u njihovoj tegobi? Keren Hajesod pomaže ih novcem pri dolasku u Zemlju, zaposluje ih kod javnih radnja odgaja djecu i brine se za njihovo zdravlje, kao što drugim useljenicima pomaže, da se smjeste na kojoj farmi ili u trgovini. Prije velikoga rata turska je uprava mnoge od ovih nesretnih perzijskih Židova tako zlostavljala, te su morali da odu iz Jerusolima, Jedtad poginuše od gladi, drugi nadjoše zarade u kolonijama. Za vrijeme rata trpjeli su najviše od svega palestinskoga življa. Ipak im se broj povećavao a moglo ih se naći g,otovo u svakom židovskom naselju. lako je vlada u Perziji zabranila Židovima učestvovanje u agrikulturi, pokazala se kod njih velika ljubav baš za tu gospodarsku granu i gotovo 500 perzijskih Židova naseliše se u Erec Jisraelu kao zemljoradnici. Bit će, da se ostali nijesu mogli snaći u različitim metodama palestinske kolonizacije, već su se prihvatili sitnih tr-

govačkih poslova te raznih zanata, k,ojima su se mogli baviti i u Perziji, pa| su na taj način podigli produktivni rad u zemlji. Dali su se na kovački, krojački, postolarski zanat, a većina ih se bavila zidarstvom. Velike javne zgrade, kao na pr. Šaare Cedek-Hospital sagradili su oni. Broj perzijskih useljenika iznosi gotovo 7,000, a većina ih stanuje u Jcrusolirau, Žive u najbijednijoj četvrti grada i hrabro se bore sa siromaštvom. Kolibe su gradjene od limenih otpadaka, a oni i niihove žene, koje su veoma pristale, pa njihova crnpoka, od sunca opaljena djeca spavaju mirno i zadovoljno na podu, ležeći na prostrtim gunjevima. Značajno je »ca njih, da sve to podnose bez ikakovog rogoboremja i da je njihpva ljubav za Palestinu čista, netaknuta od svake sumnje. Vjeruju, da će nadoči bolji dani. Stvorili su vlastite zajednice pa u samom Jerusolimu uzdržavaju 12 sinagoga. Oko 70 djece odgojeno je u njihovoj Talmud Tori, dok ostatak polazi škole, koje uzdržaje Keren Hajesod. Najmladji unose jevrejski jezik u domove svojih roditelja i tako se uspostavlja veza izmedju njih i ostalog židovskog življa. Perzijski imigranti, koji su došli u Palestinu zadnjih mjeseci, rtijesu pozvani u vojničku službu, a da ipak nijesu dobili gradjansko pravo. Zato i vole više izlagati svoj život opasnostima puta u Erec Jisrael. Palestinska Cijon. Egzekutiva treba da posvećuje posebnu pažnju ovim imigrantima, koji dolaze u zemlju bez sredstava i jedino unose snagu svojih mišića, ne uživajući pače ni prednost zazjedničkog jezika ni evropske civilizacije. Keren Hajesod ih doduše pomaže, no ova (je pompi ograničena i mnogo preslaba, a da bude dovoljna. Nacionalni osjećaj, entuizijazam, i predanost, što je duboko uvriježena u perzijskih Židova čini ih veoma povoljnim i poželjnim elementima za židovsku kolonizaciju. Nema boljih zemljoradnika od njih, a budu li se jednom snašli u modernom životu, postat će izvrsni industrijalski radnici. Tu leži još jedna zadaća Keren Hajesoda, još jednai zadaća uz one mnoge, koje Narodni Fond treba da vrši kod izgradnje Palestine.

M, Robinson

ZGRADA HEBREJSKE NARODNE BIBLIOTEKE

Jerusolim, 29. jula (JTA). Čujemo, da će se već za kratko vrijeme započeti gradnjom kuće za hebrejsku nacionalnu biblioteku. Planove je načinio prof, Patrick Geddes, od koga su kako je poznato i nacrti za zgradu hebrejske univerze. Biblioteka će, nakon što se bude prenijela u novu kuću, sadržavati otprilike pol milijuna svezaka. No prostorije bit će priređjene za cijeli milijun svezaka. Za troškove grad-

nje pobrinut će se kuratorij za zakladu Davida Wolffs,ote Židovsku narodnu biblioteku osnovala, je 1892. jerusolimsi Bnej-Brit-Loža. 1920. preuzela ju je Cijonistička Egzekutiv Upravitelj biblioteke je dr. Hugo Bergmann. Danas imade ot više od četvrt milijuna svezaka. Palestinska vlada spominje jednom od svojih posljednjih pisama, upravljenih na britsl muzej u Londonu, neprocjenjivu vrijednost jerusolimlske bibli: teke.

DAR OD 75.000 DOLARA ZA JERUSOLIMSKI UČITELJSKI SEMINAR.

Jerulsolim, 27. jula {JfTA). Gospodin David Yell* primio je iz New-Yorka) vijest, da je ondje sakupljena svoti od 75.000 dolara za gradnju zgrade hebrejskoga učiteljske# seminara u Jerusolimu. Ako se dakle uzme u obzir dar 75.000 djolara, što ga je poklonio g. Julius Rosenvvald, imade • tu svrhu već 150.000 dolara. Gosp. Ycllin se nada, da će PO- sumu od svega 175.000 dolara, tako da će faliti samo :<& 25.000 dolara do ukupne svote od 200.000 dolara, koja je 21 tu svrhu potrebna. Članovi odborai za učiteLski seminarski fond su m ostalima i Julius Ro6enwald, Felix M. Warburg i Louis shall.

4

»ŽIDOV«

BROJ 3!

s alou ~*e mm a” ćešJaonlca za dame K«gireb. Ilica |2.

RflDlOtCHniKfl specijalno poduzeće za lelefoniju bez žica. Laboratorij Telefon int. 4-79. ZAGREB Trenkova uli«** Prvorazredni aparati i sastavni dijelovi RADIO ZAGREB najbolji DETEKTOR-APARATI