Жидов

ŽIDOV

Dr. Weizmann stigao u New-York

20. novembra početak nove palestinske kampanje

Arapski glas za saradnju sa Židovima

DR. WEIZMANN STIGAO U NEWYORK. New-York, 1 novembra!. (JTA). Dr. Weizmann stigao lje dbe 30. oktobra na, brodim »Beremgaria« u njujoršku luku. S Inim je stigao i direktor Jewish Colonial Trusta g. dr. Georg I Halpcrn. U luci su dr. Wedzmanna dočekali članovi amerikanIske cijonističke organizacije, mnogi prijatelji Weizmannovi, zaI sUipnici Štampe i delegacije različitih društava. Prvi naivni istup Weizimannov bit će u nedjelju, dne 20. I novembra naveče na svečanom otvorenju konferencije Udružene Palestinske Kampanje (United Palestine Appeal) u Bostonu. Kakoi smo već javili, treba ta Kampan a Udruženih Palestinskih Fondova da namakne za pptrebe Palestine sumu od [ 7 i pol milijuna dolara. POČETAK NOVE KAMPANJE UDRUŽENIH PALEST. FONDOVA U AMERICI, Ncw-York, 27. oktobra. (JTA) Nacionalna konferencija United Palestine Appeala za godinu 1927., koji treba da* namakne za Palestinu, 7,500.000 dolara, započet će ovogodišnju kampanju sa velikim zborom, ikoji će se održati 20. i 21. novembra u Bostonu, Tom će prilikojn govoriti predsjednik dr. Weizmann i još neke odlične .cijonističke ličnosti. Saznajemo, da je već sada grad Cincinnati odredio 450.000 dolara za palestinske svrhe, COLONEL WEDGWOOD U PALESTINE Je ruso lim, 30. oktobra. (JTA) Colonai Wedgwood, član Donje KućdJ?prijašnji ministar, stigao je sa svojom suprugom u Palestinu. .Colonel W e dg w oo d, koji je uvijek oduševljeno pratio djelo* izgradnje, boravit će neko vrijeme u ZemLii, dw studira židovski, rad. . -

ARAPI O ARAPSKO-JEVREJSKOJ SARADNJL Oficijelni organ .palestinske arapske egzekutive »Felestin«, koji je do sada u arapsko) palestinskoj poCitici revno zastupao ekstremni negativni pravac spram Židova i vlade, donio je nedavno članak, koji se općenito smatra znakom novoga pravca politike Arapa prema cijoniizmu. U tom se članku traži saradnjia' sa Židovima i sa vladom, a dosadanji se poMtičkl pravac osudi juje. Tumače, da je taj članak znak odluke arapske egzekutive, da u zajednici sa Židovima uzradi okoi boljitka zajedničke zemitje. ZAKONODAVNA SKUPŠTINA U TRANSJORDANIJI. Jerusolim, 30. oktobra. (JTA) U Amanu, glavnome gradu Transjordamje, održana je ovih dana pretkonferencija velikaša i šeika transjordanskih. Na toj se je konferenciji l goivorilo o mjerama za saziv zakonodavne skupštine pa je odlučeno, da se skupština ima sazvati u najskorije vrijeme. OKO 30.000 ŽIDOVSKIH RADNIKA U PALESTINI. Tel-Aviv, 2, novembra. (JTA). Prema statistici, koja je objavljena 1. novembra 1926. ima u Palestini u gradovima 14,884 radnika i 8563 radnica, a u Kolonijama 3745 radnika i 1568 radnica. Od toga broja otpada na samu Jalu i TcJ-Aviv preko 10.000 radništva, U Hajfi živi oko 6000, a u Jerusolimu oko 5000 radnika. Od ukupnoga broja židovskoga radiiištšva u Palestini oko 75 posto, orgainizovano je u Općoj Radničkoj Organizaciji, (Histadlrut klalit). HALUCIM IZ ARGENTINE. Buenos Air e s, 30. oktobra. (JTA) Odavle su nedavno krenuCc u Palestinu dvije grupe halucim. Naskoro će krenuti ii treća grupa, da se posveti zemljoradnji.

