Жидов

.bih konferencija dopušta već unaprijed pregled na tok. ove t aine konferencije. Stoga ćemo se na nju napose osvrnuti. Osobiti je momenat konferencije bio govor Colorela Weđjjvvooda od Labcur Party, koji se poslužio tom prilikom da iz rszi svoj scOdaritet s cijonistićkim pokretom i naročiti interes za socijalne pokušaje Palestine. Osim toga je iskoristio govornicu konferencije da opširno govori o predlogu za municipalni zakon koga drži nepotpunim i pogibeljnim. U toj je tački jišuv istog mišljenja. Ali je obrazloženje obih strana različito. Wedg<vood gleda ovaj zakon uporedju ući ga sa sličnim odredbamai a Indiji, koje se tamo nisu pokazale valjanim, jer su krnjile autonomiju, proizvele trajne sukobe izmedju raznih kasta 1 vjera i izazvale neprekidnu intervenciju vlade. AH pri tome previdja posebne prilike Palestine, koja je useljenička zemlja. Slušajući Wedgwcodov govor postalo je mnogima jasno, kako su odnošaji u Palestini drugačiji i zamršeniji nego u ostalim zemljama. I kako su opasne poredbe i kod dobro obaviještenih ličnosti, ako ne proističu iz točnog poznavanja zemalja, koje se usporedjuju. Boravak Weđgwooda u Zemlji dat će poželjna priliku, da ga o mnogome, što nam se čini važnim, točno obavijestimo. G erda Arlosorof f-G o 1 d b e r g.

Iz štampe

ŠTO MISLI »HRVATSKI LIST« U OSIJEKU O CIJONIZMU. Dnevnik »Hrvatski List« u Osijeku donio je nedavno članak u fragmentima, od kojih jedan govori o ciijon. pokretu U nas. Tu sto’i dpslovce ovo; »U Zagrebu vidim mnogo stranaca. Živahno ti ljudi gestikuliraju rukama, razgovaraju. .. Što se zbilo i šta se radi? Mene to zanima. Pitam jednoga i on mi reče; »Ovo su ljudi koji su došli na cionistički kongres u Zagreb. Židovi iz cijele naše države«. Da, da, čitao sam objavu u novinama o cijonističkora koncertu. Ovdje se sakupio jedan dio naših državljana koji pripada najimućnijim našim klasama: trgovačkom, novčarskom, posjedničkom. Ti ljudi imadu i pameti i novaca i oni te svoje darove i sredstva stavljaju u službu opće svjetske židovske organizacije.. Oni ovdje u Zagrebu konferiraju tri dana šta će sve dalje raditi za židovsku narodnu organizaciju, kjoja je naročito medju mladim pokoljenjem Židova cijeloga svijeta, uhvatila korjen, dubok korijen ... Kako bi bilo lijepo da se ta pamet, energija i novac, upotrebljuje za pod'ignuće naših intelektualnih i privrednih prilika, kloje su tako bijedne i žalosne. Zašto ti ljudi, koji su svoj novac i svoju naobrazbu •stekli u ovoj zemlji, u kojoj se rodiše, zašto se ne bi Isto tako oduševljavali za podignuće naroda, koji ovo njegovo življenje omogućuje? To je za nas doista jedan veliki luksus, pogotovo gdje u nas nema ni najmanje antisemitske stranke, koja bi ugrožavala egzistenciju Židova. U Zagrebu je prije nekoliko godina ustrojena organizacija Židova nacionalista Hrvata, pod vodstvom poznatog hrvatskog pisca i knjižara u Zagrebu Mirka Brayera. Ovaj bi pokret trebalo što više širiti«. Što pisac tuđe misli i govori o organizaciji gosp. Breyera obzirom na njenu hrvatsku nacijonalnost ne bismo da korigiramo'. Ali našto će mu posebna organizacija Židova, »nacionalista Hrvata?« Ona organizacija g. Breyera stvorila se tek da pobija cijonizam, a ne da skuplja isključivo Židove za stvarnu službu hrvatstvu, odnosno jugoslavenstvu, odnosno itd. G. Breycr ne bi jamačno počinjao takovu kontradikciju, u koju je zapao naivni gospodin pisac u »Hrvatskom Listu«. Jer kad jednom treba Židtove posebno okupljati, onda onda ima već nečega, čega zapravo ima, ali što g. pisac ne vidi, fer su mu mutne naočard pa ne može da pogleda nešto dublje i više. Što je Židove zahvatio vihor narodnoga obnovnog pokreta židovstva, ima svoje razloge, koji nisu jednostavna reakcija na brutalni antisemitizam, kojega, hvala Bogu i na čast ovoj zemlji, u Jugoslaviji nema. I još je interesantno, da nas je g. pisac zamijetio po »gestikuliranju rukama«! Trpa nas u najbogatije klase i kori zbog nehaja za ovaj narod tuđe. Stare li, deplasirane pjesme. G, pisac smije mirne duše da bude uvjeren, da djoniste u punoj mjeri vrše svoju dužnost prema zemlji, u kojoj žive, i prema narodu, u čijoj su sredini. Neka se izvoli zainteresovati za podatke, pa će da vidi. AH djoniste, ponavljamo opet i ovom zgodom, ne vide potrebe da se natječu u praznoj galami o svome patriotizmu, kako lo čine mnogi, koji su, da upotrijebim riječ pisca u »Hrv. Listu«, »veliki luksus« za ovu zemlju, jer sami za nju ne rade ništa, a druge iritiraju. Nama je stvarni patriotizam simpatičniji. I tako pisac ne vidja ndkakova naša lomatanja, pa govori, da se ne »oduševljavamo« za napredak naroda medju koji™ živimo, i žali sa sve po tri sentimentalne točkice, da se stavljamo u službu neke nebulozne »opće svjetske židovske organizacije«. Zašto tako »općenito«? Zalažemo se za narodno kulturnu obnovu židovskoga naroda, izgradnju njegovoga narodnoga doma i žarišta u Palestini. A ove zalaganje nema svoj korijen, »dubok korijen« u nečemu od jučer ili prekjučer, nego u veličini jedne stvari stare nekoliko hiljada godina. A sve se to ne kosi s pravom koncepcijom patriotske lojalnosti spram zajednice druge narodnosti,' ali je, priznajemo, prilično nedokučivo za provincijalske užine, u kojima se sve »ustrojilo«, pa se zastro slobodan vidik u pravu sadržinu velikih stvari. r -

