Жидов

Zasijedanje Akcionoga Komiteja

Referat Usiškina o Kercn Kajemetu Politička debata VVeizmann putuje najesen u Ameriku Izgledi za proširenje Jewish Agency Keren Hajesod Završetak zasijedanja Popunjenje Palest. Cijon. Egzekutive

Na petoj sjednici, koja je u deset sati prije podne otvorio predsjednik A k cio no g Komiteja, Motžkin, ponajprije ;je gosp. U s iš ki a referirao o KEREN KAJEMETU. Naglasio je -uvodno, da ne govorimo ispravno o krizi u Palestini. Om, Roji poznaje Zemlju već 40 godina* znade, da je rad ondje uvijek pun teškoća i da su ove teškoće to veće, što je veći opseg rada, Keren Kajemet ljest doduše popularan, ali veliki dijelovi organizacije ne pokazuju dovoljan interes za nj. Palestina ne će biti židovskom, ako tlo Palestine ne bude u židovskim rukapia. Usiškin nije dokraja zadovoljan s rezultatom rada Narodnoga Fonda. Prihodi u Americi su porasli, ali su u tom pogledu zaostale evropske zemlje. Nadalje su troškovi Keren Kajemeta preveliki naročito u nekim zemljama,. U nastavku svojega izvještaja spomenuo je g. Usiškin kupnje zemljišta obavljene u posljednje vrijeme i likvidacije raznih obveza. Misao o kolonizaciji u Transjprdaniji i Siriji ne smije se olako zabaciti, ali je ponajprije nužno, da stvorimo čvrste pozicije u Palestini. U tu bi svrhu ibio veoma podesan zajam, koji bi se imao upotrijebiti isključivo- za kupovanje velikih kompleksa zemljišta. Nakon izvještaja ,g. Usiškina nadopunio je šef političkoga odjela Cijonistićke Egzekutive u Jerusolimu i zastupnik Jewish Agency kod pal. vlade Col. Kisch izvještaj o političkom stanju. Ponajprije je iznio konstatacije o tome, da Arapi postepeno napuštaju svoj negativni stav. Mpratoo i dalje nastojati oko saradnje s Arapima. U tom pogledu uspješno djeluje društvo »Brit Šalolm« koje je osnovao đr, Artur Ruppin, U pitanju školstva gotovo je sigurno dal će vlada u ovoj godini dati Cionističkoj Organizaciji za njene škole subvenciju odi 10.000 funti i da ima nade, da će ta subvencija übuduće hiti 5 veća, jer vlada priznaje, da svota od- LE 10.000 ne odgovara važnosti hebrejskih škola Cijon. Organizacije, U stvari reorganizacije palestinske žandarmerije uspjelo je, da/ vlada povuče svoje naredjenje o neprimanju Židova u reorganizovane žandarm. trupe. Vrhovni je Komesar .otvoreno priznao neispravnost svojega postupka. Adi je taj uspjeh bio principijelan* jer je medjuto bio gotovo popunjen sav korpus, pa je samo maleni broj Židova mogao biti primljen u nj. Ne zadovljava učešće Židova u opcijama za palestinsko državljanstvo. Dosada se Samo 3300 Židova, okoristilo zakonom o sticanjju palestinskoga državljanstva. Izvještaj Col 1 . Kisha nadopunio je zastupnik Cijonistićke Organizacije u Žene vi, dr, Viktor J acobsohn, koji je referisao o političkom radu kod Saveza Naroda i