Жидов
Izvještaji Saveznoga Odbora Vijeću Saveza Cijonista
Organizacioni referat
ORGANIZACIJA. Radni je Odbor kod preuzeća svoje dužnosti opazio, da je organizaciona strana Saveza prilično manjkava, to jest da se ne vodi pravi račun o postojanju mjesnih organizacija, a pogotovo ne vodi se račun 6 stanju i broju saveznog članstva, napose o njegovom porastu ili padu. Zbog toga je Radni Odbor prije svega htio da stvori tačan pregled o Mjesnim Cionističkim Organizacijama, o broju njihova članstva, i konačnu o vodstvima, što stoje organizacijama na čelu. Po svršetku ovog posla bila je namjera Radnog Odbora da stvori jedan po mogućnosti jedinstveni tip Mjesne Organizacije, koja bi onda, čvršće organizovana, mogla bolje da odgovara svojim zadaćama. Zapravo je većina naših organizacija kao jedna društvena ustanova postojala samo na papiru ili nije postojala uopće. Jedina institucija, koja je umjela da stvori u svakom mjestu konstantnu saobraćajnu ustanovu sa centralom, bio je K e r e n Kajemet. Sav ostali cijonistički rad bio je unutar svake naše organizacije prolazne naravi, jer su se za provedbu pojedinih akcija bilo novčanih, bilo propagandnih i idejnih stvarali ad hoc odbori, ili su pojedinci, često nemoćni, sami pokušavali da provode ono, što se iz centrale bilo tražilo. Jasno je, da ovo stanje nije bilo održivo. Prvi je posao referenta bio da zatraži od organizacija njihovo formalno organizovanje, da jave broj švoga članstva te svoju upravu. Treba sa žaljenjem konstatovati, da ovome pozivu nije odgovorila ni polovina naših mjesnih organizacija tako. da Radni Odbor nije znao, kako, na koji način i uz koje uvjete rade te mjesne organizacije. Bila je stoga naravna stvar, da je u Radnom Odboru već tokom mjeseca decembi * sazrela odluka da se ono, što se nije moglo postići korespondencijom, popravi ili stvori ličnim kontaktom. Poznata je stvar da obično prigodom posjećivanja pojedinih mjesnih organizacija poraste u njima aktivnost, pa je i Radni Odbor pošao tim putem, nadajući se da će moči posjetiti većinu mjesnih organizacija. Međutim sred ovog pripravnog rada za oživljenje i jačanje Saveza Cijonista došao je poziv Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizacije za i jar akciju. Nije potrebno da ovdje ponovno naglasimo
bit ove akcije. Tek ćemo da spomenemo, da smo mi jedan od ono nekoliko cijonističkih saveza, koji smo uočili važnost konsolidacije i jačanja svojih redova u organizatomom i idejnom smislu. Dakle ono što smo htjeli da postignemo na svoju vlastitu inicijativu, pošli smo na početku radne godine da provodimo uz potporu, upute i savjete Egzekutive u Londonu. Prema tome se rad za jačanje Saveza usredotočio u ijar-akciji. Rad u ijar-akciji provodili smo na principu da valja obići sve mjesne organizacije iz pojedinih većih centara države. Pojedinci sumišljenici imali su da iz Zagreba, Beograda, Novoga Sada, Sarajeva i Osijeka posjete okolne mjesne organizacije. To ja uspjelo iz Zagreba i Osijeka onako kako smo očekivali, dok je agitacija iz ostalih centara bila slabija. Svega je posjećeno tridesetak organizacija i u svima njima može so pokazati na izvjestan uspjeh. Ijarska akcija provodila se putem štampe i agitacionim putovanjima. Tuzemna židovska štampa donosila je u mjesecu ijaru članke, izvještaje, pozive i sav materijal što joj ga staviše na raspolaganje naš Savez, Egzekutiva u Londonu ili inozemne cijonističke institucije. »Židov« je konstantno donosio izvještaje o iz čitavog cijonističkog svijeta, naročito o onoj našeg Saveza. Agitaciju proveli smo vlastitim silama, jer iz inozemstva nijesmo u tu svrhu mogli dobiti podesne ličnosti, a teško je bilo pitanje namaknuća troškova. Radilo nam se u glavnom da za Južnu Srbiju predobijemo g. Pazi Ooldmanna, ali su u stvari Keren Hajesoda došla druga gospoda, pa je posjet gosp. Ooldmanna otpao. Medjutim u Južnoj bi j i bio je ipak sa strane Radnog Odbora g. dir. Sabetaj L e vi, pa tako ova naša najudaljenija pokrajina nije bila mimoiđena. Dakako da je agitacija najbolje uspjela u H rva t s k o j i Slavoniji, pa se to odra.-uje i u šekelskom rezultatu. To se desilo zato, što je u Zagrebu sjedište Radnog Odbora, i sve ove organizacijo bilo je razmjerno dosta lako doseći Iz Zagreba. Međutim to još ne znači, da se slični rezultati ne bi bili dali postići i iz ostalih centara. Trebalo je tek nešto više žrtava u vremenu za pojedince, pa bi se i u drugim krajevima došlo do istog rezultata.
