Жидов

Zaštita rada u Palestini

(Od našega palestinskoga izvjestitelja.) Na drugoj konferenciji Sveopće Radničke Organizacije (1923. u Tel Avivu) raspravljao se medju ostalim nacrt, koji je imao da bude poticajom vladi za .zakon o zaštiti radnika, pa je ujedno objasnio zahtjeve židovskoga radništva Palestine. Konferencija je primila 1 osnove nacrta i odlučila, da se jptfde izraditi zakon »o zaštiti radnika za slučaj nesreće i za poboljšanje radnih uvjeta odraslih radnika i djece.« Usavršeni! nacrt izašao je u proljeću 1924. u organu Sveopće Radtdčke Organizacije »Piukesu«, a sadržavao je predloge za osiguranje u nesreći, za osam sat ni rad i za zaštitu djece. 2ov za stvaranjem modernoga zakonodavstva o zaštiti radnika. koji se već prije čuo i koji je na toj konferenciji dobio odredjen oblik, nje otad više umuknuo. 1 posljednji memorandi Cijonističke Organizacije i Vaad Leuml-a na mandatsku komisiju Saveza naroda govore i o tome području uprave. Palestinska ae vlada ponekad imenovala komisije, da prouče uvjete za takvo zakonodavstvo, ali sve dosad nije došlo ni do kakve legislativne akcije u toj stvari Proučimo Ii sva naredjenja vlade, naći ćemo tek neke stvari, koje tangiraju ovo područje. Alj nikako ne mogu te odredbe da riješe korjenito samo pitanje. Ima na pr. odredba, kolom se ustanovljuju uvjeti za potvrdu kooperalva, cestovni propisi! za šofere, zabrana bijeloga fosfora, zabrana zapos'enja radnika ■ispod 14 godina »pod zemljom« (ova će odredba sigurno biti vrlo važna kraj tolikoga broja palestinskih rudnika!). Tme je iscrpljeno sve, što je barem donekle u vezi sa zaštitom rada. Prema tome je jasno, da treba još sve učiniti ako smatramo stanje evropskih država normalnim. Predloži Radničke Organizacije oslanjaju se na versajske ugovore, koji osamsatni rad postavljaju čijem za sva područja, gdje još nije postignut, i na odluke internacionalne konferencije rada u VVashingtonu 1919., gdje su odredjene smjernice za zaštitu žena i djece. Ovdje nema smisla raspre* dati pojedinosti tih predloga. No svakako je potrebno, da promotrimo prilike u Palestini obzirom na nastajanje židovske radničke skupine u gradovima, koja traži zakone o zaštiti rada. Danas ne treba više dokazivati, da moderna gospodarska drma •} skladna saradnja faktora, ujedinjenih u produkciji, raže izgradjenu zaštitu radat Ako mjerodavne vlade i zakupnici velikih saveza poslodavaca zajedno s internacionaFlim zastupstvima radnika nastoje da izgrade potrebne linstjuetje ii odredbe, onda. je tome. manje uzrok u kakvfim humalitarnim osjećajima, a više u stvarnim praniišitanjima, koja e potvrdjuju škustvom desetljeća. Zna se danas, da radnik, umjereno hranjen i odjeven, u higijenskom stanu i nepreloren prekomjernim radnjlm vremenom mnogo bolje radi od noga, koji je bezumno teškim životnim uvjetima! odagnat u impenproletarijat. Pitanje zaštite rada danas je prije svega tanje svrhovitoga organizovanja produkcije; pod tim vidom na se sve više cijeni i izgradjuje.. Zaštita rada u svim obliima dijete je razvijenoga kapitalizma. Dok vladaju patrijarhe gospodarske forme, nema joi mjesta nj potrebe, a ii oba nastajanja kapita’izma nema tla, jer joj fali prava osnoa«, t j. organizacija radnika. Bez nje, bez pravoga osviještena radničkog staleža nema akcije za zaštitu rada. Jer su akcni samo potvrda 'I izričaj onoga, što već jest, S štto reultira iz dosadašnjega stanja.

