Жидов

ŽIDOV

Rezultat šekelske akcije

U ovome broju l donosimo tabelarno postavljen rezultat ovogodišnje šekelske akcije. To je ujedno statistika jedne već dovršene kampanje u poredbi sa onom 5685. Teško dal će se bitno još mnogo u rezultatu izmijeniti, osim da velika mjesta, koja nijesu nikako ili vrlo slabo zastupana, u posljednji čas pošalju obračun 0 provedenoj akciji. U glavnome možemo reći da je šekelska akcija dovršena. Što nam kaže naša statistika? Prije no što damo odgovor na ovo pitanje reći ćemo da bi značilo nositi sove u Atenu, ili pak lijevati vodu u Savu, ako bismo na ovome mjestu ponovno pokušali, da pod vučemo važnost šekelske akcije. Za realnu jakost cijonističkog pokreta uopće, a našega ovdje napose, ima izvanji svijet samo jedno mjerilo, ato je: rezultat šekelske akcije. Govorili smo 0 ozbiljnosti političkog položaja u cijonizmu, naglašavali smo potrebu pojačanog političkog rada i djelovanja, iznosili smo kako svjetska djonistička, a i naša zemaljska organizacija treba da se postave na sopstvene noge. Htjeli smo da dopremo do svakog Židova ove zemlje, i pozvali smo svakoga, koga se zvati može, da dođe k nama. U ijarskoj akciji propagandni je aparat Saveza radio više no ikada dosada, a sve u cilju idejnog jačanja Saveza i širenja njegova na što veći krug pristalica. Rezultat svih ovih nastojanja, kako onih saveznog vodstva, tako i onih saveznih organizacija ogleda se u statistici šekelske kampanje, obzirom na broj raspačanih šekalim možemo reći, da ova godina kraj razlike od 4655 —4446 == 209 ne znači baš tako veliki manjak, kad je poznato, da je broj šekalim u nekongresnoj godini često u mnogim savezima za 50 posto manji. Vjerojatno će u nas broj šekalim za ovu godinu nešto porasti, kad stignu detaljne specifikacije iz nekih mjesta (Brod, Sarajevo). Prema tome bismo brojem šekela za ovu godinu u poredbi sa ostalim godinama kako tako mogli biti zadovoljni. Međutim mi nijesmo zadovoljni i ne smijemo da budemo. Pogledajmo statistiku Lavlji udio na ovogodišnjoj kampanji imaju malena mjesta. Naši »centri« izuzevši Beograd, koji je uopće koji su imali prošlih godina. Malene organizacije svi su redom zatajili. Neki nemaju ni 50 posto broja, koji su imali prošlih godiia. Malene organizacije održale su'ove godine front, i da nije bilo u njima onog rada, koji su pokazale, rezultat bi bio daleko Podbacio. To vrijedi za hrvatsku provinciju i neke bosanske organizacije, koje u našem Savezu oduvijek slove kao ispravne, pa im svima tako reći re2ultat prevažilazi onaj od prošle godine za sto od sto. Naše organizacije u Južnoj Srbiji bile su ov e godine potpunoma na svome mjestu. Po svima ? nacima (šekel, korespondencija, elan rada), izgleda da ove organizacije osjećaju najveću povezanost sa Sv ojim Savezom i mi bismo željeli, da se takova povezanost osjeti i u onim mjestima, gdje cijonističko 'aspitanje dosiže, vremenski, brojku od 20 godina rada. Nema sumnje da je provincija pretegnula i s ,r> ga razloga, što je ove godine u ijarskoj akciji bila n a nju obraćena posebna pažnja Radnog Odbora. p ađni je Odbor polazio sa toga ispravnog gledišta, Q a je agitacija provinciji mnogo potrebnija no našim Ce ntrima. Provincija je tako reći bila za dugo zanesena. Kontinuitet saradnje ito lične treba sa Provincijom podržavati i nadalje. »jv/r yv r*. -- ’. LVA r. ’ A što treba našim centrima? U njima* osim u Ogradu, i nema ispravne organizacije. Pri tome ° r £anizacija znači nekoliko ljudi, koji će s voljom pa izvršiti, osnovne radove da se pošteno SDr emi jedan zbor, , jedno predavanje, ili da se Đr avno do svakog Židova rasture šekelski blokovi, ide to, ide i sve ostalo. r ■;

Općenito rečeno, mi treba svagdje da svoju organizaciju izgradimo. To ne znači da nam je dosta ideologije, ili da je ne trebamo.. To znači te.k toliko, da organizacija ne može da živi o samoj ideologiji. Sve ovo treba da imamo na umu, kad stupamo u novu godinu cijonističkog rađa. Imajmo na umu da je od posljednjeg bečkog kongresa kroz godinu 5686 sva cijonistička organizacija znatno pokročila

naprijed u svome jačanju i širenju. Veza između cionističkog centra i cionističke periferije postala je intimnija i jača, što se najbolje vidjelo na posljednjoj sjednici Akcionog Komiteja u Londonu. Od svakog cioniste ovisi, da se sve to još bolje izgradi u godini 5687. U Zagrebu, 27. septembra 1926. O. R.

