Жидов

Iz Palestine

K novoj godini Pošast medju stokom Kooptacije Egzekutive Disengoff Gradska kolonizacija Incidenat kolonija Tei Haj i Kfar-Gil’adi

(Od našega redovitog palestinskog dopisnika).

Je rusolim, u septembru 1926, Sad na početku novd godine u svem se cijonističkom pokretu ia naročito u Palestini sačinjava bilans o prošloj godini, 0 dobru i zlu, što je donijela izgradnji, o djelima njena doba 1 o izgledima za vrijeme, koje dolazi. Nema zaista godine, koja bi se u Palestini završila s punim zadovoljstvom. Dosada su vazda zadaće bile veće od snaga, prilike nijesu nikada bile ponajbolje, a jedva ima koje područje na kojemu ne bi bilo trebalo da se čini više i jedva ima koja činjenica, koju ne bi bilo trebalo promijeniti na bolje. Pokret, koji je ustremljen naprijed, ne smije nikad) da bude zadovoljan s onim, što je već postignuto. Nez ado voljsiv,o s onim ) što postoji, čega ima, najvažnija mu je vrednota. Cijonizam je vazda morao da skuplja svu svoju snagu, da svlada zaprijeke, što su se gomilale sa svih strana, da ih prodje, obidje ili ukloni, pa da si tako utre put. Posvuda, na svim područjima, im® toliko i takovih teškoća, te moramo da se čudom čudimo, kako li je ovdje nadjen put Lz zamršenih komplikacija. Pa d ako smo vični na teškoće i borbu, može da se prošla godina s pravom .označi jednom od najtežih u povijesti našega rada. Nakon nešto više od dvogodišnjega perijoda poleta, političkih uspjeha, useljavanja masa, strujanja privatnoga kapitala u Zemlju u t.oj nas je godini zadesi«' udarac iza udarcem. Gospodarskim teškoćama, kojima se palestinska cijonistička štampa bavi neprestance čitav niz mjeseci f a koje su oslabile useljivanje i ojačale emigraciju, pridošlo je ljeto s teškom pošasti. Svim raspoloživim sredstvima i svom svojom energijom moradjahu Cdjonistička Organizacija i vlada da rade oko suzbijanja tifusa, koji je upravo u mjesecima žetve bio stavio poljoprivredne kolonije na tešku kušnju, I tko nije po teoriji mogao da shvati, da se svako sužavanje budžeta neposredno i kruto osvećuje na onome što već Egzistira, mogao je t,o da nauči sad čitajući brojke o velikim iznosima utrošenim za suzbijanje epidemije, jer se ranije nije dosta davalo za sanitarni rad. U posljednje je vrijeme pošast medju stokom strahotno zaprijetila poljoprivrednim naseljima. Nemilo je harala u arapskim selima ii jednako zabrinjavala vladu i stočare. Židovska su naselja dosada bila got.ovo sasvim poštedjena. Vlada čini sve i sva da pošast lokalno ograniči i svlada pa se čini, da postizava mnogošta, u čemu ne bi mogla da uspije, kad ne bi bilo sadašnjega poretka u Zemlji. Posvuda, gdje ima stoke, odredjena je stroga karantena. Nijedno govedo i nijedan komad stoke ne smije da se odvodi izvan granica sela. Teki u nekim slučajevima izdaje vlada posebna dopuštenja, k°i a vrijede za ođređjenu stoku i odredjeni put. Stroga karantena mora dla dovodi do gospodarskoga zapinjanja: u Palestini ima mnogo sela, a promet se vrši pomoću stoke, deva i mula. Desilo se da u nekim selima po nekoliko dana nijesu ljudi imali potreban živež, jer se ništa nije moglo da transportira. Mnoga židovska naselja ne puštaju, koliko mogu to provesti, nikoga stranoga da udje u koloniju. Posljednje nedjelje javili su se tek neki osamljeni slučajevi pošasti pa prolazi po nekoliko dana, a da pošast ne zahvati nijednu žrtvu. Vlasti se nadaju, da će doskora svladati katastrofu. U svkom će slučaju karantena trajati još nekoliko mjeseci, da se postigne što veća sigurnost od ponovljenja epidemije. Kad započne kišno doba i onako se ne će moći provoditi karantena tako str.ogo, pa upravo ovo nekoliko mjeseci treba da se upotrijebi za što intenzivniju higijeničnu kontrolu. Dobar je znak za razumijevanje i dobru .organizaciju' židovske poljoprivrede, što se dosada gotovo posvema mogla da očuva od infekcije. Značajno je za duh u židovskim naseljima, što nijedan naseljenik nije štedio da provede sve mjere opreza. Jer tu se radilo o sudbini naselja, gospodarstva na njemu! A to je najviši zakon. Slabo se tko brinuo za nove slučajeve malarije. T.ome je već svatko vičan, i nitko se gotovo ne obazire, jer se radi o ljudima. Ali kad je u pitanju naselje, nijedan trud nije prevelik i pretežak.