u latinskim zemljama. Pitanje zajma povezano je s mnogo teškoća. Savez Naroda ne bi mogao da sam dade zajam za izgradnju židk>v. narodne .domaje nego bi ga samo mogao garantovati pa se glavni pregovori moraju da vode sa samim finansjeima, koji dolaze u obzir. Poticaj dr. Weizmanna, da se zajam dade za čitavu izgradnju Palestine nego samo za posebno, odijeljeno preduzeće nlaišao je na razumijevanje i simpatije. Na šestoj sjednScf primljeni su prijedlozi komisija, koji se odnose na modifikacije organizacionoga statuta u smislu zaključaka posljednjega kongresa Nakon toga započela je POLITIČKA DEBATA. Prvi je u debati govorio dr. Arlosoroff. Izdib ,e nekoliko svojih dojmova iz Ženeve. Slaže se s drom. VVeizmannom, da se na političkom području uznapredovalo i da bi bilo opasno iskoristiti- Savez Naroda kao neko apelaciono sudište protiv Velike Britanije. Mandatarna Komisija imade shvatanja za naša; pitanja i za naše zahtjeve, ali je naše stanje ipak teškoi, jer ie naša politička pozicija ovisna o situaciji u Palestini. Moramo računati s time, da će ; u buduće nadoći još mnogo teškoća, koje će trebati svladati. Govornik je uvjeren, da politika dr. VVeizmanna nije samo najbolja, nego u sadašnjim prilikama 1 jedino moguća. U nastavku debate učestvovali su dr. Blumen f e 1 d, dr. Katznelson, dr. Thon. Na kraju ove sjednice predložio je dr. VVeizmann pozdravnu brzojavku lordu Ba fouru povodom njegovoga 78. rodjendana. U ponedjeljak dne 26. jula nastavljena je politička debata. Prije prelaza na debatu, primljeni su prijedlozi o kongresnome sudu i izabrana kcVmisija za pitanje vergo-poreza u Palestini. U nastavku poetičke debate govorio je ponajprije dr. Leon Re'ich. On se nada, da će put dr. VVeizmanna u Ameriku uroditi rješenjem pitanja Jewish Agency. Beri Locker Iskazuje priznanje političkom radu predsjednika VVeizmanna, ali situaciju rikako ne drži lakom. Misao o kolonizaciji u Siriji !r TransjordaniH treba uzeti ozbiljno, ali je neprilično, da VVeizmann istupa javnoj uz de Jouvenela, jer to može da iritira arapski svijet, Sticanie palestinskoga državljanstva povezano je uz suviše Visoke troškove, a jednako je otešćano i zbog neograničenoga prava Vrhovnoga Komesara, da može oduzeti već jednom stečena državljanstvo. Remes nabacuje pftanje zemljišne politike. U Palestini imade po njegovom mišljenju još tri milijuna dunama podesnih za kolonrzao'ju Židova. Kritfkuje američku cijonističku organizaciju, koja nije održala obećanje, da će namaknuti za, Keren Kajemdt odgovarajuće sume. Na'kraju govori o radu Solel Bonea. Dr. Stephen S. VVise drži, da palest. v’.ada nije samo obvezana da ne smeta naš rad, nego bi ga morala da pomaže. Slaže se s Colonelom Kishom, da bi u Palestini trebalo potisnuti partajske diference. Odobrava politiku dr. VVeizmanna.