To moramo /imat’ na umu, hoćemo li ozbiljno da ispitamo preduvjete Palestine za takvo zakonodavstvo. Da se razumijemo, Palestine, a ne židovskoga jjišuva. Palestina je i u tom pogledu kompliciran slučaj, koji' vrlo oteščava »nojma'izaciju« i stavlja zakonodavstvo pred probleme, Ikoji se dosta rijetko nalaze u toj formi Poredba s ostalim kolonijalno] zemljama, napose s eng’eskim dominionima, vrijede samo u neznatno; mjeri. U Palestini ima danas dva oštro odijeljena svijeta. Prvi je označen krugovima, iz kojih pofžu spomenuti nacrti za zaštitno zakonodavstvo, dakle organizirano radnštvo ,1 oni poduzetnič i potrošači koji pripadaju 'sitome kulturnom ili, ako hoćete, civilizatornom krugu. Taj je svijet po broju, i ako ne po uticaju, danas još neznatna manjina. Ne smije se računati čitavo palestinsko židovstvo tome svijetu. Od 30.000 žid. radnika, koliko danas Palestina ima, pripada znatan dio, oko 8000 orijentalnim Zidovima, koji su doduše djelomično organizovanf, ali : pak. po svojoj svijesti i tradiciji, jedva pripadaju radničkom staležu u evropskom značeA i židovski poduzetnici u Palestini) najvećim dijelom njesu kapitalistički tipovi u evropskom smfslu. Ne poznaju velike produkcije, boje se organizacije svojih namještenika i lijesu još dorasli onim pojmovima, koje Se stvorio razvijeni kapitalizam svo.Tm goi'enfm razmjerfjna razgranatih podružnica i, kartelskih grupacija. Imade doduše i takvih »zapadnoevropskih poduzetnika, ala ih ne nalazimo svagdje i u svakoj struci Ipak ie židovsko gospodarstvo Palcsfne uglavnom dozrelo za takvo zakonodavstvo, a naskoro će se toliko razviti te će ono postati prijeko potrebno. To se vidi i po tom, što već sad socijalno naflinteresovaniji i najpokretniji krugovi traže zakon za zašftu rada. AH ako ilzadjemo iz židovskoga gospodarstva, zašli smo u posve drugj svijet, koji živi u posve drugim gospodarskim formama, pa llmade i druge pojmove. Arapsko 'gospodarstvo imade druge osnove i drugačije radne uvjete nego 1 židovsko. To su dva gospodarstva u jednoj zemlji, što se razvijaju fedno pored drugoga, 13 ako se .popunjavaju. Treba samo pogledati tvornicu »Nešer« s najmodernijim mašinama' i gospodarskim formama, a onda zači u koju arapsku radionicu kraj nje u Hajfl pa da osjetimo čitavu razliku. Treba, samo vidjeti redove aiuta, koji danju jure po šose Ji Jala-Jerußolnn!, a onda noću duge nizove) devlai na toj ilstoj cesti, pa da opet spoznamo jaz izmedju tih dvaju gospodarstava. Nema arapskoga poduzetnika u Palestini Ima zemljoposjednika, koji dam zemljište u najam; imade vlasnika plantaža, kojima rade fefasl susjednih sela; A’i nema poduzetnika u evropskom ili američkom smislu, a prema tome ni arapskoga radničkog staleža. Imade tek radnih sila, koje iraže zaposlenja, ali obično ne nalaze pa ne mogu da postanu sociologijska grupa. Taj razvitak istom počinje. Žfđovtl ga ne zmjerno übrzavaju novim gospodarskim formama, primjerom organizovanja, uvodjenjem velikih poduzeća. Imademo Snteresa, da. arapsko gospodarstvo pretočimo u naš, t. L zapadno-evropski oblik. Palestinsko gospodarstvo mora da postane iedrmvkn, mora da kod Arapa i Ikod Židova dostigne isti stepen, kako bi ihn i interesi biiS jednaki. Nije tek slučav, Sto upravo Židovi traže zaštitno zakonodavstvo, koje se u svakom razvijenom, gospodarstvu razumije samo po sebi. Stanje Židova zahtijeva ovakve odredbe, dok su Arap' nedozreli za to, i još dugoi ne hi došli do takvih tražbina. Prosječni Arapfin, i