Zbroje li se sve nevolje, koje nam je donijela prošla godina političke su teškoće poznate čovjek bi lako upao u kušnju, ne bi li je ocijenio godinom nesreća. Ali bi takova ocjena bila kriva. Na sastanku s predstavnicima štampe, koji je imao Sokolov za nedavnoga svog boravka u Palestini ( dan prije odlaska, čule se sa svih strana tužbe i žalbe o teškoj situaciji. I s pravom je Sokolov usuprot ovim žalbama istaknuo dojam, što ga je na nj učinila Zemlja za ovoga njegovog boravka u njoj. Kvintesenca njegovoga razmatranja bila je: »Ide naprijed«! I tako jest. Prošla je godina bila period retorzija, nesrećnih slučajeva, koji se ranije nijesu predvidjali, teškoga rada, koji se na časove činio da nema svrhe. A ipak smo i u toj godini uznapredovali. A rezultate ćemo moći tek da prosudimo, kad zadobimo nešto veću distancu, pa kad umnognemo da; objektivno razmotrimo, što se učinilo. Izvještavali smo o pojedinim radovima, koji su započeti, o početku rada u zatonu Hajfe i na Jarkomu u Tel Avivu, Govorili smo u svoje vrijeme i o jačanju židovskoga radničkoga elementa u kolonijama, o gradnjama u Jerusolimu i Hajfi i o raznim gospodarskim pripremama i pokušajima_ U posljednje vrijeme sve su češće vijesti o stvaranju društva za uzgoj pamuka u Palestini, proširenju Ruthenbergove akcije i o drugim pitanjima. Ovamo pridolaze još različiti planovi o kolonizaciji, a medju ovima ima mnogo velikih i presudnih, koji su, možda, preteče novoga perijoda, kop mora da dodje. Osim toga naučili smo da ne gubimo odvažnosti ni u času retardacija i da ispitujemo odakle ta komplikovanost, pa da crpemo nauk. Medjutim se na svim linijama nastoji »Ukviđovati« sadašnje stanje. To će reći: umanjiti neuposlenost stva-

ranjem novih mogućnosti uposlivanja i ukorjenjivati nove useljenike. Na spomenutoj konferenciji s novinarima govorio je Sokolov o mjerama, koje preduzimlje palestinska cijonistička Egzekutiva. Egzekutiva polako opet ulazi u punu akciju nakon što je dio neke ovjere bila prekinula rad zbog sjednice Akcijonoga Komiteja u Londonu, Šefovi pojedinih odjeljenja vraćaju se natrag i preuzimaju svoje agende. Dosada nijesu kooptacije zaključene na sjednici Akcionoga Komiteja dovele do promjena. Diše goff nije još preuzeo svoje mjesto upravitelja odjeljenja za grad. kolonizaciju. Čini se, da će se u tom pogledu morati da povedu najprije neki pregovori U Zemlji se govori, da Disengoff vezuje svoju saradnju u Egzekutivi' uz neke preduvjete, koji u javnosti nijesu još precizirani, a koji bi eventualno mogli da dovedu do nekih promjena. Bila bi šteta, da se zbog nekih teškoća i nesporazumaka ostavi pitanje gradske kolonizacije u stadiju, u kojemu je sada. Veoma je potrebna organizacija gradskoga elementa. Ovo organizovanje ne može da se provede mimo jedinstvene inicijative. Kapitala tolikoga nema, da bi se okupljanje i koncentrovanje moglo da provodi odozdo. Departman za gradsku kolonizaciju imao bi da riješi mnoge veoma važne zadaće, koje su ostale neriješene zbog raskiđanosti pojedinih radova na razne odjele.