ŠEKELSKA AKCIJA U ZAGREBU

' U.ponedjeljak dne 8. novembra o. g. na proslavi obljetnice Balfourove deklaracije razdijeljeni su prošlogodišnjim povjerenicima šekelski blokovi i oni zemaljske organizacije, pa će njih pedeset na broju obredati sve svoje prošlogodišnje prinosuike, od kojih će übirati šekel (Din. 15.—) i prinose za S. C. J. (Din. 35. —). Da se uvede sistem, übirat će svaki povjerenik prinose prethodno samo od svojih prošlogodišnjih prinosnika, iste obračunati na sastanku povjerenika za grad Zagreb, koji će še održati u utorak, dne 23. o. mj. u 6 i po sati u prostorijama S. C. J., Ilica 38, 11. kat. Do toga roka morat će svi povjerenici obići i sakupiti prinose od svojih prošlogodišnjih prinosnika prema popisu, koji im je zajedno sa šckalima uručen, pa će se na temelju tako postignutog rezultata pristupiti provodjenju dalje sistematske akcije, kojoj je cilj podvostručenje prošlogodišnjeg broja šekalista u Zagrebu. Šekelska komisija pripravlja za gornji sastanak adresni materijal svih Židova grada Zagreba, koji dolaze u obzir kod nastavka šekelske akcije, a nisu bilo s kojih razloga dosad uzimani u obzir. Upozoruju se šekelski povjerenici, da übiru šekel i prinose za S. C. J. za svakoga člana obitelji, a ne samo od oca obitelji. Dr. Oton Bra u n, . šekelski povjerenik za grad Zagreb.

REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA »ŽID. NARODNOG DRUŠTVA« U ZAGREBU

Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu održat će svoju redovitu glavnu skupštinu dne 21. XI. 1926. u 11 sati prije podne u dvorani Izradi tičke bogoslovne Općine u Zagrebu s ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav i izvještaj predsjednika; 2. Izvještaj tajnika; 3. Izvještaj blaga nika; 4. Izvještaj nadzornog odbora; 5. Apsolutorij upravi društva; 6. Izbor novog upravnog i nadzornog odbora; 7. Eventualije. Ne bude ffi glavna skupština toga, dana radi nedostatnog broja članova sposobna da stvara pravovaljane zaklučke, to će se dne 28. XI. u 20 i pol sati na istom mjestu te s istim dnevnim redom održati ponovna glavna skupština bez obzira na' broj prisutnih članova (§ 9. društv, pravila). i Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu. Predsjednik Tajnik: , Dr. Aleksandar Licht v. r. . Dr. Drag. Rosenberg v. r.

