Жидов
ŽIDOV
Savezno Vijeće za godinu 5686
Sazivljcm Savezno Vijeće Saveza Cijonista u Kraljevini SHS, koje će se održati dne 17., 18. i 19. oktobra 1926. u Zagrebu s ovim dnevnim redom: 17. X. 1926. 10 ‘2 sati prije podne: 1. Pozdrav predsjednika (Dr. David Alkalaj). 2. Pozdravi korporacija. 3 Govor izaslanika Egzekutive. 3 sata posije podne: 1. Izbor bilježnika i verifikacijonog odbora. 2. Referat o cionističkom pokretu i s anju pokreta kod nas (Drago Steiner). 3. o Keren liajesodu (Laza Avramović). A Referat o Keren Kajemet Leisraclu (Dr. Alfred Singer). 5. Izvještaj verifikacijonog odbora. 6. Organizacijcni referat (Inž. Oton Rechnitzer). 7. Financijski referat. (Egon Pollaik). 8. Izbor komisije: a) Keren Hajesodske, ‘ b) Keren Kajemctske, c) bidžetske, d) kandidacijcne, e) rezolucijone. 18. X. 1926., 9 sati u jutro: 1. Izvještaj nadzornog odbora. 2. Generalna debata. 3 sata poslije podne: Zasijedanje komisija. 1. Nastavak generalne debate. 2. Odrešnica. 3 Bidžetska rasprava. 19, X. 1926., 9 sati u jutro; 1. Kuheurni referat (Dr. Salom Freiberger). 2. Omladinski referat (Dr. Cvi Rotlimuller). 3. Palestinsk : referat, napose obzirom na halučku farmu (Dr. Aleksandar Licht). 4. Refera: o radu žeii.e u cionističkom pokretu (Jula Weiner). 3 sata poslije podne: 1. Debata o prijepodnevnim referatima. 2. Promjena pravila, zaključci i rezolucije. 3. Izbori. 4. Eveiitualija.*) SAVEZ CIJONISTA U KRALJEVINI SHS. Ing. Oton Rechnitzer, : DR - DAVID ALKALAJ v, r, tajnik. • predsjednik
») Prema § 12., posljednja stavka. Pravila SC Kralj. SHS.rješavat će o prijedlozima za Savezno Vijeće ono samo onda, ako stignu Radnome Odboru ili Predsjedniku Saveza najkasnije 3 dana prije dana Saveznoga Vijeća.
NA OVAJ POZIV NADOVEZUJEMO.; Članovi Saveznoga Vi'eća jesu; delegati, što ih biraju MO i članovi Saveznog Odbora. Izbcr delegata za SV provadja svaka MO. Pravo biranja ima svaki član organizacije bez obzira na spol, koji je navršio 1S godina i uplatio šekel i prinos za Savez. Birati se mbže za delegata svaki čitan organizacije, koji je platio šekel i savezni prinos te je udovoljio svojoj obvezi prema Keren Hajesodu, ako je navršio 24 godine ili je redoviti član kojega jverejskoga akademskoga udruženja. , Svaki izbornik bira sav broj delegata, koliko njegova MO ima da izabere. Na svakih 50 prinosnika otpada po jedan delegat, a organizacije, koije nemaju; 50, ali najmanje 20 prinosnika, imaju takodjer pravo da biraju jednoga delegata. Organizacije sa manje od 20 prinosnika biraju delegata zajedno s najbližom MO po naredjenju Radnoga Odbora, Izbor se obavlja na osnovu jednakoga, tajnoga i izravnoga prava glasa sa glasovni com i to; MO s I—3 glasaju po principu apsolutnoga mujoriteta. MO s vi:e od 3 delegata vrše izbor po proporcijskorae izbornome sistemu. Glasa se po listinama, a listina treba da najkasnije jedan dan prije izbora podnesu odboru MO 10 osoba, koje imadu aktivno pravo izbora i to: lično ili preporučenim pismom. Kratku uputu za provedbu izbora ima da izradi i objavi za vrijeme Radni Odbor. O izboru sastavlja se zapisnik, koji se dostavlja Radnome Odboru, a izabranim delegatima izdau se vjerodajnice. Mandat za Savezno Vijeće traje za Savezno; Vijeće, za koje ;e podijeljen, do pr.ovedbe izbora za naredno Savezno Vijeće. (§ 11. »Pravila«), UPUTA ZA IZBOR DELEGATA SAVEZINOG VIJEĆAPrema proglasu Saveznog Odbora S. C. imadu se izbori za delegata Saveznog Vijeća provesti u vrijeme od 5. do 12. oktobra o. g. Svaka je mjesna organizacija družna pravovremeno obavjestiti svoje članove o dami' izbora. Obavijest