Herbert Samuel o Erec Jisraelu

„izgradnja Palestine je novčano pitanje" Herbert Samuel je uvjeren, da će palestinsko djelo uspjeti

Primici Keren Hajesoda Izjave Lipskoga o stavu Velike Britanije

SIR herbert samuel u monchenu. U četvrtak dne 16. septembra održao je bivši Vrhovmi Komesar za Palestinu sir He-bert Samuel naročito pozvanoj, izabranoj publici predavanje o Palestini. Samuel je veoma pregnantno .ocrtao suštinu problema izgradnje židovske narodne domaje, posvetivši svakome važnijemu pitanju srazmjemu pažnju. Nakon predavanja odgovarao je Samuel' na stavljena mu pitanja. Odgovarajući na upit predsjednika njemačke cijondstičke organizacije Kurta Bluraenfelda o značenju javnih sredstava ( što ih daju Židovi ea izgradnju Palestine, istaknuo je Samuel važnost Karen Haicsoda i rekao, da je po njegovom mišljenju izgradnja Palestine sasvkne pitanje novca i da fskljućivo ovisi o visini namaknutih sredstava. Sve druge pretpostavke postoje. Židovi, koji sada žive u Palestini mogli bi se za nUždu • bez sredstava izvana ukorijeniti u palestinskom gospodarstva ali za baziranje prdticaja novih imigranata potrebno je mnogo novca spolja. Iza toga odgovorio je Samuel na razna dalja pita rij a, pa je medju ostalim rekao, d će kriza, koja sada vlada u Palestini doskora proći, jamačno već za pola godine. Na načelno pitanje da li vjeruje u uspjeh palestinskoga djela, odgovorio je Samuel doslovce: Kad sam došao u Palestinu, bio sam ispunjen jakom nadom, kad sam odlazio iz Zemlje, bio samuvjere n«.

Samuel je iz Miinchena otišao u Italiju, gdje namjerava da ostane do maja naredne gođine ( da ui to vrijeme napiše već davno planirano političko znanstveno djelo. Svoj boravak u Italiji prekinut će za nekoliko dana odlaskom u London sredinom oktobra, gdje će predsjedati konferenciji, na ko.oj će se raspraviti gospodarska pitanja Palestine, a na kojoj će učestvovati ugledni znanstvenjaci iz raznih evropskih zemalja.

PRIMICI KEREN HAJESODA U MJESECU AUGUSTU 1926, U mjesecu augustu 1926. primio je Glavni Ured Keren Haajesoda u Londonu ukupno 43.285 funte 13 šilinga i 6 penca. Najviše su dakako dale Udružene Države (25.901 funtu). Za njim je Južna Afrika s 5000 ( a na trećem je mjestu Kanada s 3913 funti. Na četvrtom je mjestu ovaj puta Austrija zbog doprinosa bečkoga baruna Rothschilda za poljoprivrednu pokusnu stanicu u Palestini. U augustu prošle godine iznosili su primici Keren Hajesoda 35.493 funte. August 1926. slijedi 1 iza mjeseca, koji je donio 75.000 funti i time bio dosadašnji rekordni mjesec, (U tom je mjjesecu darovao Bernard Baron 25,000 funti!) Primici u mjesecu augustu pokazuju u prosječnosti dobar napredak, ali još uvijek nijesu dosegli potrebnu kvotu. Situacija u Palestini traži mnogo novaca, a osim toga čekaju presudni planovi da budu provedeni, kako bi izgradnja što više pokročila. Krajem augusta 1926, iznosili su ukupni primici Keren Hajesoda od po četka njegovoga rada 2,516,422 funte, 12 šilinga i 3 penca.

IMIGRACIJA U PALESTINU, . Imigracija iz Poljske. U posljednja tri mjeseca otišlo je iz Poljske za Palestinu 1156 iseljenika: u junu 191, u julu 474 a u augustu 491. Polovica imigranata dolazi preko Konstance, Rumunjskom lukom Konstanca prošlo je od 1. maja g. 1925. do konca aprila 1926. 16.536 emigranata za Palestinu, t. j. polovina od broja, koji se u to vrijeme uselio u Zemlju. (Ziko)

ODGODA DRUGE SVJETSKE KONFERENCIJE CIJONISTA REVIZIJ ONIST A, Druga svjetska konferencija cijomsta revirijonista, koja je bila sazvana u Pariz za 16. do 20. oktobra odgodjena je na 26. decembra. (Ziko).

