Жидов

«stno> Albert Atijas-Zekič, Hajim S. Daniti, Dr. Josip Baruh i Danici S. H. Salom; kao zamjenici su izabrani: Jakov Papo (Čiči). Jakov J. Romano, Josef M. Papo i Avram H. M, Altarac Svi su novoizabrani članovi i do sada radili u Općinskom Vijeću ili su bili aktivni u drugim institucijama, pa je opravdana nada, da će rad Jevrejsko Sefardske Općine i dalje biti plodonosan. SVEČANO OTVORENJE JEVREJSKOG DOMA U SARAJEVU U oči dana Narodnog Ujedinjenja i prve noći Hanuke proslavilo je sarajevsko Jcvrejstvo na svečani način otvorenje vlastitog Doma. Potreba jednoga doma za brojne Jevreje Sarajeva je očita. Otvorenje doma bila je jedna kulturna manifestacija za grad. To se najbolje .očitovalo u silnoj posjeti doma. Medju mnogobrojnim članovima i gostima počastili su svečanost svojim prisustvom gg. veliki župan, generalitet, komesar gradske općine, konzuli stranih država, zastupnici kulturnih društava i štampe. Svečanost je otvorena tačno u zakazano vrijeme sviraicm »Einweihung des Hauseš« od Bethovvena, nakon čega je zaslužni predsjednik Jevrejskog Kluba g. dr. Žiga Bauer održao svečano slovo. »Trud i muka, rad i žrtve, reče govornik, nisu uzaludne, jer je podignuta ovakva kulturna institucija. Pristupivši otvorenju ovoga doma, prva misao obraća se prejasnom kralju, kome je Uprava Kluba poslala brzojav, dajući izražaja nepokolebivoj odanosti«. (Nato je glazba intonirala državne himne). Nastavljajući svoj govor, upozorava g. dr. Bauer, da se dom otvara u času kad slavimo dvostruki praznik: Ujedinjenje i Hanuka. Od dana Ujedinjenja počela je nova era slobode za sve državljane. To je i za nas blagdan, jer omogućava razvitak u svakom pravcu. Bit će nastojanje Jevrejskog Kluba, da kao i do rada razvije osjećaj bratske sloge i ljubavi svih državljana i trudit će se, da se übroji u redi patriotskih institucija, »Istodobno slavimo hanukat habajit ovoga Doma, kad davimo sjećanje na hanukat habajit pobjednika Jude Makabija. Jcvrejska nacionalna svijest u naše doba razvila se putem cijeni rana:. Svjetlo djelo Makabejaca je primjer i putokaz nama. Ideja održanja narodne cjeline jest ideja vodilja l preporodnog pokreta, kojemu mi služimo. Blagdan Hanuka simbolizira nastojanje Kluba, đla čuva tradiciju i gaji jevrejski duh, da okupja sve Jevreje bez razlike i da služi svemu što je lijepo i naircdno u gradu. Ako neko misli, da je čedna ova zgrada, onda potsjeća (ovornik na legendu o bočici zejtina, koji je trajao 8 dana. I iko je bilo sredstava samo za malu kućicu, uspjelo je svladati se poteškoće. Nema sumnje, da će Jevrejski Klub znati izvršiti svoju dogu Bet Haama. Za to jamče ljudi koji su stvorili taj dom, Jefardi i Aškenazi. jednako odani svome narodu i državi. Jevrejski Dom je dokaz konstruktivnog rađa, što pokazuje i brojno prisustvo tolikih izaslanstva, kojima govornik iziče pozdrav i hvalu. Završuje željom da će uvijek doći do ttnog izražaja geslo doma; Hine ma tov uma naim ševet ahim [ara jahad«. Nakon savršenog i snažnog govora, otpjevao je klubski bor Hatikvu. Nato je dični starina gosp. A. Kupon palio Hanuka-svijeke uz propisanu ceremoniju. Ovaj je akt, izvršen od čovjeka