Жидов
Col. Wedgwood o Palestini
Primanje zastupnika štampe kod Wedgwooda. Palestina bit ■t britski dominion ili država pod zaštitom Saveza Naroda, Engleska mora da stvori židovsku većinu i zemljišnu reiormu. Wie n, 30. XI. (JTAJ. Povodom boravka pukovnika t'edgwooda, člana britan. Donje Kuće, priredio je jučer uveče cionistički zemal ski savez u hotelu Imperial priman e zastupnica štampe. Došli su mnogi zastupnici velike bečke i ino emne kao i zastupnici židovske štampe. Izjave Colonel Wcdgwooda, koji je bio, kako je poznalo, cianom engleske radničke vlade, djelovale su kao s e nz a ci- f j. Prorekao 'je, da će se Palestina po prilici iza 25 <godina ako daleko razviti, da će biti ili židovski dominio-n britske brave ili država pod zaštitom lige naroda, uz predpoitavka, da će liga naroda dlotle biti tako jaka, te će moći pre- i zeti funkcije vlasti zaštitnice. Engleska, nastavio je Wedgwoođ, vična je, da svo e du- 1 ove namiruje. Engleska' ne će htjeti ni židovskome narodu da stane išta dužna, te će uzvratiti simpatije, koje joj Židovi poazuju. Nije Engleska ovdje samo zato, da Palestinom uprav- ' ja nego i zato, da od ; Palestine nešto nauči. Ona će prisnije- J šti nauke židovskog .obnovnog rada u Palestini, Kod riješi- 1 ina vlastitog radničkog pitanja, a osobito kod pitanja neupolenosti radnika tako, te će privesti prekobrojno gradsko radištvo zemljoradnji. Odgovarajući na pitanja zastupnika JTA, rekao je Wcdgrood 1 : Odmah nakon mog povratka u London, stavit ću se u eru sa ministrom za kolonije Ameryjem, da ga. uvjerim o sm, kako je nemoguće, da ostanemo i nadalje kod sadašnjeg sic ma neutralnosti u Palestini. Ovakovom se neutralnošii ne m.ože da stvori narodna domaja. Što više potrebno lje, da dministracija nastoji svim silama, da se stvori pf> mogućnosti .0 prije u zemlji židovska većina. To bi se dalo postići općim ikonskim i gospodarskim olakšanjima židovske imigracije i iseljavanja, kao i stvaranjem novoga po Židove povoljnoga mljarinskqga poreznoga sustava i to za unaipred odredjeno, j kraće vrijeme. Glavna skupština Palestine Land Devellopment Company. Pod predsjedanjem dra. Ruppina održana je 16. novembra Jerusolimu 11. glavna skupština PLDC. Upravni direktor dr. on predložio je izvještaj prema kojem je kompanija provela minuloj poslovnoj godini kupnje zemljišta ža ukupno Lšt. >O.OOO. Kupljeno zemljište prodano je uz neznatnu odštetu žid niza ci jama u svrhu kolonizacije. Dobitak probani je na raićiun prihoda iduće godine, a dividenda se ne će ipće isplaćivati. Direktorij je sastavljen ovako: Dr, Ruppin, ■ Ton, prof Warburg, dr, J. M. Goldberg, Hankin i Pašman.
ŠEKELSKA AKCIJA U ZAGREBU.
Radini Odbor S. C. J. zaključio je na svojoj sjednici od 23. novembra o. g.. da sve mjesne organizacije najkasnije d o ko n c a ja n u a r a b. g, završe šekelsku akciju, jer će od 1. februara 1927. započeti jedinstvena akcija za obezbjedjenje jugoslavenskih haluca u Palestini i akcija za ; ačanje Saveza. U interesu izvršenja gornjeg važnog zaključka R. 0.-a, pozivlju se svi šekelski povjerenici grada Zagreba, da prvi dio povjerenog im posla oko raspačavan a šekalima bezuvjetno svrše i obračunaju do 25. decembra, te se podjeđno pozivlju na sastanak šekelskih povjerenika', koji će se održati u nedjelju dne 26. decembra o. g. u prostorijama S. C. J. (lilica broj 38, I. kat) u 10 sali prije podne. Želimo li postići postavljeni cilj t. j. postignuta podvostrućenje broja prošlogodišnjih šekeldsta, još k tome u ovo razmjerno 'kratko vrreme, to mora i najrevniji odnosno najsavjesniji povjerenik udvostručiti svoje energije te svaki pojedinac sabrati barem dvostruki broj od prošlogodišnjih šekalima. Pokažimo, da nam je stalo da iskupimo zadanu riječ i pružimo primjer vrijedan nasljedovanja svim bratskim mjesnim organizacijama u našoj Kraljevini. U Zagrebu, 8. decembra 1926. Dr. Oton Bra u u, šekelski povjerenik za grad Zagreb.