U Zagrebu, dne 30. septembra 1926. Uprava »Židov«: Egon Poli ak,v. r. Joel Rosenberger, v. r. Pregledano i u redu pronadjeno. Nadzorni Odbor; Josip Cohen, v. r. Dr. Žiga Neuraann, v.r.
U Zagrebu, dne 30. septembra 1926. Uprava »Židov«; Egon Pollak, v. r. Joel Rosenber g e r, v. r. Pregledano i u redu pronadjeno. Nadzorni Odbor: Josip Cohen, v. r. Dr. Žiga Neumann, v. r.
O Južnoj Srbiji već smo, što se posjete tiče, govorili. U ostalom, u organizatornorn pogledu, ondie su naše najbolje organizacije i svi znaci ispravnog saobraćaja sa Savezom govore o njihovoj živoj pripadnosti Savezu. Ima velikih mjesnih organizacija, koje u povezanosti sa centralom daleko zaostaju za onima iz Južne Srbije. Bosna ie bila posječena iz Zagreba u velikom svom dijelu, dok posjetu iz Sarajeva možemo zabilježiti samo u jednom slučaju. U Vojvodini bili su u nekoliko navrata sumišljenici iz Zagreba, Beograda i Osijeka. Inače nam organizacije još uvijek nijesu na onom stepenu, na kome bi trebale i mogle da budu. U predratnoj Srbiji imamo osim Beograda još svega 2 mjesne organizacije, te možemo reći da je u njima ijarska akcija dostojno provedena. Specijalno to vrijedi za Beograd, gdje je spontano došla do izražaja iskrena djonistička saradnja između Beogradske organizacije Sefardskih Jevreja i Mjesne ('ijonistlčke Organizacije, Prva od ovih dviju organizacija shvatila je ijarsku i šekelsku akciju kao svoju vlastitu, te je u- tu svrhu svojim članovima izdavala letke i pozive na srpskom i španjolskom jeziku. Reasnmirajući možemo reći, da smo na koncu ijarske akcije imali mnogo bolje stanje u svojoj organizaciji nego dosele. Danas ipak možemo u Savezu pokazati na četrdesetak organizacija, koje svoju povezanost sa Savezom iskazuju na življi način nego je to bilo do sada. Van svake je sumnje da će ovakav lični kontakt biti potreban svake godine u istoj rtijeri, ako budemo htjeli da nam mjesne organizacije budu na onoj visini, kako je to potrebno ŠEKEL. Neposredno na ijarsku akciju nadovezala se šckelska. I ako su ove godine za jedinstveni šekel bile izdate nove propozicije Egzekutive, za naše prilike one nijesu bile od osobite važnosti, budući da osim liitahduta u nas i nema izrazitih partijsko-cionističkih orijentacija. Sekelskui su akciju provodile mjesne organizacije i njeni odbori kao i do sada. Dosadašnji je rezultat ovogodišnje šekelske akcije 4539 šekalim. U tome broju sadržani su rezultati Slavonskog Broda, Doboja i Sarajeva tako, da im je za svakih 45 dinara doznačenog novca računat 1 šekel p 1 savezni doprinos, budući da još nijesu poslali obračun o übranom novcu. Premda je rezultat šekelske kampanje ove godine manji nego li prošle, ipak možemo njime biti zadovoljni u toliko, n koliko glavni udio na rezultatu imaju male organizacije, koje smo ove godine reorganizovali. Da je rezultat u Zagrebu, Sarajevu, Novom Sadu, i Skoplju barem približno sličan onome u malim