atnarhatnog izgleda, proizveo na sve silan dojam. Wienerov dntet je majstorski odsvirao dvije teže stvari. Na koncu je bor Muha otpjevao dvije pjesme od Menđelssohna, pod ravaajem gosp. prof. Suzina. Za kratko vrijeme svoga postanka bor je pokazao svoju vještinu i sigurno će se još razviti. Time je programni dio svečanosti završen pa se naddveda zabava, koja je trajala do jutra. Neka e razvija i neka jača Jevrejski Klub nama u čast, jelom Sarajevu na korist. ♦ Prije nekoliko mjeseci još ideja nekih optimista, danas je svršeno djelo. U Sokolskoj ulici, u nizu drugih lijepih la nalazi se nova zgrada »Jevrejskog doma«, koja je ove nedje svečano otvorena i predana svojoj svrsi. Prostorije su fedjene -za svrhe Jevrejskog kluba ali imadu da služe i za kulturne priredbe grada Sarajeva. U neđelju 28. o, mj. po podne, u oči otvorenja samoga priredila je uprava Jevrejskoga kluba prijem za zastupštampe. Prije svega su novinarima pokazane sve prostote Doma. U prvom redu ističe se ukusno izradjena i veoma Etična dvorana, velika oko 200 kvadr, metara, u kojoj če se “flavito održavati predavanja, koncerti i druge razne prired■ Zatim je lijepa soba, koja će služiti za čitaonicu i bibliotc#l lijepa galerija sa posebnim mjestom za orkester resi dvo°u. U suterenu zgrade nalazi se jedna soba za društvene sje*ke i soba, u kojoj će biti smještena redakcija »Nar. Žid. Svidi«. Svaki je kut dobro iskorišten, što je velika zasluga prouinta inžinjera H. Meitnera, a lijepa i solidna izrada zgrade djelo poduzeća »Progres«.

Na tdaru u zgradu nalazi se ploča s ovim hebrejskim natpisom: Hine ma tov uma naim ševet ahim gam jahad i time je izrečeno geslo ljudi, koji su podigli tu zgradu sa mnogo ljubavi i samoprijegora. Na ploči je nadalje uklesano ime predsjednika g. dr. Žige Bauera, čija je najveća zasluga, da je uopće izvedena ta gradnja. AKCIJA ZA KEREN HAJESOD U ČAKOVCU. Uspjeh prof. Pazi-Goldmanna. (Od našega red. dopisnika). U četvrtak 23. nov. posjetila je gdjica Olga Platzner naš grad u stvari dolaska izaslanika kuratorija Keren Hajesoda iz Jcrusolima g. prof. Salem Pazia. U nedjelju dne 26. nov, poslić podne stigao je g. prof. Salem Pazi u pratnji gđjice Olge Platzner, te je u prisutnosti ovećega broja jevrejskih gradjana i cjelokupne omladine održao u sali Žid. Bog. Opčine svoj govor »Die Wcltlage dcr Juden«. Prije samoga govora pozdravio ga je u ime Žid. Bog. Opčine predsjednik Bog. Opčine g. dri Ljudevit Schwarz. Na večer istoga dana, u pola devet sati sakupio se ponovno Irepi broj Jcvreja na prijateljskom komersu. Profesor Pazi je i ovdje mnogim primjerima prikazao stanje Jcvreja u Palestini i u Galutu. Tu su ga pozdravili u ime Mjesne Cijon. Org. i u ime Žid. Omi. Društva predsjednik g. Otto JungvrirtK, a u ime Hevre Kadiše dir. V, Viola. Na ovom sastanku je i gdjica Olga Platzner održala kratki govor. Govor profesora Sale ma Pazia je zaista našao odjeka u svim židovskim srcima. Sutradan su g. prof. »a nekojom gospodom i gospodjama, obišli čitav Čakovec, i postigli rezultat kakav nitko nije očekivao. Sakupljanje se dalje nastavlja, pa ćemo u narednom broju javiti koliko je točno unišlo, (J. H.)