PALESTINSKO SE OPĆINSKO IZBORNO PRAVO NE ĆE PROMIJENITI.
Jerusolim, 28, XI, (JTA). Palestinska vlada objavljuje, da općinski izborni zakon od 12. oktobra .ostaje i nadalje nepromijenjeno na snazi. Time su odbijeni svi prijedlozi, koji su bili stavljeni sa strane Vaad-Leumija u pogledu ženskog izbornog prava, sniženja dobi za izborno pravo, kao i davanje izbornoga prava malim porezovnicima. Com. Kenvoorthy u Palestinu Commander Kenvoorthy, poznati prijatelj cijonistićkoga pokreta izabran je ponovno u svom izbornom krugu Kuli, premda je prešao iz liberala u Labour Party. Dne 5, decembra ukrcao se za Palestinu, gdje će ostati neko vrijeme, a zatim putuje u Sjevernu Ameriku, da poiimcignc pr.of. Weizmannu u kampanji, ikoju sada provodi United Palestine Appeal u korist obnove Erec Jisraela, (JTA)
M. ILIĆ I GAŠPARAC
agencija za promet nekretninama Petrinjjška 3. Zagreb Telefon 19—97. Najsolidnije i nafkulantnije biti ćete posluženi pri prodaji odnosno kupnji nekretnina ako se obratite na gornju agenciju.
PROSLAVA 25-GODIŠNJEG JUBILEJA KKL-a U JERUSOLIMU.
Jerusolim, 1. decembra. U vezi s proslavom 25-godišnjeg opstanka započeo je u predvečerje Hanuke jubilarni mjesec Keren Kajemeta lijepom svečanosti. Bilo je nazočno oko 1000 ljudi. Prisustvovali su izaslaninci palestinske vlade, komunalnih i nacionalnih ustanova te svih židovskih organizacija. u zemlji. Strane države zastupali su konzulati. Predsjednik KKL-a, M. M. Usiškin započeo je svečanost čitanjem 51. i 52. glave iz knjige proroka Jezaje, a zatim besjedom, koja je bila energičan poziv cijelom židovstvu, da učini svoju dužnost: »Vrijeme ne miruje, a povijest ne može da čeka. To valja da imamo na umu. Ako sadla ne ćemo raditi, onda će sigurno jednom dtoči vrijeme, kad će židovstvo biti spremno da stiče tlo Palestine, samo ga *a kupnju više ne će biti « Upravitelj Stubbs donio je pozdrave vrhovnog komešam. Lorda Plutnera ističući u ime vlade: Palestinska vlađla izriče svoje potpuno priznanje radu Keren Kajemeta oko sticati ja tla, popravljanja malarijom zaraženog močvarnog zemljišta i obradjivanjđ dosada pustih krajeva; vlada takodjer priznaje, da je židovska kolonizacija u Palestini pravi blagoslov za cijelu zemlju. Rabi Uziel izriče želje i čestitke nadrabinala, Colonel Kiš ispred cijonističke egzekutive, a David Yellin ispred Vaad Leumija, G. Kaplanski govorio je u ime Keren Haje soda, dr. J. L. Magnes u ime Hebrejskog Univerziteta. Jedan kolonista donio je pozdrave nascljenika, što rade na zemljištu KKL-a. Dr. Wei zmann čestitao je brzojavno iz Newyorka, a Cijonistička Egzekutiva iz Londona. Lijepu je svečanost završio zanosnom besjedom pjesnik H. N. Bjatik.
Austrijski konzulat u Palestini.
Wie n, 2. decembra, U budžetskoj komisiji parlamenta uvrštena je stavka za budžet g. 1927, zo podržavanje austrijskog konzulata u Jerusolimu. Prema tome možemo još ,ove godine očekivati dolazak austr. konzula u Svetu Zemlju. Nije vjerojatno, da će krščansko-socijalna vlada imenovati konzulom jednog Židova.- (JTA).