Dojmovi sa sleta o omladinskom pokretu

I Iz pišma Sarouela Romaiio, Tuda. ijegov tok sve do konca nije me zadovoljio. Ja da je ipak svake godine sve gore i slabije, da propada postepeno i sigurno. U konačnu propast jer još uvek ima toliko novih sokova, koji mogu konačno presušenje; u to i ne smem da venuijem. ovoga puta dogodilo na sletu, ovaj istup seiardi i svi ti nužni i neophodni kompromisi su jedan t na niže. Omladina je bolesna. U zdravoj se id ne javljaju takvi centrifugalni pokreti, koji v.o-a zajedničkih sila. Jer, u pravom se omladiastvu utapljaju i nestaju u onom što je važnije, veće i bila sitničavost, a ta je dokaz, da je ono veliko, » prestalo da veže ćelu omladinu, i da joj to bude ma je zašla u cepidlaćene. Jasno je, da se nivei|a; a ujedno i borba nekolicine ljudi d!a uzdrže na ie oirt-adinstvo. Naše je omladinstvo Moloh; ono žrtve na svoje uzdržanje. Bez toga ono bi pro■ veoma važno, da li imamo irvestan broj od neiltah, fanatićkih i glupih« ljudi, koji će biti toliko hteti da se bore protiv prirodnih zakona propaće übrizgavamam sokovima, stranim, hteti da .održe ki život. Ne samo da je to važno, to je pitanje života. I zato se ne slažem s onima, koji bi želina daje poticaj i smer za rad. Ona je potpuno ikoj masi, ona nema viših prohteva, zadovoljna mi Ona živi tako niskim i običninj životom, da (je kati da ona rekne što hoće. Ona ne će ništa. i omladina nešto želela, bilo, je doba oko prevrata 922. Omladinsku volju predstavljaju neki jači porih ima u svim mestima)), koji stvarao zastupaju oljju; bilo da su je svojim autoritetom nametnuli ni, bilo da ih je slučaj doveo u priliku da zastuu U oba slučaja oni donlose uglavnom volju i zahteividualnosti. Nama mora hiti jasno da omladinu Jjedinci, a te moramo odgajati. Ti pojedinci mooju ijaku vdlju: oni moraju umcti da nametnu tu Iju dlrugima, da omladini daju svoj pečat, i kakvi će i omladina. T.o ipak ne znači, da omladina ne

vredd ni za šta. Ona je veoma važna: ona daje te pojedince, koji izlaze iz njezine sredine, i samo crna daje vrećbnost pojedincima, to jest; i ti su pojedinci ovisni ,o njoj, kao i ona o njima. Ona je polje koje drugi obnadjuju, ona donosi plod) pre(ma. radu koji je u miu uložen. I nema sejmnje, .da je , važna i kvaliteta. Njivu itreha orati, djubriti, preorati; tako isto treba u omladini raditi, sejali i opet raditi, bez obzira l na uspeh. Jer, ako ništa dk-ugo, a ono će nam dati bar nekoliko pojedinaca, koji vrede. Ja ne verujem da rad može biti bez ikakvog nspeha. To se protivi zakonu prirode, koji govori o stalnosti i veičnosrti energije. To se ne gubi, tek se ispoilji m nešto, što nismo hteli postići, ali i u tome slučaju mora biti bod majlo onoga Što smo hteli. Omladini treba vodja, despot, tiranin, ikoji će jjotj 'milom ili silom, osetno ili ne os etno, nametnuti svoju vol ,lju, svoje miSLjenje i hteoje; i samo u tom slučaju, razviće se ,naš pokret u snažan!, velik i moćan pokret. Treba vodja, koji •će omladini stvoriti i dati onakovuj ideju i u onom DjbUkfu, koji je za nju najpiristupa čni ji, koji će joj uliti volje za njetaim ostvarenjem i u tom je smjeru vjodiiti.Treba omladini dati onuideju, koja se daje masi, jer je i ona masa. Cionistička je ideja jaka i moćna; ona može da pokrene omladinu. Ali najpre treba od nje stv.oriti religiju; i samo u) tom slučaju) ona će da pokrene maše omladinske mase prema Cijonu. Cijonizam nije za omladinu leđna istina, ler »sve mora postali religija da bi bila istina«. Vidiš, cijonizam medju nama još nije t,o postao 1 u tome je sva naša nesreća. Drugih problema i nema, a ako ih ima omi su prema ovom potpuno neznatni i nevažni. Orio sve što (je bilo na dletu za mene je nužna kjonsekveflca, koja sledi iz našega ne-oijonizma. Najposle, mi to ipak još nismo, ma da sebi uabraiamo prcliVno. Ja) ne hi tašta •drugo htep nego da čujem samo jednu jedinu re3: verujemo. To je jedina reč, koja za mene vredi. Verujemo u cijonizam, verujemo u vodjui. Ali mi nemamo zasada vodlje. Možda će se on pojaviti kroz 1 ili 2 godiftfet možda, još kasnije, a možda se i 'neće uopšte javljati. U prvom skidaju, čekaćomo i borićemo se dotle i uzdržaćemo se, u drugom slučaju naš će pokret spasti na tako niski nivo, da će biti skoro jednak nuli, ili ga. neće uopšte ni biti. Danas vredi jedino konstatacija, da pokret slabi i pada, da je prešao već vdliki put inizhrdo ida će konačno d,oći do podnožja, gđe će ise zaustaviti, ah neće nestati, Degenerisat će, se potpuno. I samo iako dođjc dno, o čemu sam pre govorio, naš će se pdkret ponovo razvijati i dizati 1 se; možda j više nego ikada do sada. Svi se pokreti kreću valovitom Ii-