Hanuka slave

Hanuka akademija Židovskog nacijonalnog društva. Dne 7. XII, održalo je u dvorana Makabija Židovsko nacijonalno društvo u Zagrebu svoju Hanuka akademiju. Akademiju je otvorio predsjednik g. Lav. St crn, pozdravio prisutne, te podijeli,© riječ gospodinu Moši Scvveigeru, G. Scweiger prikazavši s nekoliko riječi historiju svetkovanja Hanuke, ukazuje napose na one razloge, zbog kojih smatra Hamuku naročitim blagdanom .omladine. Makabcjci, bili oni stariji ili mladji, bili su vodjeni idealima jevrejsike narodne duše, koja je naročto onda bila snažna i mlada. Zato nam je Hanuka simbol pobjede omladine, koja je ispunjena vrijed 1 ootama narodne duše. No, to se tiče prošlosti. Postoji raizlog, koji čini Hanuku omladinskim blagdanom i s obzirom na budućnost. Sudbina je svih velikih ideja da tek treća generacija ostvari njihove ciljeve. Te se ideje nekad smatrahu utopijom, kasnije se izvrgavahu ruglu, a konačno se ipak ostvariše. U cionističkom pokretu je današnja .omladina ta treća generacija Ona je zvana, da ostvari etske i socijalne postulate cijonizrna. Zato je do uje, hoće li naš narodi još jednom slaviti novu Hanuku, posvećenje novoga hrama, koji se gradi danas u Erec Jisraelu. I ako će cijonisticka ideja uspjeti, da raširi čitavim narodom svjetlost i toplinu novog jevrejskog života u Palestini, poput malih svjećica, ko;e svakim danom Hanuke šire sve više i više svjetlo i toplinu, onda ćemo moći da izreknemo blagoslov; Šehehejanu. Gdjica Mirjam W eiller govori o Hanuki i židovskoj ženu Židovska je žena nekoć bila čuvarica židovske tradicije kroz vijekove. To su bile žene iz biblijskoga doba, a kasnije žene geta. Kad jc došlo doba, gdje smo se oslobodili sputanosti, tad su židovske žene zaboravile tradiciju, a djeca pošla su u tudjinu, da traže priču, koja je diišama njihovim potrebna, U tom času, kad je prijetila opasnost, da nestane židovske majke, židovskoga dbma, židovskoga djeteta, zaori glas, jak poput šofara na Sinaju; »Povratak židovskoga narodh u židovsku domaju, ali prije povratka u domaju, povratak samoj sebi, povratak Židovstvu!« Židovska žena treba da osjeti svu odgovornost, koja je na njoj zbog toga zova, jer ona, žena, srce je židovskoga doma. Ona mora, da ulije ljubav naroda sv.oga u srce djeteta svoga. (Op. uređn. Tekst govora gdjice Weiller, donašamo opširnija u narednom broju). G. dr. Oskar Spiegler razložio jc važnost svetkovanja Hanuke obzirom na Kcrcn Kajemet Lejisrael. KKL koji ove godine slavi 25 godišnjicu svoga opstanka treba da podupremo svi mL Iznosi kratki historijat KKL-a te navadja sve što je kroz vrijeme odi 25 godina izvršio. Na svima nama leži sada, da potpomogne ino Židovski Narodni Fond u nastojanju, da se započeto djelo privede uspješnom svršetku. G. Lav, Stcm u završnom svom govoru rekapitulira izvode pređgovornika, te veli: Idimo u narod, te budimo i mi poput onog jednog šamasa, 'koji će zapaliti druge svijećice, braću svoju, koja čekaju