Kako se stvara u Palestini
L ■ pisma haluca u Džedi Savezu Cijonista D ž e d a, 16. novembra 1926. Od vlastitih poslova svladati smo do sada sve, 1 smo preduzeli da učinimo. Osim nekoliko malih parcela, l e stvara Vadi svojim viuganjem, pa nekih 10 dunuma kasutoga tla i konačno samoga mošava, naš areal je već od »ra prošloga mjeseca sarv zaoran, i to u prosjeku 25 cm u. o je naš najveći pozitivum, na koji srao nemalo po“i, pa je i dnevnik »Davar« našao vrijednim, da ga u jav*t iznese. Da se taj posao mogao obaviti u 10 tjedana imade uhvatiti očnom oranju (obavljao ga e K-a.) i K-u. Mi smo i još uvijek jedini u zemlji, koji smo prakticirali noćni rad Viktorom. Pri tomu nas je karbidna svjetiljka, koju je K. °tirao na traktor, učinila neovisnim i od mjesečeva svjetla, t još oremo ukoliko stignemo, parcele duž Vadija, koje leže * decenije neobradjivane. Nastavili smo da krčimo panjeve mlinskoga hrasta, pa ih sada gotovo i nema. Iza zadn'e gdje e po planu biti nova kuća, nalazi se na okupu P broj ovakovih parije va, iz kojih su divlje izrasle mnogome mladice. Mi smo ih okresali i obrezali, obradili zemlju u jih, pa će to tijekom godina opet da postane lijep s '"ai gaj uz raošav sam. Sličan slučaj je i na kamenitih 10 “na. Pred dvjema od baraka načinjeni su ukusni cvjetni >v i već puni cvijeća. Ovo je uglavnom učinjeno u časo-1 odmora. I ostale dvije barake dobit će svaka svoj vrt. ini vrtovi, pa lijepo sagrađjene i bojadisane barake čine bn dojam na njihove stanovnike kao i na posjetnike. PoPici hvale red i čistoću, koja kod nas vlada. To zahtijeva smisla nego posla. U ovim danima nam ije glavna briga, U vremena ipobacamo umjetni gnoj, pa da zasijemo i zadr-0 oiko 150 dunuma grahorioom odnosno ječmom. Ako Bog teme privole, sutra će da padne prvo sjeme u našu zemlju. Pr od prošloga tjedna i kiša smetaju nas u ovim radovima, tavo ih ipak u pravo vrijeme svršiti. Mule dovaža u mateiz grada, vodu, okresano granje, iskrčene panjeve, kale ra gradnju itd. Sad se još građi magazinska baraka, i će biti naš inventar na zgradama privremeno potpun. Posebno ću da pišem o »izvanjskim radovima« grupe. To rio vi učinjeni izvan našega gospodarstva, koje preuzimamo dnicu, ili akord. Ljudi i mule imali su do sada ovakove ''e kod vodogradnje i na Stockovoj farmi. Traktor je za-150 dunuma, kop pripadaju djevojačkoj školi za poljo-
d;elstvo u Nahalalu, Tu nam se radilo o novcu i prestižu, pa srao u jednom i drugom pogledu zadovoljni. Sada oremo 25 dunuma u budućoj naseobini Tel Jebošua, a imademo ponudu, da preuzmemo oranje od nekoliko stotina dunuma. Naš arapska susjed već nas nekoliko tjedana moli, da mu zaoremo zemlju. Nuđja 10 pijastera po dunumu više nego što Židovi (plaćaju, novac polaže unaprijed. Mi mu uskraćujemo posao, jer mu je zemljište usred židovskoga, pa uglavnom živi od kradje. Novac što ga pojedinac ovako zaradi, teče u zajednički kolonizacioni fond. Jedino se po zaključku grupe i privoli A.-a usteže 10% za tzv. rezervni fond. Ovaj fond bit će neka vrst osiguranja proti nezgode i materijalne štete, koju bi pojedinac pretrpio u radu bez vlastite krivnje. ■ ... . Želim iznijeti neka posmatranja, do kojih me sam rad i iskustvo dovelo. Naše brzo oranje (A. veli, da je išlo amerikanskim tempom!), koje je kako knjige i kalkulacija pokazuju k tomu i jeftino ispalo, ne dade se bez K.-a ni zamisliti. Zaorati skoro 1000 dunuma u 10 tjedana 25 cm duboko, stavlja ovako primitivan stroj na veliku kušnju. Katkada je po čitav tjedan radio danju i noću, a to je i po mnogo bolje motore štetno. Pa ipak je naš traktor u najboljoj kondiciji. Nahalal je ove godine kupio njemački traktor, koji stoji trostruko više od našega. Nakon dva tjedna posla' traktor se tako pokvario, da već nekoliko tjedana stoji na popravku, pa je čitava kolonija zakasnila radi toga vršidbom. A Nahalad imade četiri specijalno plaćena mašinista! K. je K.