Жидов

stvu cijonistilčjke organizacije, U vezi s time kritikovali' su naročito ld!r. "Nalhum Gol dm a nn i Richard Lichtheijn smjler, kojm se rediguje »Jiidische Rundshau«, jer, po njih,otvom mišljenju, nljesu ispravna načeJa, cijonističke politike, ktoja taj list Zastupa; Gosp. Lichtheim prigovorio, (je redakciji da me tretira korektno revizioniste. Vijieće jje prihvatilo revoluciju o, radu u narednoj godili i povjerenju Egzekutivi. U posebnoj rezoluciji odobrava se dosadašnja politika predsjednika njemačke cijonističke) organizacije V stav » Judi,sche Rundschau«. Uvodi se šire vodstvo, k,oje. će sej sastajati svaka tri tmjjeksepa i u,ži, egzekutivni odbor. Uz žive aklamacije izabran ,je ponovno predsjednikom njemačke cijonističke organizacije gosp, Kurt B 1 u.m e|n fe,l d, a Iza potpredsjednika dr. 'Martin R ois e. nblii t h, U egzekuta'Vnd’ odbor uSla su gg; Erih Koha, lsak iFeurring, Hcpbemt Fdrder, \Max Kojber, Fritz Naphtalr, j Aron JSainđler, Mojse's Waldknann i Robert W,eitsch. U širi (odbor (koji odigovara našemu (Saveznom Odboru) ušli su predstavnici ,svih večib .mj lisnih organizacija. { Izabran (je i 1 posebni odlboir, koji će, ,se. u (Smislu referata dr. Bubera baviti zadaćama nacionalne odgoje. U t. j su odbor U(di: Schjocken kao, predlsjjiednik i jcao članovi: dr, Martin Buber, dr. E. Woflfobenrg, đ(r. SoJoweitschik, dr. Maks Maiyer, ■savjetnik jHammerstcin. Odbor itaaide pravo; da kooptira još ičetiri člana^ Predsjedatelj vijeća) goisp, Kurt jßlumenfeld zaključio lje zasijeđanje oduševljenim govorom u, kojem je. govorio o ,sigurnosti i pouzdaniju, !s kojim njovo vodstvo tegki radi Učesnici napustiše dvoranu pjevajući Ha(ti|kvu,

Konferencija narodnih manjina

Pretkonferenca židovskih delegata. Dne 25. augusta započeo je svoje zasjedanje drugi kongres evropskih manjina, na kome se okupilo 38 delegata, koji su predstavljali 50 milijuna ljudi. Kpngres je otvorio Slovenac iz Italije olan talijanskoga parlamenta dr. Wilf a n. Ispred sekretarijata Saveza Naroda prisustvovao je otvoreniju gosp, Colban, kojji vodi odjeljenje za narod, manjine. Dr. Wilfain rekao je u svom govoru, da je glavna zadaća nacionalnih grupa sakupljenih na kongresu osiguranje slobode kulturnoga razvitka, Židovi bili su na tom kongresu, zastupani s više od 10 delegata. Od njih je na prvoj sjednici kongresa govorio Lep Motzkin. Motpkinove riječi bile su saslušane s veoma mnogo pažnje i popraćene živim odobravanjem. Na kongresu održali su od židovskih delegata izvještaje: zastupnik dr, Rob i nso h n iz Kovna, o kulturnoj autonomiji manjina, zast, rabin iNurok iz Rige: referat o državljanstvu a dr. Ma.rgulies iz Čehoslpvačke, referat o uredjivanju spornih pitanja izmedju vlada i narodnih .manjina. U predsjedništvu kongresa bila su 2 Židova i to dr. Leo Motzkin i Jichak Griinbaum, židovski narodni poslanik iz Poljske,

Neposredno prije kongresa održali su židovski delegati svoju pretkonferenciju, kojoj je predsjedao Motzkin. Pretrcsen ,je dnevni red kongresa tako, te su židovski delegati zauzeli odredjeno gledište u svakoj t,očci. Jichak Griinbaum tražio je ■u diskusiji da se ište i teritorijalna autonomija, a ne samo t. izv. personalna.