Kao grom iz vedra neba iznenadila je palestinsku javnost a poglavico šire krugove radništva vijest, da je vodstvo Opće Radničke Organizacije isključilo članove naselja Tel Haj i KfarGil’adi. I ako je stanje n ovim dvjema kolonijama već dvije godine bilo predmetom mnogih pregov.ora ,i zadavalo mnogo briga ipak je završetak čitave te stvari bio iznenadan i neočekivan. Nakon što je objavljen ponajprije službeni kominike Radničke Organiziacije | zaredaše članci i deklaracije sa svih strana, pa su do danas već porasli do golema materijala koji se još uvijek uvećava. Ovdje bismo tek da ukratko prikažem,o činjenice, koje su dovele di> sadašnjega stanja u tome pitanju. Kfar Gil'adi i Tel Haj imadu med ju nacionalnim naseljima posebni položaj. To su kvuce, radničke grupe dakle, koje ne rade poput drugih pa zemljištu Keren Kajemeta, nego su jedine kvuce, k,oje rade na zemlji Rotschildovoga društva Palestine Jewish Colonisation Association (PIĆA), pa ih ova novčano pomaže,, kao što Keren Hajesod pomaže kolonije na zemljištu Narodnoga Fonda, Baziranje ovih dvaju naselja i njihovo gospodarsko izgradjivanje stvar je gotovo uzaludne težnje f jer, u jednu ruku, PIĆA se i ovdje ne će da odrekne svoje polagane i strpljive metode i jer su, u drugu, ove kolonije tako reći odrezane od ostalih židovskih naselja u Zemlji zbog svoga položaja na krajnjem sjeveru Palestine; a to uvelike otešćava njihov rad. Naročiti karakter i neki romantični momenat dobile su te kolonije borbama, što su se,ondje bile god. 1920., a koje su vezane uz ime Josefa Trumpeldora; osim toga i zbog važne .okolnosti, da su ove dvije kolonije uz Metulu bile razlagom( da se palestinska granica pomakla dalje na sjever. Ovaj romantični m,omenat i tutorstvo PIĆA bijahu razlogom, da se javnost u Palestini zapravo malo zanimala za ta naselja ne brineći se kako da se tuđe postigne racionalan kolonizacioni rad, Klaar Gil'adi već je odavna bio u Gđuduc Legija rada na komunističkoj osnovici, a kvuca u Tel Haju ušla je pred dvije godine u Gdud. Centrala Gduda smjestila je u naselje nekoliko svojih koji su se s porodicama, što su već otprije živjele u Tel Haju udružili, da zajednički rade i gospodare. Nakon nekoga vremena javio se plan, da se .obadvije kolonije ujedine, jer da bi se time mogla da zavede racionalnost u gospodarstvo na pr. pomoću zajedničke opskrbe vodom i sličnim mjerama. Novajlije u Tel Haju založiše se do kraja za taj plan, a manjina starih naseljenika opirala se tome projektu. U jednu ruku zbog staroga neprijateljstva protiv Kfar Gil’adi, a u drugu zbog mišljenja, da bi se kod odijeljenih kolonija lakše mogla da dobije zemlja od PIĆA u svrhu nadopunjenja posjeda potrebnoga za gospodarstvo. Nakon duge borbe, u kojoj učestvovahu centrala Gduda i vodstvo Organizacije poljoprivrednih Radnika, stvorila je Organizacija odluku protiv sjedinjenja obadviju kolonija. Većina u Tel Haju nije se htjela da pokori ovome zaključku i s njenom su privolom ljudi iz Kfar Gil’adi počeli da oru njive Tel Haja. Došlo je do ozbiljnih konflikata i sva nastojanja raznih institucija Radničke Organizacije da sc pitanje likviduje u smislu odluke Organizacije Poljoprivrednih Radnika ne mogahu nikako da uspiju, jer se većina nije htjela da pokori odluci. Uz ovakve okolnosti isključeni su članovi naselja Kfar Gil’adi i Tel Haj iz Opće Radničke Organizacije zbog ogrješenja protiv discipline. Budući da se zbog toga pojavila uzbudjenost, a najjača se stranka u organizaciji, Ahđut Avoda i Gdud medjusobno teško optužuju i jer sc usto sa raznih strana prigovara što se čitave grupe isključuju administrativnim putem, izabrana je kontrolna komisija, da ispita činjenice i njihovu suvislost i da vodstvu Opće Radničke Organizacije podnese izvještaj. Ova komisija sad radi. ToEko činjenice. Za nepalestinca one su jednako suhe i nezanimdve. Konflikata hnade posvuda. Nedostatak disciplinova nos ti mora da se kažnjava. Da li je ovakovo ogrješenje o vanosti mora da bude popraćeno isključenjem, jest pitanje, ali od sekundarne važnosti. Ovako otprilike mora da sudi i tko stoji van svega toga. Ali se tuđe radi o jednome od slučajeva, što su mnogo komplikovainiji nego se ovako, s polja, čine. Apstrahuje li se od senzacionalnih kombinacija, što zaredaše ■u Zemlji kao da se radi o pustolovnim planovima, ostaje vanredno zamršeni uzao protivnih interesa i naziranja političke, kolonizatorne i socijalne prirode, starih proti vština i novih borba, usta : anja manjine protiv većine i mnogočega sličnog.