mjestima, mi bismo ove godine premašili brojku od 6000, koju smo očekivali. Inače je rezultat šekelske akcije tabelarno iznesen u pretprošlom broju »Židova«. Medjutim manji rezultati pokazuju se općenito u nekongresnim godinama i u ostalim Savezima, pa tako i u nas. Osim toga je za naše prilike neraspačavanju šekela mnogo kriv način übiranja saveznog doprinosa, koji se übire zajedno sa šekelom. Ima nade, da će broj šekalim porasti, ako se savezni doprinos bude übirao posebno prema nacrtima, o kojima će imati Savezno Vijeće da kaže svoju riječ. Ne možemo a da ovom prilikom ne istaknemo, kako još uvijek ima u našem Savezu organizacija, koje do današnjeg dana ne nalaze načina i vremena da izvijeste i obračunaju o svojoj šekelskoj akciji. Na posljetku moramo reći, da u velikoj mjeri treba nastaviti rad na organizaciji Saveza. Treba da nam bude jasno da samo jake savezne organizacije omogućuju brzo, tačno i ispravno provođenje svih cijonističkih zadaća. Konačno možemo sa radošću konstatovati, ca su pravila našeg Saveza potvrđena po Ministarstva Unutrašnjih Dela. Istina je doduše da dosada nikada nijedna od naših organizacija a ni savezno vodstv' u pogledu cijonističkog rada nije dolazilo u koliz. ■ s predstavnicima vlasti. Ipak potvrda naših pra%' znači u svakom pogledu, a napose u organizatornom, važan korak razvitka našeg Saveza. Završavamo ovaj referat sa željom da bi vezno Vijeće poklonilo svu pažnju organizaciji veza i unaprijedilo je podesnim zaključcima.
Oto Rechnitzer.
Aktima Bilansa „Židova* dne 30. septembra 1926. Pastva
Dobitak Račun gubitka i dobitka dne 30. septembra 1926 gubitak
KONFERENCIJA HAPOEL HACAIRA U PALESTINI
U nedjelu dne 25. septembra bila ie u Petah Tikvi čela konferencija Hapoel Hacaira. na kojoj se skupilo oko delegata i nešto više od 1000 gostiju. Konferenciju je otro Sprinzak, Dr. Arosoroff održao je referat o radu cen ra komite ja.’ Elieser Jaffe govorio je p kolonizaciji; o radu u lonijama referirali su Lewiatov i Luft. Kaplan je referira gospodarskim institucijama. Ada Fischmann rcfenra a 1® Sprinzak, Dr. Arlosoroff održao je referat o radu cen ra- ‘ socijalizmu i klasnoj borbi u palestinskoj zbil i jjj Konferencija je zasijedala u baraci centrale > kvuca«, koje su se ,podijelile tako, da svaka od njih ima obradjuje svoj kompleks zemljišta, što je učinjeno, 1 Qatuklone nedostaci velike kvuce. Baraka nosi ime A. dona.
2
»ŽIDOV«
BROJ 42.
Rn dužnika oglasa . . . 13.262.25 Rn dužnika pretplate . . . . . . . 11.115.Rn dužnika ostalih . . . 3.470.83 Manjak . . . . 54.794.44 82.642.52
Rn vjerovnika S. C. J. . . . 56.207.60 Rn vjerovnika ostalih . . . 25.534.92 80.742.52. Rn tiskovnog fonda . . • • 900 82.642.52 Rn oglasa 91.952 Rn lista 87.553.68 Manjak .... 54.794.44 234.300.12
Rn papira . . . . . . . 4.835.50 Rn tiska . ... . . . 171.393.56 176.229.06 Račun troškova . . . 51.422.65 Rn plaće .... 6.648.41 234.300.12