GOVOR LEO MOTZKINA NA SJEDNICI OTVORENJA KONGRESA NARODNIH MANJINA. Donosimo ovdje izvadak iz značajnoga govora gosp. Motzkina, jednoga od najboljih poznavalaca problema narodnih manjina ii prokušanoga borca za prava Židova u pojediniVn zemljama i predsjednika,' cijon. Akcionog Komiteja, Imam da Vam isporučim pozdrav židovskih narodnih manjina, koje su ovdje zastupljene, manjina iz Poljske, Litve, Lotiške, Cehoslovaoke i Bugarske i iz onih zemalja, kojih židovske manjine nemaju ovdje svojih direktnih zastupnika. Svi Vam šalju iskreni pozdrav i žeLiu, da bi ovaj kongres što bolje uspio, bio prožet punim skladom i stvaralačkim duhom iskrene saradnje. Kao najstarija narodna manjina poznajemo općeniti udes manjina, pa smo nolens volens stekli razumijevanje za takove udese. (Odobravanje.) Ne bih htio da Vam oduzimam mnogo vremena i da opetovanjem oslabim prekrasan govor predsjedateljev (Slovenac Wilfan iz Italije. Ured. »Židova«), koji je predmet zahvatio zaista do dna, ali bih Vam htio tek da kažem, što očekujemo od ove konferencije. Hoćemo da postignemo dvije stvari: Ponajprije razumijevanje medju samim narodnim manjinama, razumijevanje ne u smislu pomaganja interesa u posve diplomatskom smislu, nego razumijevanje n smislu nekoga višeg ideala. U drugu ruku htjeli bismo da uklonimo nešto iz svijeta, što još uvijek prevladava i u čemu mi vidimo naročitu slabost položaja narodnih manjina. Znate da danas imade u Evropi izuzeti 1 valja Rusiju, koja živi u sasvim drugim prilikama 40 milijuna ljudi, koji pripadaju narodnim manjinama i koji to otvoreno kažu,

a taj broj čini 15 postotaka svega evropskoga pučanstva. Ti ljudi žive u nekoj svijesti, da su opte" rećenje državne misli. Oni su teret, koji se u ovoj ili onoj formi nastoji stresti sa ledjiju. Ovaj pojam tereta htjeli bismo da uklonimo iz svijeta . Nijesmo ni kod instanca, koje imadu da se brinu za mir u svijetu, mogli postići, da trajno probudimo svijest, šilo se protivi ovoj misli o teretu. I u momentima, kad se brane prava narodnih manjina, vazda se javlja misao, da treba manjine zadovoljiti, kako bi u državi vladao mir i red. Ali mi hoćemo da unesemo u svijet sasvim drugačiju misao: manjine treba zadovoljiti, da bude moguć najviši razvitak i održanje narodnih vrsta. Iz toga će rezultirati mir u svijetu. I mj hoćemo amalgamaciju, ali u stanovitom smislu, stapanje u idealu. Na-

cionalizam je tek pravi, kad nema samo ražin® vanja za svoju naciju nego i za druge narode, (oj bravanje.) Potkraj govora rekao je Motzkin: »Hoćemoi izgradimo e t s k i kodeks za porodicu naroda, t će regulirati medjusobne odnošaie nacija. l djujemo ga radeći na ovom području i diktuj sebi, da se saslušavamo ne samo u našim usi krugovima nesarno u našoj egzekutivi, ne samo našoj budućoj organizaciji, nego posvuda.« Svi prisutni oduševljeno su i dugo odobrav riječima gospodina Motzkina.

J GOSTOVANJE HABIME U BERLINU. Moskovski hebrejski teatar »Hahima« započeo je ovih na svoje gostovanje u Berlinu s Ansikyjevim »Dybukom«.

Iz Jugoslavije

Povjerenicima KKL Još nas samo nekoliko dana dijeti od Roš hašane, pa biste morali dovršiti prvi dio TIŠRI AKCIJE i' nama priposlati spisak ou.ii lica, koja su darovala za OTKUP OD ČESTITANJA, da Ka uzmognemo u Roš hašana broju »Židova«, objelodaniti. Povjerenici! Slabi uspjeh našega dosadašnjega rada trebao bi biti podstrek, da svaki iskoristi ovu posljednju sabirnu akciju, kako btsmo posti«. t što boji uspjeh. Svako mjesto treba da namakne svoj kontingent, da možemo u jubilarnu godinu tonda stupiti s uvjerenjem, da srao prema KKL-u ispunili svoju dužnost. UPRAVA KEREN KAVEMETH LEISRAEL.

SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA pdržand dne 30. lamgjusta. Naklon što su (riješena neka pi t a nja p luredii Saveza Cijonista prešlo se na diskusiju o Sa,ve ) znO|me. Vijeću. Viječe će| se sajzvati u Zagreb (sa 17., 18. ij 19. ojktobraj. Pisat će se u London u stvari 'u,češća delegata egzekutive na Vijeću. Dogovorene su glavne tačke, cirkulara*, (koji će u Vezi sa Saveznim Vijećem (oda sila ti tajništvo svim članovima Sa vajnoga Odbora. Na, prijedlog gos(p. Stieinera 'odlučuje .se da se dne 6. septembra održi proširena sjednica Radnoga jOdbora, dia se riješe neka; piia(aja| 'obzirom ma iodjriarije ,Vijeća ( u Zagrebu. ’Gios'p, ‘dlr. Alfned S i n g e r .održao ,jej referat p svolm putu u Beograd; (Novisadl, meka mjesta u Vojvodini i Os,i(jek.

NADGROBNI SPOMENIK BLAGOPOKOJNOM NADRABINU Dr, HOSEU JACOBI-U, Prema našim informacijama' bi se svečano otkriće nadgrobnoga; spomenika b 1 agapoko jn ome ‘nadrabinu dlr. Hoso|U Jacpibi-u obaviti u nedjelju dne 12. o. mj. prije pddne. SpKMnenik .poistavlja' Izraelitsika bogošt. općina u Zagrebu. Detajuije u naredbom; broju. i

ČAKOVAC, Rad za KKL u Čakovcu, r— Uspješan po četak rada u Prekori! uri u. Radi se na bilanci rada za KKL za ovu radnu godinu boja je na izmaku. Svako omladinsko udlruženje upire sada kad: već »gori« svoje posljednje sile da provede završnu akciju u godini, »Tišfri-ajkcijju,«. I iona udruženja, koja su već 'gotovo dostigla svoj kontingent rade ipak, samo da bude za koji dinar više. Naše omJad. društvo primilo je za naš mali Čakovec relativno mnpgo fondovih kalendara i sabirnih araka. Da potpuno uspije akcija posjetili su članovi Wol£ i Hoffmann Dolnju) Lendavu i (Prelog. To su dva mala mjesta, s nekoliko židovskih porodica. Ovaj prvi pokušaj Ibio je viilo uspješan. Dosada se u tim mjestima nije ništa radilo ni Kaj Židovski Narodni Fond a ni inače za cijonizam. Ipak nam je uspjelo da u Lendavi namjestimo 23, a u.Prelogu 10 škrahica. Usto smo rasprodali i kalendare i übrali doprinose na sabirni arak. To je naš prvi propagandistički nastup u jPrekomurju. Prvi je posjet dakle uspio, pa smo osokoljeni za dalnji rad u tom kraju. Imade izgleda da će se u obim 'mjestima, ai u još nekima dosad neposjećenim mjestima naše pkolice osnovati Mjesne Cijon, Organizacije, U samom Čakovcu išla je .stvar onako kako to već ide H svim) ■mjestima, u jkcjjima vodi po nek opako akcija u .godini. Akcija za poplavjene otešćala je rad za KKL. Ali je ipak uz mnogo ustrajnosti uspjelo .da se ,rasptaoda svih 100 kalendara i da se sakupi nešto sabirnim ; arcima. Ovom smo akcijom sa vršili sabirni rad za KKL u ovoj sezoni. Mislim da smo time dostigli naš kontingent i čak dali nešto i iznad kontingenta. (J, H.).