Potkraj sjednice informirao je dr. NVeizmann Akojoni Komitej o nekim tačkama, koje su bile tangirane u debati. * U ponedjeljak poslije podne priredila je engleska doon, organizacija za članove Akckmoga Kojniteja izlet u Richmond, gdje je bio priredjen čaj kod blagajnika engleskoga Keren Haje soda.

Slijedećega dana prije podne nastavljena je politička debata, u kojoj su učestvovali! dr. Rosenblatt, A. Goldberg, Jichalk Griinbaum, Usiškin i Eliezer Kaplan. Iza toga odgovorio je Col-Kteh) na neka pitanja. Dr. Weizmann pobio je tvrdnje dr. Katznelsona, da provodi politiku senzacija, što se tiče Jevvish !Agency, stoji na istom stajalištu kao i ranije, da ie naime potrebno, da steknemo nove saradnike za Izgradnju Palestine. Zemaljske su cijonist : čke organizacije učiniile veoma mnogo, ali sve tc ne dostaje. Koliko je u Americi! dobiveno više, namaknuto je u evropskim zemljama manje zbog alkutne gospodarske krize. Ne može dokazati, ai imade impresiju, da W danas situacija bila bolja, da smo bilii mogli Jewish Agency proširiti pred godinu dana. Danas je teže provesti taj plan nego pred jednu ili dvije godline. On ne barata s iluzijama. Budu li se sa lizvejsmih strana tražile koncesije, koje ne bi mogle da se slože s namjerama 14. kongresa ili programom i dostojanstvom cijonizma ne će uraditi ništa bez saslušanja i ovlasti kongresa i Akdonoga Komiteja. Iza dr. VVeizmanna govorio je Louis Lii ps ky, predsjednik američke cfjon. organizacije, koji žali, što u Evropi vlada krivo mišljenje o stavu američkih oijonista i obrazlaže diference s Jointom. Drži, da Weizmann imade mogućnosti, da uspije s pokušajem oko proširenja Jewish Agency, jer nije uvučen u lokalne svadjc, u Americi II jer se može da pozove na obećanja Marshallove grupe. U utorak podne radile su komisije. , Na šestoj sjednici, u srijedu dne 28. jula pročitan Je odgovor lorda Balfoura/ na brzojavnu čestitku, a onda je dr. Berthold Fei w e 1 održao REFERAT O KEREN HAJESODU. Direktorij K. H. ima da se baviš samo s polovnom funkcija Keren Hajesodai. On se tek brine za) übiranje novca, dok investicije i sve izdatke obavljaju ovlašt ustanove u Palestini, nad dtne vrše kontrolu kongres i Akdtoni Komitej. .Teško se osjeća, da u radu danas ne učestvuju mase ruskoga židovstva, a mnoge su komplikacije nastale zbog gospodarske krize u većini evropskih zemalja. Govornik, je ukratko prikazao rad u pojedinim zemljama, a zatim je naglasio, da je Keren Hajesod lifegradjen na bazi maasera. Nije nažalost uspjelo, da se taj priricip ostvari u dovoijnoj mjeri. Imade još znatnih rezerva cijonističk!( orijentiranih Židova, kote K. H. dosada nCje zahvatio. Žalosno je što neki kušaju da Keren Hajesod prikažu novčanom mašinerijom. Keren Hajesod nema samo materijalnu funkciju. On predobiva mnogo Ijudf za izgradnju Palestine. Keren Hajesod vrši važnu odgojnu funkciju u smjeru cijonizma. Na kraju svojega referata zahvalio se dr Fes‘ \vel ispred direktorija Keren Hajesoda svima saradnicima naročito gg. Nahumu Sokolovu, dr. Šmarjahu Lewinu i Bjalfiku za njihovu saradnju. Debata o Keren Hajesodu prekfnuta je na prijedlog dr. Thona u čast Ahad Haama, povodom njegove sedamdesetgodišnjice. Dr. Thonj održao je govor, u kojem je ocrtao ličnost j djelo Ahad Haama. U četvrtak je nastavljena debata o, Keren Hajesodu. Dr. Leo H e r m a nn odgovorio je ispred direktorija K. H. na neka pitanja stavljena u debati. Salman Rubašov fzjavfo je ispred palestinskih radnika, pa su spremni, da dopr.nesu sve žrtve, da pobačaju djelatnost Keren Hajesoda ii da mu u tu svrhu stave u službu najbolje svoje snage. Iza toga uzeo je riječ dr. Weizmann za zaključni govor u debati 0 Kenea Hajes,odu. Taj govor donosimo na prvoj stranici. Izvještaje o sjednici u četvrtak 29, jula donijet ćemo u narednom broju. Ured. »Židova«.

ZAVRŠETAK ZASIJECANJA AKCIONOGA KOMITEJA. Popunjenje Palestinske Cijon. Egzekutive. Preselenje Keren Hajesoda u Palestinu. Zasijedanje Akclofloga Komiterja završeno je, kako natn ijiavljaju iz Londona lu utorak dne 3. o. mf. uveće. fJ. Palestinsku Egzekutivu izabrani su: bivši načelnik Tel Aviva Diseogoff, ‘dr. Feliks RosenbKith ti Van Vries\and. Dr. Berth. FeiweL koji je sve ođ osnutka Keren Haijesođla bio njegovim glavnim direktorom, preuzima vodstvo indusbrijallne banke koja se ima da osnuje u najkraće vrijeme. Gosip. Leib Jaffe ulazi u direktorij KH za Evropu, a dr. Artur Hantke u palestinski direktorij KH. Dr, Arlos,oroff će zajedno s dr. Weizanannom i Herbertom Salmuelom u Ameriku.

Dr. RUPPIN VODIT ĆE KOMISIJU ZA NACIJONALNI ZAJAM ZA IZGRADNJU PALESTINE. L;ondo n, 3. augusta (JTA). Kao što .je već javljeno, zasjedat će, nakon što se završe sjednice Akdjonog Komiteja, komisija sedmorice za studij i izradbu planova ,o nacionalnom zajmu. Ovu je komisiju izabrao 14. cijonistički kongres. Predsjednik te komisije, dr, Rup p i n stigao je ovih dana u London.