o danu izbora ima da sadrži i mjesto izbora kao i sat od kojega će se obavljati izborni čin s primjedbom, da će nakon dovršenog odredjenog sata moći da vrše izborno pravo samo om, koji se u tome času nalaze u izbornome lokalu, U izbornome lokalu ne smije se voditi izborna agitacija. Izbor provađja svagdje mjesna cijonistička organizacija, U smislu § 11. pravilnika S. C. imadu se izbori za delegate Saveznog Vijeća provesti na slijedeći način: I. mjesta, koja imadu pravo na izbor od I—3 delegata, glasaju po principu apsolutnog majoriteta. O izboru ima se sastaviti protokol, koji valja priposlati Savezu Cijonista u Kralj. SHS., najkasnije do 15, oktobre o. g, a izabranim delegatima izdati vjerodajnicu. 11. Mjesta, koja imadu pravo na više od 3 delegata, biraju po proporcijalnom izbornom redu. Glasuje se po listinama. Deset osoba, koje imadu aktivno izborno pravo, predlože odboru mjesne cijonističke organizacije najkasnije jedan dan prije izbora kandidatske listine. Predlaganje listina m,ože da uslijedi lično ili preporučenim pismom. Listina ima da sadrži toliko imena, koliko deglata otpada na dotično mjesto. Osoba, koja je na prvome mjestu na listini, smatra se nosiocem listine, a ,osoba ) koja je prva potpisala listinu, smatra se povjerenikom te listine. Glasovanje je tajoo i lično, a glasuje se glasovnicama Glas.ovnice imadu biti bijele boje i smiju da sadrže samo nosioca listine. Glasovnice treba da se predaju predsjedatelju izbornoga povjereništva u jednoj neprozirnoj bijeloj kuverti. Glasovnice, koje ne odgovaraju ovim odredbama su nevaljale. Predaje li se u jednoj kuverti dvije ili više glasovnica jedne te iste listine, vrijdi t.o kao jedan glas. Ima li u kuverti glasovnica raznih listina, tad glas ne vrijedi. Izbor provadja mjesna cijonistička organizacija* koja u izborno povjerenstvo ima pozvati od svake listine po jednoga pouzdanika. Postoji, li u jednom mjestu samo jedna listina, smatra se, da je izbor jednoglasno izvdšen. Priznanica za uplatu šekela i doprinosa Savezu Cijonista smatra se kao legitimacija. Nakon završetka izbora otvaraju se izborne žare i ustanovljuje se rezultat izbora. Proglašenje izbornog rezultata je javno. O rezultatu izbora ima se sastaviti zapisnik, koji mora da potpišu svi članovi izbornog povjerenstva kao i pouzdanici pojedinih listina. U zapisniku ustanovljuje se, koliko je glasova predano, koliko je od tih glas,ovia bilo valjanih, i koliko je glasova dobila pojedina listina. Izbornli se protokol ima najkasnije do 15, oktobra o, g. priposlati Savezu Cijonista, a izabranim delegatima izdaje se odmah vjerodajnica. Broj mandata za pojedine listine ustanovljuje se tako, da se broj ukupno predanih glas,ova dijeli sa brojem delegata, što ga dotično mjesto ima pravo da bira. Svaka listina dubiva toliko mandata, koliko se puta nalazi k,oličnik u zbroju za tu listinu predanih glasova. Ne budu li tako popunjeni svi mandati pripadaju ostali mandati onim listinama, na koje otpadaju najveći ostaci.
Poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV" STOJI GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE p 50.- , ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. PLATIVO 1 UTUftVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. računa uprave „Židov je 33.83'.
GODINA X.
ZAGREB, 22. septembra 1926. 14. tišrija 5687.
Pojedini broj stoji \2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB 'IUČA 38./1. "* ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI* DO SRIJ! DE 18 SATI. - RU .OPIS' SE NE VRAĆAJU. T EL. INT. 2M V
BROJ 39,