AMERIČKI ŽIDOVI I BORAVAK RUMUNJSKE KRALJICE MARIJE U AMERICI

Newyork, 8. novembra. (JTA) Na konferenciji vod,a američko-židovskoga kongresa raspravljalo se o stanju Židova u Evropi, a osobito u Rumunjskoj. Medju ostalima govorio je i predsjednik američko-židovskoga kongresa dr. Stephen S. Wise o tim pitan ima. Istaknuo je, da Židovi u Rumunjskoj još uvijek trpe od političkih i socijalnih progona, »Baš sada«, rekao je dr. Wise, »kad rumunjska kraljica Marija boravi kao gost u Americi, dužnost nam je da upozorimo javno mišljenje na pravo stanje Židova u Rumunjskoj. Sa svim Američanima pozdravljamo boravak tako odlične osobe u Amerci. no ni u najsvečanijem času prijema ne treba da se šuti o pitanjima, koja rade o životu i smrti. Židovi su u Rumunjskoj miroljubivi pa molim.o kraljicu Rumunjske, pri/ateljicu Amerike, da se zauzme za pravo rumunjskih Židova, koji jednom već treba da dostignu stanje te ne će trebati da mole da budu smatrani ravnopravnim gradjanima.

RUMUNJSKA KRALJICA HVALI RAD JOINTA

Ne wyork, 8. novembra. (JTA) Gosp. Oskar Leon a r d, koji je prije u Rumunjskoj vodio radi Jointa, saopćuje u »American Hebrew«-u, da je rumunjska kraljica Marija upravila, na nj pismo u kome ga moli da isporuči gosp. F. M. Warburgu njeno divljenje nad radom, što ga je Joint iza rata izvršio u Rumunjskoj. Mediju ostalim kaže u pismu; »Molimo Vas, da kažete židovskom žiteljstvu Amerike, da, sam spremna u buduće učestvovati na Vašem dobrom djelu, kao što sam za rata i iza rata pomagala razna djela pomoći, bez obzira na konfesionalne razlike«. U osvrfu na to pismo, kaže g. Lconard, da kraljica Marija za sve to vrijeme, što su židovske studente njihovi kršćanski kolege potiskivali i zlostavljali, nije digla svoj glas protiv tih sramotnih pojava. Jednako nije nikada

protestirala protiv Bratianuove vlade toliko neprijateljski raspoložene prema Židovima. »Jewish Tribune« moli kraljicu, da. ne ostane samo pri lijepim riječima, koje je u Americi o Židovima govorila, nego da iza svoga povratka u Rumunjsku poradi oko toga, da Židovi steknu ravnopravnost i prestanu da budu gaženi elemenat.

Or. Weizmann kod predsjednika Coolidgea

Newyork, 10. novembra. (JTA) Dr. Hajim Wei zma nn primljen je u utorak, dne 2, novembra kod (predsjednika Udruženih Država, Calwina Coolidgea u Bijdldif Kući. Dr. NVcizmanna pratio je britski poslanik u Washiingtonu, Henry Chilton, koji je ta kod jer prisustvovao razgovoru.

Dne 3. novembra prisustvovao je dr. Weiizmann otvorenju zasjedanja američkog odijela »Mizrahija«, Tom je prilikom govorio o stanju u cijonizmu i o materijalnim uslovima za nastavak rada. Na velikom zboru u Bostonu dne 21. novembra, govorit će dr. Weizmann o stanju u Palestini i o poUStiSkoj situaciji u cijonizmu. Ovaj zbor aranžira posebni odbor,, kojemu je na čelu kao predsjednik Natban Straus, a članovi su mu Wllli;,m M Levis, Louis Lipsky, Julian W, M.a ck i dr. Stephen S. W i s e. Očekuje se, da će tom zboru prisustvovati mnogi židovski odličnici Amerike, koi do sada nijesu bili članovi C : ;cn. Organizacije.