Izvještaj Vijeća Saveza Cijonista

održanog dne 17., 18, i 19. oktobra u Zagrebu

Treći dan Vijeća

Nakon što su komjsife bile završile dio svojega rada započelo lje zasjedanje plenuma. Predsjedatelj je nakon .otvorenja sjednice dao riječ referentu g. dinu Šalomu Freibergeru za:

Kulturni referat

Dr. Šalom FreFberger (Uvažujuči teškoće, što proizlaze iz raspoloženja, 'koje vlada na Vijeću i potrebu da se Prije svega iznose konkretni prijedlozi g. referent se odriče ranije namjere da ti' općenitijem zahvatu govori o ku-tunv>m Problemu cijonizma pa će da prikaže potrebu, da se u nas stvore pojedine nove uredbe i osiguraju osnovke za intenzivni rad na kulturnom području cijonizma i židovstva uopće ): »Zadovoljit ću se iznašanjem zahtjeva, potrebnih »e samo za naš cifonizara, za našu cijonističku organizaciju, nego zai židovstvo uopće. No dopustite da prije toga ipak nešto primjetim. Jučer, a i prije se na raznim sastancima i konferencijama mnogo govorilo o nedostatku cijotiistićke discipline. Gospodo, disciplina tje uvijek posljedica odgoje. U zemlji, gdje nema te cđgo e ne može se tražiti ni discipline, a jasno ,je, dabome, da će ovako hiti i nadalje sve dok se ne ćemo baviti odgojem, dok nam ne će biti jedna od glavnih bnga odgoja Ljudi u cionističkom duhu. Bez odgode ne možemo da racnnamo na cijonističku disciplinu jer bez nje ova nema baze. Zato ni naš cifonizam ovdje nema nikakove sigurne podloge. Svaka promjena prilika može na nas da ut;eče. Ako se sjetimo entuzijazma i velike mase ljudi na prvom cionističkom kongresu nakon revolucije, kada je izgledalo da postoji opasnost za Židove, i ako promotrimo današnje prilike, vidimo, da iz godine u godinu man e ljudi dtolazi na naša Vijeća, Moramo uvidjeti, da niije najvažnije razgovarati samo o organizacionoj po-

trebi, da nije najvažnije da se sakuplja novac, već da je vrijeme da se misli inatoda se osvoji srce ljudi, da se cijoniziraju dokraja. T# se nije pokušalo ovdje, a niti u Omladinskom savezu, jer vidimo, da član netom izadje iz omladinskih redova, prestaje biti cijon, aktivan. Govori se o potrebi kulturnoga rada. Znam da i vi osjećate potrebu cijonističke kulture kao štoi je i ja ostjećam. Osjetit ćemo tu potrebu najbolje, aiko na sebe pogledamo: koliko (je tko od nas cijonistički izobražen. Tuđe je Savezno Vijeće, koje treba da bude reprezentant cijonista u Jugoslaviji Pa kob'ko se lje, gospodo, govorilo tu o općim ciJonističkiro problemima? Sa koliko razumijevanja kod! slušača? Zamislite, kako) onda izgleda naša ciljonistička masa, naša cijonistička .publika! Jer ako ovdje nema razumijevanja, ne znam gdje smijemo da ga tražimo! Po mome mišljenju čitav rad organizacije treba da se sfconccntriše na rad ako izgrađivanja organizacija i ( okol izgradjivanja naše kulture. Valja nastaviti što je započet.o u ijargkoj akciji: da se sistematski šalje govornike po našim mjestima da drže predavanja, kurseve Atđl. Tu nema mnogo troška i ma da stojimo financijski loše, jasno je, da je takav radi najrentabilniji, da je to posao koiji će donijeti rezultate. Prva bi zadaća dakle bila, da se čitav rad ove godine koncentriše oko učvršćivanja i proširivanja Saveza. Drugo i s time u vezi treba da se i »Židov« u tom smjeru izgradi. Redovno neka izlaze pri lozi koji će upućivati ljude u cionistički rad. A treće treba da se izda cijonistička čitanka. Prigovorit će se da lje prosile godine izdana srazmjerno vrlo dpbral knjiga o Palestini pa da ipak ta knjiga nije našla nikakove prodje; niti se ikako mogla naplatiti. Ali valja da nam bude jasno, da je svaki kulturan rad bnancijalmo neaktivan i da materijalno ništa ne nosi. U čitanci treba da se