rajom na kojoj ima žara vnjaka, udolina, i visova, većih i manjih. To je put, uscčen od pamtiveka i 'rtjime su se kretati, kreću se i kretaće se svi pokreti. To ; je ha)r Jasno. Naše jje jedino da se borimo, da radimo a težimo 'na više i da verujemo i opet vemjemjo, , i imi smo onda izvršili svoju zadaću. Uspesi će već doći sami Od isebe, oni (moraju doći. Sve ono što je bilo na sletu iza lm«ne nema premnpgo vrednjosti. Meni je glavno da verujem iida radim i dd se borim. To lje za mene dovoljno, ostalo sve ‘suvišno. Cpfe. Od njega sam se nadao.. On nije ništa dao sletu i svil zahtevi Ui reći nasje, 'koje Isu govorile da se .slet održi u Sarajevu, da cofim budnu s nama, nisu vßedila ništa. Možda si protivnoga mišljenja. Ali reci mi, šta jc Cole ,svoga pokazao omladini? Ništa. (U čemu je »njihova vrednpst? Zar u dorate, što govorimlo, da su oni inajlbokji » najvredniji deo omladine? Zašto oni nisu dali mogućnosti, da ih omladina upozna? Naprosto nisu živeli ,s omladinom', nisu u nju .zašli, nisu joj ništa pokazaiU, što predstavlja njihovu vrednast, oni skorio i nisu bili na Isletu kao cofim. Bili su rezervisami, odeIjeni. Izgleda, da su oni pOšli onim putem, kojim je išao nekada, jevrciski narod; varpju da isu i dele ise od osta ( le omladine, nečistih. Ja mislim da se, |d mije smelo dogoditi. Na sletu Cofe nije izvršio svoje, j Video isam, da su u nekim onganizacionim stvarima veoma mnogo đpprindli, ali oni nam nisu ‘dali svctjiduh, ‘nisu nas s njim upošnali. Pa Čemu onda vređi da ih ističemo kao naibdlie. kad nim nisu to hteli ili nisu mogli pružiti. Mislim, da se ,o Cofeu 1 ne može 'još izreći sud (nekad sam bio oduševljen njim; sada mnogo imana), To je mlad pokret, koji živi tek 2 godine dana. a to je <>oš doba, kada se izgradnjie Čuo sam. da su se u njemu počeli javljati neki zli znaci 'kao i kod 'oorfladine u prvom (godinama. Ljudi, kdjd ga vode, moraju biti oprezni, da izbe gnu (stare greške! Neka uče iz islorije Mislim, da će i Cole poći putem, kojim je pošla; i omladina; ako ne tako brzo, a ono kroz 10 ili 15 godina, imdžda d ranije. Pa i ne Imora taj ;put biti isti, ali će biti sličan. Omladina je dala oko Idvadesetdk ljudi (Palestini, Cofe ih može a i mora dati bar 200, Jer to izlazi dz njegove konstrukcije. AH I da će svi cofim otići na hahšaru u to ne verujem. Jednoga dana biče i i njima jaand, d& se obmanjuju Svi neće i ne mogu u Palestinu. Kad dodje tatj odlomi .trenutak, kada će se trebati odlučiti za konačni polazak na ‘hahšaru i u Erec, , jedan i to reći tili će morati ispasti iz Ahdtita ili će Ahdut morati stVarati komprdmiae. Meni «e iSii

BROJ 33,

»ŽIDOV«

3

Blagodat i okrepa Svako pranje sa Elida=Shampoo= nom je novo, ugodno iznenadieme. Svježinom i mirisom okrepljeni živ= ci glave, daju dobro raspoloženje i pojačanu radnu snagu. Hlida-Shampoo ne čisti samo kosu već i kožu glave. Sprječava nastajanje peruti i oslobadja nas time jednog neugodnog zla. Kosa postaje meka i gipka, te se lahko češlja. Upotrebljavajte stoga uvijek ELI DA SHAM P O O Jugoslav. d. d. Georg Schidit, Osijek. Odio »ELIDA«. Pošaljite mi besplatno izvorni omot Elida'Shampoona Ime: Naslov: Metnite molim ovaj odrezak u jedan omot, te ga naznačite kao tiskanica