TUŽBA PROTIV VODSTVA BEČKE BOGOŠTOVNE OPcikj ZBOG DOPRINOSA ZA PALESTINU, Bečki industrijalac Maks Metzger tužio je vladi bečku boj* štovnu općinu, što daje novac za izgradnju Palestine. Beč, 2. augusta (JTA). Gosp. Maks Metzger vlasnik ke tvornice čokolade Maler (C. Keil) uputio |je zemaljskoj di za Dol. Austriju pritužbu u kojoj (optužuje predstojnici, bogoslovne općine tu Beču, što lje na svojo|j sjednici od 2t aprila odlučio, da dade Keren Hajesodu 25.000 šilinga, p s ! s . stinskom fondu Agude {Kereni Hajišuv) 7.500 šilinga, palest* skom radničkom fondu 2.500 šilinga i za halucßi pokret 15.00 šilinga. Metzger drži, da se predstojništvo time ogriješilo, statut, u kojem se izričito veli, da se novac übran od porej, za općinu, imade upotrijebiti u .religiozne i humanitarne svi* za članove bečke bogošt, općine. U žalbi traži: 1. da se pred. stojništvo općine obveze da vrati izdanu svotu od 50.000 i. linga, da se 2. zbog akta koji se protivi statutima opozove & tavoi predstojništvo i da 3. vlada imenuje komesara, koji će d, novih izbora upravljati općinom.

Jevrejska Telegrafska Agentura javljajući ovu vijest i«, daije, da je korak gosp. Metzgera pobudio veliku ogorči, nost u židovskim krugovima u Beču. Taj g. Metzger član (je (odbora za socijalnu skrb (!), Beču ah se uza sve to- pokazuje dobrano asocijalnim, jer, kalu stvari stoje, izgleda najvjerojatnije, da se iz težnje za popi tarnošću i zbog mržnje, asocijalne mržnje protiv nekih osots u vodstvu bečke bogoštovne općine mašio ogavnosti u Ijui skome društvu: denuncijaastva. Ironija je u tome, što je taj gosp. Metzger, Židov. Čem se nijesu dosjetili hakenkrajćleri i zadrti kršćansko-socijala purgieri Beča, preduze.o je Metzger zbog, jamačno, svoje socijal ne skrbi. Ovih dana upravo- je g. Metzger presuđjen pred jednia bečkim sudom zbog) nesocijalnoga postupka premiai jcdnoa svom namješteniku, kojega je otpustio! S pravničke strane prigovor gosp, Metzgera (koji, nota bene, i fond Agude, žučne protivnice cijonizma, naziva cionističkim!) oboriv je, jer se u prosuđivanju rada jedne ustanove kao štoi je židovska općina, uzimaju u obzir viša načeli socijalnosti i humanosti i neki dublji moralni mpmenti, koj nijesu izrečeni u paragrafima: I ranije su sudovi morali presudjivati po sličnim tužbama. Imade slučajeva, gdfle prigovori a 1» Metzger nijesu uvažavani, jer je sud n® temelju izjava autoritativnih ličnosti stao na stanovište, da žid. općine smiju da šalju novac u Palestinu, jer, ih na, 1 to\ nagone mnogi u moral nom društvu priznati momenti vjerskog, nacionalnog i socijalnog soliđariteta. A danas je naročito deplasirano denuncirane o odašiljanju novca, u Palestinu, kad je nastojanje za izgradnju žid. domaje u Palestinu garantovano i medjunarodno pratnim ustanovama i obvezama, od kjojih nije izuzeta ni repobililka- Austrija. A bcčlije, puk i suci, znadu, da suknnoge ustanove u inostranstvu i mimo svojih pravila slale novac za glal nu, napaćenu bečku djecu. i Slučaj gosp. Metzgera klasičan je primjer zajedljivosti jadnoga, gmizavoga asimilanta.

4

»ŽIDOV«

BROJ 32

Ne ćete se Ifutifl ako za RADIO odmah JURITE N AJBOLJE od onoga što Vam nudi svjetski sajam: „TELEFUNKEN" stvorio je temelj Radiu pa postoji već 30 godina ~T E L E F U N K E N“ je nebrojeno puta imitiran, ali nikada dostignut Radio Standard Zagreb, mesniCka ulica br. 13.

Uloške za krevete karniše, konjsku strunu, gradi za madrace i rolete, gobeline, mokete, pliševe, brokat itd. za pokućtvo, kožu za pokućtvo i sav tapetarski materijal kupujete najjeftinije na veliko i malo koa TRGOVINSKO K. PZagreb, Ilica 45. Zahtjevajte uzorke!

MIRKO ŽUGEC Zagreb, Duga ul. 13. Specijalna trgovina; anititeniog pokuđtva. oružja te razmah drugih stariinrikuh ujedno specijalna radiona aa antikviteta.