Keren Hajesod

KEREN HAJESOD U JUŽNOJ AFRICI, Ovogodišnja akcije donijela 120.000 funti. Kampan'a Keren Hajesoda, koju je u Južnoj Africi sa mnogo uspjeha započeo Nahum Sokolov, a nastavio je s jednakim uspjehom g. dr. Hindes donijela je okruglu svotu od 120.000 funti! Čitavu tu akoijlu, koju su Sokolov i dr. Hinđe j vodillii, pratila je predana pomoć i sh vat a nje svih faktora u Južnoj Africi Prema riječima dr. Hindesa takmičili su se engleski i ruski Židjovi u davanju za izgradnju domaje. Gotovo svi ne židovski vodje i čitava štampa toplo su pomagali kampanju. U svakome je gradu gradonačelnik dočekao i pozdravio zastupi ka Keren Ha eso-da. NekoEko ministra, 8 gradonačelnika i mne go članova Parlamenta, dafli su, lično, doprinose za Karen Hz jesod. KEREN HAJESOD-AKCIJA U NJEMAČKOJ

Izvanredna akcija Keren Hajesoda u Njemačkoj donosi lijepe rezultate. U nešto više od dva tjedna sabrana je svol i od preko Mk. 200.000 (26 milijuna dinara). Veliki dio tog ', uspjeha treba zahvaliti pomoći g. Nahuma Sokolova, ko ; se je stavio u službu te akcije. Od svih mjesta, što ih jc g. !*. Sokolov posjetio izgleda da je dosada postigao najveći uspje i Leipzig, gdje ,je sabrano preko Mk. 50.000. U Leipzig i boravio je Sokolov zajedno sa svojom kćerke m i sa upravu kom njemačkoga Keren Hajesoda, g. Allredom B erg erom Sokolov govorio je nekoliko puta, a njegov boravak ondje pre tvorio se u pravo narodno slavlje Židova u Ledpzigu. Osim u Leipzigu provodi se uspješno akcija u drugim mjestima Njemačke. Tako u Miinchenu, Niirnbergu i Mannheim’.;.

Gosp. Feliks Rosenbliith, koji momentanoi boravi u centralnoj Evropi', govorio je nedavno u Njemačkoj na neke liko priredaba za Keren Hajesod. Dr. Jehuda Wi 1 ens k y stigao je u Berlin iza petsedmičnoga boravka u Palestini, Iz Berlina 'kreće na molbu K. H direktorija u Amsterdam i Antvrenpen, da sudjeluje u KHkampanji u Hcilandiiji i Belgiji. Izaslanik KH-direktorija, đlr. A. Friedemann posjetio je ovih dana opet Madžarsku. U Budimpešti 1 govorio je o Palestini pred masom od 1300 slušača. Izaslanik KH-direktorija gosp. Moses W alđmann boravio je dVije nedjelje u Litvi, pomažući izvanrednu akciju za KH. U tu je svrhu posjetio mnoga mjesta i održao predavanja o krizi u Palestini. Kao uvijek ppkazaE su ondašnji Židovi i tom prilikom puno shvatanje za situaciju, pa su se spremno stavili u službu sabirne akcije.

BROJ 46.

»ŽIDOV«

5

Predavanje g. prof. nadrablna OhaJ esa o temi : „ZAŠTO SAM CIJONISTAT" bit će u nedjelju, dne IV. ov. mjeseca u 5- poslije podne u dvorani „M9Kflßi3EVil DOMA”, Polmotićeva 22

NIŽA PUCKA ŽIDOVSKA ŠKOLA U ZAGREBU priredjuje dne 5. prosinca u Makabijevoj dvorani, Palmotićeva ulica 20 DJACKU HANUKA SVEČANOST sa ovim rasporedom: 1. Morris Rosenfeid: Hanuka svijeće. Deklamuje Greta Adler i Josip Tandler, učenici IV. razreda. 11. Upaljivanje sviječica. Vrši Drago Sonnenwald, učenik IV. razreda. 111. Maoz-Cur. Pjeva 1., 11., 111. i IV. razred. IV. Ribar i njegova žena. . Priča u 5 čina. Prikazuju učenici IV. razreda. Na početku IV. čina izvadjaju ritmičke vježbe učenice 111. i IV. razreda. V. Hatikva, Lijepa naša, Bože pravde. Pjevaju djaci 11., 111. i IV. razreda. Poslije predstave dječja veselica.