prikaže razvitak čitave cij, ideologije od početka do danas, da se tako ljude uputi i prisili, da o svemu tome misle. U Zagrebu treba osnovati cijonistički arhiv i c i ij o n i s t i Č k u bibliotek u. Ako pomislimo, dai cijonizam ima u Jugoslaviji priličan niz godina, a da nema ni jedne zbirke, gđije bi čovjek mogao naći materijal da upozna pobliže razvitak organizacije, složit ćemoi se u tome, da je to nehaj, koji treba ispraviti. Ovaj arhiv mogao bi se proširiti ziai cijeli Balkan. Jednako i biblioteka.. Ne može se raditi ako se mora za svaku knjigu trčkarati od Poncija do Pi/lata, ai onda je pitanje hoćemo li je naći. T,o se mora učiniti ako ne danas, ono za godinu ili za dvije, a svake godine bit će to teže. Sad baš imamo zgodnu priliku. Imai tu jedna židovska biblioteka koja se prod'aje. Cijonističke stvari mogli bismo kupiti. Te knjige neka budu jezgra, a onda neka se dalje izgradjuje biblioteka. Hebraizacija u ovoj godini nije napredovala kake valja i kako se očekivalo. Osim u Sarajevu i Zagrebu, gdje s« učilo hebrejski, u drugim mjestima nije se radilo gotovo ništa. Hebrejske termine u vježbama upotrijebio je »Makabi« u Zagrebu, ali daljih rezultata nije bilo. Općine nemaju učitelj a, pa ni kad u njoj vlada cionistička većina A Savez ne može dia izdržava učitelje. Ako bi se Savez brinuo za učitelje on bi morao da ih u prvom redu pošalje u mjesta, koja ne mogu sama da pllaćaju učitelja. Vidjeli smo, da je u Zagrebu »Nacionalno Društvo« izdržavalo učitelja, istina sa. vel.kim mukama. Ali može se aipelovati na općine, osobito na one, u kojima ciijonisti imaju većinu, da se pobrinu za hebrejskoga učitelja. Potrebno bi možda bilo i to, i ako više demonstrativno, da se propiše, da svi' činovnici i šarže Saveza moraju znati ili naučiti hebrejski. Jednako kao šjo su obvezani da- plate KKL, treba ih obvezati dla, uče hebrejski. Inače nemamo nikakovih prava i mogućnosti da tražimo od drugih da oni uče. Trebalo bi još omogućiti, .ma d)a je i. ovo financijski teško, da se od vremena na vrijeme barem jedamput mjesečno izadje i e vr e jski prilog »Židovu«. Mogu biti originalne stvari ili iz dlrugih novina. Osobito bi potrebno . bilo, da ovi prilozi govore 0 .Ercc Jisraelu. ; , Moram nešto da kaižem i ot h a h š a r i, .o čemu se je ovdje malto govorilo. Kod nas ima malo, hahšarieta, Mogu ih nabrojiti: Imamo dvije sestre pomoć ni oe, jedna odlazi u Južnu Srbiju a jedna je u Zagrebu. Imamo diva djaka pol jo pri vr e dne škole u Adi; jedlam će odi njih ljetos završiti. Jedan vrtljar je svršio već prakt. nauk i radi u Rotscbildiovom vrtljarstvu u Beču. Dvije djevojke uče gospodarstvo, preko zime su u menzi u Zagrebu, 1 uče kuhati (Massenkiiche). Uzmemo li u obzir studija, koja su izabrana obzirom na> Ercc imamo još .jednog agronoma, 2 veterinara. Jučer smo (primili obavijest jednog dječaka a za proljeće ima koji će na zanat ili na poljoprivredu. Svi ti su osim jedne djevojke cofim. Teška) je hahšara kod nas još iz jednoga razloga. Ne može