ODLAZAK U PALESTINU. Prošle nedjelje otputovao je pretio Trsta i Palestinu gosp. Samuel Trin k i, povjerenik Narodnoga fonda u Zenici. Uosp. Trinki dobio je, kako je poznato, na gradu prošlogodišnje Jtlerzl-akciji Koja sastoji u naplati za put u Erec Jisrael i natra i ikraci boravak u Zemlji. Uosp. Trinki posutu će medju prvima nai halucim na naselju ao Ujede. Zeiimo mu lijep ugodan boravak u Palestini, odakle će zasigura ponijeti mnogi jaki poticaj za dalji marni radi Keren Kajemet.

Prijatelji i znanci gosp. Tririkia u Zenici oprostišc se njuni prije njegova odlaska veoma srdačno. O tom nam is vodstvo tamošnjega omladinskog udruženja »Neurim«; U subotu dne 21. augusta priredilo je, omladinsko udn ženje u Zenici »Neurim« oprosnu priredbu" u čast svoga u nika gospodina Samuela Trtinkia, koji je kao {tUgradjen k Ki ren Kajemeta sutradan otišao u Erec Jisra|3j Nakon što ispred društva pozdravio našega hadžiju nika udruženja hav. Leo Bartf e 1 d, se have Trinki za srdačnost svojih prijatelja, U nedjelju prije podne, prije od.aska g&0. &jkikia, si kupila se sva omladina i lijepi broj poseta službu božju u hramu. Oprost na stanici bio je veoma srdačz

ODGODA VOJVODJANSKOG SPORTSKOG DANA. Priredba će se održati koncem septembri Novi Sad, 27. augusta. »Juda Makabi« morao je iz u predvidjenih tehničkih razloga da, na izvjesio vrijeme odge di »Vojvodjanski sportski dan«, koji se trebao održati dne septembra. Klub namjerava da (priredbu održi na 26. septe* bra, ali će o tačnom datumu još svojevremeno izvijestili. Pripreme za ,ovaj dan još su veće, jer se je dobilo vri mena na raspolaganje. Sva vojvodjaaska sportska druiP živo se spremaju za ovaj dan. Do sada,,.prijavilo za s djelovanje oko 250 naših sportaša.

HAKOAH U ZAGREBU. ” Utakmice s Gradjanskinfi ** " t U ,suboitu. dhe 4. to. im'j. i u oodjjelju diiej 5. gostuje, p h grejbu ‘potaladjenai nogometna momčad bečkoga židL špofl skjog djruštva »Hakoah«, Utakmica u subotu počinje u 5 a u nedjeflju u 4 i pa >* Izvještaj o utakmicama donijet ćemo u naredbom broju

4

»ŽIDOV«

BROJ 36

CRKVENO-ŠKOLSKOJ JEVREJSKOJ OPŠTINI U SKOPL potreban de jedan UČITELJ za veronauku i hebrejski Jezik djacima osnovne škole i P nazije. Nastup odmah, piata po sposobnosti i ugovoru. K* didati neka pošalju svoja dokumenta i čekaju poziv ili po yl tak dokumenata. Crkveno-Školska Jevrejska Opština Skoplje Sekretar; Za pređsedrnka: Josip M. Rubenovič. Haim Andjel

Dva Đaka srednjoškolca mm u dobru židovsku kuću u Zagrebu. Pođuka u njemačkom jeziku I pripomoć za školsku pripravu. Dobra hiana. Cijene umjerene. Ponude na upravu lis a, gdje se ujedno može da s zna adresa.

GJURO DETEL, ZAGREB SLIKAR NAPISA I GRBOVA Prije Marovska 7. Sada Marovska 18.

Slušajte RADIO konctrte na SILVLRTOWN aP 8 ' ratima. Upotrebljujte samo originalne ENGLESKE TUDOR akumulatore Radio Silvertown. Sajm šte 56. Telefon 23

Cijenjenim damama na znanje Na 5. augusta otvoren je jedan prvoklasni modni salon haljina za dame, te se preporuča za izradu od najelegantnijeg engleskog Modni salon haljina za dame kostima do najjednostavnije kućne ha- Zagftib, JčlftČlĆčV trg bf, 6. CHIC Parisiene K, d. ljine; izradba solidna i cijene umjerene Mezanin Telefon 11-21.