Povijest Tel Haja počinje u historiji starih šomrima f koji su prije i za vrijeme rata imali vidnu ulogu; ta se povijest nastavlja otcjepljenjem Ejn Ha roda i Tel Josefa i zalazi u borbu oko različitih kolonizacionih oblika u veliku komunu s odjelj. cima u gradu i na selu. Trebalo bi mnogo stupaca, da se ocrtaju pojedinosti. U tim je pojavama žalosna činjenica, da ima stanica, u kojima ne može da se udomi sasvim gospodarska orijentacija u pitanjima kolonizacije. A ipak se čini vjerojatnim, da će bili' rezultati istražne komisije kalkovi mu drago u radničkim redovima prodrijeti tendenca ( da se kolonije u Gornjoj Galileji nasele novim ljudima i to elementom, koji će u prvom redu uočiti potrebu, da se naselja gospodarski što bolje razvijaju i obezbjedjuju. Započnemo li s novom kolonizacijom, ne bi u novim naseljima, u tim prvim stadijima, sasvim gospodarska orijentacija bila moguća a ni dobra. Ali u stanicama, koje su već osvojene, prijeka je potreba, da se rad oslobodi svakog neekonomskog balasta, Gerda Ar 1 os,or o I£-G oldib er g.

PROMICANJE KULTURE NARANDJA. Podaci o radu i uspjesima. J eru solim, 27. septembra. (JfTA). Palestine Corporation Ltd. dat će 20.000 funti, da se osnuje i uredi kreditni zavod, koji hi židovskim i arapskim uzgajateljima narandja davao zajmove uz povoljne uvjete. Ovim bi se zajmovima imalo omogućiti, da se područje od 700 dunama privede kulturi narandja. Prošle godine pretvoreno je 5000 dunama zemlje u plantaže narandja. Izvoz toga voća iznosi 40.8 od sto svega palestinskoga izvoza. Ostali poljoprivredni produkti čine tek 25 do 30 po sto svega eksporta. Sada zapremaju plantaže narandja u Palestini 30.000 dunama, od tog imadu Židovi 12.000, Prema podacima arapske trgovačke komore u Jafi dosizala je žetva narandja u Palestini prije rata godišnje jedan milijun i 750 hiljada škrinja. U izaratnim godinama bila je žetva mnogo slabija zbog razornoga ratpvanja na palestinskom tlu. Sada godišnja žetva iznosi dva milijuna škrinja. Berba narandja uposluje vazda veoma veliki broj radnika. Uzgoj dinja i lubenica donosi godišnje 20 do 30 hiljada funti.