-a i mene za nekoliko minuta naučio oranju traktorom. Ali poznavanje samoga stroja je stvar od m'eseci i godina. Primjer iz prakse; u kvuci Jesođ Hamaala takodjer radi Fordson-traktor. Traktor je najednom stao, a da njegov upravljač nije znao razloga. Trebalo je poručiti po stručnjaka, koji je odmah našao uzrok; izgorjeli su platirtkontakti, što se u poslu mora prije ili poslije dogoditi, pa ih valja zamijeniti novima. Sada su tek morali naručiti nove plati nkontakte! Ukratko; traktor je radi ovoga slučaja stajao više od tjedan dana. I kod nas se naravno ovi dijelovi istroše, ali imademo platinkontakte uvijek u rezervi. Jedlan takav stoji tri pijastera, a da ga namjesti treba K. opet do deset minuta. Medjutim je i nas dv.ojicu naučio ovom poslu. Ali imade i ozbiljnih slučajeva: jednom smo primjetili, da traktor nema svoje prijašnje snage. K. je odmah dijagnosticirao uzrok. Stroj se prcugrijao, jer remen ventilatora nije bio nategnut (moja krivn : al). Uslijed preugrijanja istrošilo se ulje o cilindru, pa je pislon počeo da grebe po glatkoj nutrini cilindra. K. je bez »drebanka« izgrebeni cilindar opet polirao (to je već .posao vrlo vještoga i iskusnoga mehaničara), pa je
traktor opet bio nov. Da je traktor samo još ijedan do dva sata dalje radio, u ozledjenom cilindru bi ogrebotine postale već tako duboke, da ih se običnim poliranjem više ne bi moglo popraviti, pa bi se morali skupocjeni dijelovi da izmijene. Ovom prilikom očuvao nas je K. od' novčanoga igubitka u visini od 15—20 funti, a da ne spomenem gubitak u vremenu. Danas grupa broji četiri člana; Arje Levanon, Hajim Katz, Jakob Baruch i Jichak Goldstein, pa dva kandidata; Benjamin Kiš i Josef Papo. Za sada bi grupa' mogla da primi toš dva kandidata. Želimo, da se ova dvojica rekrutiraju iz Jugoslavije. Pri izboru molimo Vas, da uzmete slijedeće u obzir; grupa ne treba ljudi, koji će samo kvantitativno, nego i kvalitativno znati stvarati. Nije dakle dostatno, pa čak niti nužno općenito poznavanje gospodarstva, nego temeljito iskustvo u specijalnoj struci (nemamo stručnjaka za stočarstvo i vrtljarstvo). Ovu specijalnu struku mogao bi naknaditi kakav zanat, na pr. stolarski ili zidarski. Olakšan bi bio primitak kandidata, ako bi donio štogod vlastitoga kapitala. Iz gornjega vidite, da očekujemo i duševnu spremu. Ukratko: grupa treba ljudi, koji će znati i moći njoj nešto da daju a ne da samoi primaju. Molimo Vas, da nam saopćite, da li imade u Jugoslaviji izgleda za ovakove kandidate. Ponavljam, da bi nerado popunjali grupu »stranim« materijalom, ko'i nam u samoj zemlji stoji na raspolaganje. Mnogobrojne prcdloge u .ovome pogledu smo do sada odbijali Od skupljih stvari trebali bismo jedino si ačicu, ali ćemo si ove godine pomoći sijući rukom odnosno uziajmdvši sijačicu od A.-a, S oduševljenjem smo saznali, da kanite naš budžet proširiti s daljnih 200.000. dinara, od kojih se jedan dio odnosi na izostalo drvo. Sada Vam smijiem saopćiti, da je skučeni budžet, pa onomadna izjava, da ga se ne može proširiti, kao mora na nama ležala. Nakon posljednjega pisma znatno nam je lakše pri duši. Medjulim je prigodom šeste obljetnice Nahalala izašla knjižica, koja donosi historijat ove kolonije. Brojevi su kako saznajem, netačni, pa još uvijek pokazuju, da je svaki kolonista dobio 750. funti, a traže sada uredjenje vode za natapanje, koje će po kolonisti stajati daljnjih 125.—■ funti. Samo manji dio krivnje otpada na koloniste, što u ovoj godini novac nije došao do pravoga efekta. Odmah pri porodjaju mošava prišili su nam porugljdvo —• sažalni nadimak »naseobina u minijaturi«! Danas već imademo gotovo stalni epiteton »iznimka od ljudi«. Pored četiri mašinista i dva velika traktora u Nahalalu, naš »medvjedić« (tako ga je K. nazvao) ore kod djevojačke škole, a nekoliko Nahalalaca nas mole, da im zaoremo zanemarene parcele duž Vadija,
Broj 51.
>Ž 1 D O V«
3
Vodeći modni salon preporuča zagosp. v. VIDICZAGREB Duga ulica 8 Najfinije engleska tkanine i svoj renomiran atelier za odijela i rublje po mjeri.
Dragutin Rotschild Komisionalni bankovni posao Ilica 33 Telefon 15 12 Prodaje srećke klasne lutrije Cijena l /i D 100- >/s 50 25