LOUIS LIPSKV DRŽI, DA ĆE ENGLESKA VLADA DOSKORA ZAUZETI POZITIVAN STAV PREMA DJELU IZGRADNJE. Newyork | 22. septembra, (JTA). Gosp. Louis Lipsky, predsjednik američke cijonističke organizacije i član Svjetske Cijonističke Eegzegutive, koji je prošloga mjeseca bio u Londonu zbog sjednice cijonističkoga Akcionog Komiteja izjavio je po svom pov'ratku u Newyork, predstavniku JTA, da je veoma vjerojatno, da će se u najskorije vrijeme promijeniti britanska politika u stvari žiđ. narodne domaje u Palestini, Britanska se vlada, reče Lipsky, uvjerila, da je zbog mandata i ostalih okolnosti njena prešna zadaća, da što više pomaže i olakšava židovsko djelo izgradnje. _ ' Ostvarila nam se ta nada doskora! dodao je Lipsky, Nezaposlenost u Palestini, završio je Lipsky, bila ona kolikogod komplicirana i neugodna, mogla bi se lako ukloniti, kad bi cijonistička Egzekutiva raspolagala potrebnim sredstvima. RASPRAVA O KONTROLI MANDATARNIH PODRUČJA, Sukob o pitanju peticija domaćega pučanstva Mandatarnoj Komisiji. Zbog istupa Brajzilije morao je naimenovanoga izvjestioca Mandatarne Komisije, Brazilijanca, zamijeniti Švedjanin Unden, koji je plenumu skupštine Saveza Naroda referirao o zaključcima i mišljenju Mandatarne Komisije u stvari mandatarnih područja, o kojima je Komisija raspravljala na svome zadnjem zasijedanju, Unden je obavio samo jedan dio referade a na to je zamijenio njegov zemljak Fritjof Nuscn, Referirajući o radu Mandatarne Komisije zagovarao je tezu, da bi Komisija trebala da ispituje sve žalbe i predstavke, koje dobiva od pučanstva sa mandatarnih područja. Ovoj tezi protivili su se dakako predstavnici zainteresovanih vlasti De Jouvenel zastupnik Francuske, bivši Vrhovni Komesar za Siriju, oštro je prigovorio prijeđi,ogu Nansena. Ovako shvatanje kompetencija Komisije ) rekao je De Jouvenel mogo bi da imade teških posljedica donoseći ponajprije metež u rasprave Komisije a s tim u vezi i u skupštinu Saveza Naroda. Revolta u Siriji, rekao je De Jouvenel uzdignutim glasom, produljena je uprav,o zbog rasprava Mandatarne Komisije. Potpredsjednik Komisije, Holanđijac Van Rees jednakom je oštrinom odgovorio De Jouvenelu i odbio, što se Komisiji predbacuje, da je produljivala konflikte, Mandatarna Komisija nema samo pravo nego i dužnost da kritikuje, pa mora da ispituje peticije, pa i ako dolazile drugačije nego od domaćega pučanstva posredstvom mandatarne vlasti. Komisija nema namjere da umanjuje prestiž mandatarnih vlasti. Ako se Komisija ne hi obazirala na peticije, koje joj stizavafu, lako bi zapala u kriv smjer, pa bi čitav smisao njena rada bio obratan nego što bi trebao da bude. Nakon što je De Jouvenel uzvratio pomirljivim riječima izabran je redakciond odbor, da tekst predložene rezolucije o ispitivanju peticija u Mandatarnoj Komisiji stilizuje prema zajedničkom gledištu.

TEL AVIV BIT ĆE ŽELJEZNIČKIM CENTROM PALESTINE, J eru solim, 26. septembra. (JTA). Ovamo je stigla vijest, da je ministarstvo kolonije u Londonu odobrilo prijedlog. da se palestinsko željezničko raskrižje prenese iz Luda u Tel Aviv. Ova je odluka ministarstva za kolonije veoma važna za razvitak Tel Aviva, koji se tolikom brzinom širi. Sir Herbert Samuel još je u martu 1925. povjerio naročitoj komisiji, da ispita pitanje premještenja raskrsnice iz Luda u Tel Aviv. Ova Se mjera smatra kompenzacijom za odluku, da se velika palestinska luka ne izgradi u Jafi nego u Hajfi. Komisija je u svom izvještaju odobrila premještenje. Lud, maleno mjesto, koje leži kojih deset milja od Tel Aviva, prekrižje je željeznica, Jafa-Jerusolim i Kantara-Hajfa_

PoStarina plaćena|u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV* STOJI GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. računa uprave „Židov* je 33.831.

GODINA X.

29. septembra 1926. 21. tišrija 5687.

► '■*’ !2 dinara KOGA PETKA. .V,A;7A .ŽIDOVA* ŽXGKEB, ILICA 3&/J. AK REDAKCIJE ZA DO SRtjČDE U 12 SATI, ZA VIJESTI^ do Srijede is sati. rukopisi SE NE VRAĆAJU. TBJsT INI. 2iHl

,yBROJ-4C