IZVOZ I UVOZ PALESTINE U GODINI 1925. U Palestinu se godine 1923. uvezlo; Živeža za 1,831.232 funte (24.3%), tekstilne robe za 1 ( 269.219 funti (16,8%), gndjevnoga materijala za 853.022 funte (11.3%), konfekcije za 371.378 funti (4.9%), strojeva za 263.564 funte (3.5%) i automobila za 125.182 funte (1.6%). Izvezlo se ponajviše: narandlja za 551.463 funte (39%). sapuna za 247.735 (16.9%), dinja i lubenica za 128.447 funti (9%), vina za 41.016 funti (2.7%), mandula za 32.070 funti (2.3%) dure za 19.094 funte (1.3%) i vune za 17,356 funti (1.2%). (Ziko)

IZBORI ZA GRADSKO VIJEĆE U TEL AVIVU bit će 25. oktobra. Jerusolim, 26. septembra. (JTA). Izbori za gradsko vijeće u Tel Avivu odredjeni su za 25. oktobra ove godine. Posjedaji izbori za gradsko vijeće bili su krajem godine 1924 Ovi su izbori donijeli većinu radnicima. Posjednci zemljišta 1 p.orezovnici protestovali su protiv tih izbora, a na temelj# ovoga protesta stvorila je nadležna oblast odluku, da P raVo glasa imadu samo plaćaooi porez. Sad se oćekuje, da će u narednim izborima gradjanske stranke postići pretežnu većinu 0 gradskoj vijećnici.

OSUDA OSKVRNUĆA SUBOTE U JERUSOLIMU. Neki jerusolimski kućevlasnik tužio je sudu svoga d*' nara, jer mu je oskvrnuo subotu u stanu. Sud jeosudio stanara, da napusti kuću. Ovo je prva sudbena osuda u Jerusoli® u zbog oskvrnuća subote.

COLONEL KISH U RUMUNJSKOJ. Ovih dana stigao je u Bukarešt aeroplanom upravit 0 ' 1 političkoga odjeljenja palestinske Cionističke Egzekutive, C®' lonel F. H. Kis h. Na uzletištu dočekalo ga je brojno mnoštvo cijonista, koje ga je oduševljeno pozdravilo. U Hotelu »Atene Palače« bio je svečani banket, kojemu su učestvovah i mnogi predstavnici rumunjske pe. Tu je Col. Kish u oduljem govoru ocrtao probleme izgradnje Palestine. Govorio je o engleskoj politici u Palestini, nošaju s Arapima, stavu Saveza Naroda u pitanju žiđ o '-" narodne domaje i drugim važnim pitanjima. Iz Bukarešta odlazi Col. Kish. eventualno i u Čeroo' odakle bi otišao u Palestinu.

NAJBOLJI DJAK U MEZOPOTAMIJI JE ŽIDOVMinistarstvo prosvjete u Iraku (Mezopotamiji) urel ; '° naročiti natječajni ispit, na kojemu su učestvovali pitom 0 * s škola u Bagdadu. Žid pitomac Rahel Šahmon škole Salomon Darviš položio je ispit s odličnim uspjehom u 5 predmetima i dobio nadimak »najboljega učenika u Iraku 4 -

2

BROJ 40.

Popust na željeznicama za učesnike Saveznoga Vijeća GENERALNA DIREKCIJA DRŽAVNIH ŽELJEZNICA ODOBRILA JE SVOJIM RJEŠENJEM G. D. K. O Br. 9186 od 24. IX. 1926. ZA UČESNIKE SAVEZNOGA VIJEĆA POPUST OD 50 POSTOTAKA ZA SVE VLAKOVE DRž. ŽELJEZNICA POPUST NE VRIJEDI ZA S. O. E, POVLASTICA VAŽI OD 15. DO 21. OKTOBRA. UČESNICI KUPIT ĆE NA POLASKU ČITAVU KARTU. NA STANICI U ZAGREBU NE ĆE JE PREDATI NEGO SAČUVATI, JER VRIJEDI UZ LEGITIMACIJU SAV. VIJEĆA I ZA POVRATAK.