se kod nas kao što se to može u Njemačkoj dati nekoga našemu sel'aku, jer taj stoji na sasvim drugom nivou. Teško je to već iz zdravstvenih razloga. Ne može se djecu, koja su došla iz gradjanske porodice poslati na selo seljaku. Do sada se je kušalo dla ih se šal:er na velika gospodarstva. U svemu su se našla diva židovska, gospodarstva, na koja smo mogli hahšariste smjestiti, a sadla ćemo ih morati slati i nai nežidovska. Težina je tu i s toga jer su hahšaristi raštrkani 1 . Ne znam kakovo je stanovište Palestinskoga Ureda, naše je ahdutsfco stanovište da nikoga ne puštamo na ali;u, tko ne zna hebrejski jezik. A dok su rastepeni) p,o raznim mjestima ne možemo tražiti da uče hebrejski. Nema učitelja, a nemoguće je da onaj l , tko je ma habšari kraj teškoga rada sam uči i hebrejski. Treba velike izdržljivosti da se nakon teškoga rada uzme u ruke još i knjiga. Po mome mišljenju trebalo bi stvoriti dva centra, jedan za industrijsku i zanatsku hahšaru, a drugi za gospodarsku. Onaj industrijski i zanatski trebao bi da bude u Zagrebu, onaj drugi negdje u blizini Zagreba, tako da se na njih može i dalje d.j eJovati. Bez sumnje da svaki, koji tamo ide, zna da mu predstoji teška borba. Bez sumnje dobro je da se jačaju, ali znamo da se velikim naporima lomi i otpor i duševna energija naših ljudi. A borbe je nateže snositi sam! Druga je stvar; da bi se u zajednici sa cijonističkom organizacijom trebao dia osnuje hahšarski dom, jer u zimi dolaze hahšaristi u Zagreb. Bilo bi dobro, kad! bi u tom Domu djevojke mogle kuhati, ukoliko se radnici ne bi mogli prehranjivati u akad. menzi. Ljudi bil se sasvim drukčije osjećali. Vidjeli bi dia najesti ostavljeni od cionista kad' su odlučili da se žrtvuju za svetu stvar. U prošloj godini, kad 1 smo cofim, tražili svotu novaca od Radnoga Odbora, koja nam je bila obećana za hahšariste, morao sam naročito doći na sjednicu Radnoga Odbora i boriti se za toi, da se podijeli potpora odi jadnih 200 dinara, na mjesec. Skupo je to, Ahdiit ima svoj fond Keren 1’ habšarai od 2.000 dinara. S time se ne može ništa započeti. (Glas; A onih 27 hiljada od! Egzekutive? Dvadeset sedam hiIjađa. bilo) je obećano iz Londona i mislilo se je da će taj novac

I>o§tarina plaćena u gotovom .RETPLATA NA ,ŽIDOV” STOJI iODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE , je-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. GLASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. ačuna uprave .Židov- je 33.831 .

godina X.

ZAGREB, dne 5. novembra 1926. 28. hešvana 5687.

Pojedini broj stoji [2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA 14 NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38. L ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11.

BROJ 45,

Proslava obljetnice BALFOUROVE DEKLARACIJE i uvod u šekelsku nedjelju bit će u ponedjeljak dne S. novembra u 18 i po sati uveče u VJećniei Izrael, bogoslovne općine Palmotićeva ulica broj 16. Govorit će gg.: Dr. Aleksandar Lietit i dr. Cvi Rothmiiiler-