Hanuka svečanost Izr. gospo finskog društva u Zagreb«. Dne 1. XII, o, g, priredilo je Izr, gosp. društvo »Jelena Prister« svo;u Hanu ka svečanost, spojenu s darivanjem zimske opreme siromašnoj djeci, nemoćnim starcima i staricama. Dvorana bog. općine bila je dupkom puna pozvanih gostiju: reprezentanti bogoštovnih, kulturnih i humanih ustanova; dr. Hugo Kan, nađrabin dr. Gavro Schwarz, rabin dr. Margel, Sandor A. pl. Alcksand'cr, te mnoga druga otmjena žid. publika. Predsjednica gdja Rosa Deutsch otvara ovu svečanost Bjepim govorom, te ističe osebujnost položaja žid. naroda, njegova nastojanja kroz dvije hiljade godina galute, koja sa «• uvijek očitovala u brizi za nemoćne. Nastavljajući zahvaljuje svojim saradinicama, odbornicama društva na poirtvovnosti i predanosti u radu za ciljeve društva. Nakon što su te lijepe riječi saslušane osobitom pažnjom i interesom, prima riječ nadrabin g. dr. Gavro Schwarz, te crta značenje dana svečanosti, ističući napose osobitim priznanjem rad revne predsjednice, gdje Rose Deutscb, i cijelog predsjedništva, dzrazujuči osobitu hvalu širokoj i jplemenitoj djelatnosti društva. Riječima zahvalnosti i harnosti naslovili su jedan dječak, i djevojčica predsjednicu, ponudivši joj svaki cvijeća. Kod razdiobe darova, opskrbilo se 160 osoba svom potrebnom obućom i odjećom za zimsko dioba u vrijednosti od kojih Din 150.000.—, Hanuka priredba Židovske pučke škole. U nedjelju, dne 5. decembra popodne priredila je osnovna pučka škola u Zagrebu svoju Hanuka svečanost. Svečanost je započela palen'em svijećica po malome Dragi Sonnenvaldu. Nakon toga otpjevala je sakupljena školska mladež skladno Maoz cur. Mali je Miro Nemičić začudilo dobro i lijepo, aiko se pomisli, da tek polazi u 11. razred, recitovao »Hanuka Svijećice« od Rosenfelda. Priču »Ribar i njegova žena« izveli su učenici IV. razreda veoma dobro, te su se »vi istakli dobrom dikcijom i glumom. Sve priređivače, te učiteljski zbor na čelu s direktorom Škole rabinom drom. M. Margelom ide osobita zasluga za ovu uspelu ha trnku priredbu. Hannka u Beogradu. Makabejsko veče. (Od našega redovitoga dopisnika.) Ove godine je vrlo simpatično bila primljena inicijativa, da trađdcijonalno makabejsko veče prirede u zajednici nekoliko kulturnih omladinskih društava. U zajedničkoj saradnji Srp.Jevre’skog Pevačkog Društva, Jevrejskog gimnastičkog društva, Jevrejskog Muzičkog Kluba »Lira« i Prosvetnog Kluba »Maks Nordau«, priredjeno je makabejsko veče, 4. ov. mes, a pozorišnoj sali »Manježa«. Bila je želja, da svaka od ovih institucija sudjeluje u programu. Ćelo veče je ostavilo lep utisak. Posle palenja svećica uz asistenciju sveštenika i kora pevačkog društva, održao je govor g. dr, David Albala: o etičkoj i kultur. misiji jevrejskog naroda. Dr, Albala poznatom rečitoiću istako je najprc sav značaj makabejske proslave. Zatim je prešao na izabranu temu i s mnogo uspeha izneo sve velike napore jevrejskog* naroda u oblasti opšte kulture i na poljima posebnog duhovnog rađa i fizičkog vaspitanja. Ostale tačke programa pođeJile su izmedju sebe pomenute ustanove. Srpsko-Jevrejsko Pevačko Društvo, pod upravom g, Brezovšeka, otpevalo je veoma skladno i sa velikom sigurnošću tešku partiju iz oratorijuma »Juda Makabejac« od Hendla. Hor jc i ovoga puta dokazao da raspolaže solidnom spremom i da at punoj meri opravdava ugled koji uživa u merođavnim krugovima. Muzički klub »Lira«, pod upravom prof. g. Holuba, je prijatno iznenadio svojim napretkom. Orkestar je sudelovao * dve muzičke tačke koje su vrlo dobro izvedene pored sve težine kompozicija. Članovi Prosvetnog Kluba »Maks Nordau« izveli su alegoričnu scenu »Rod se vrača« od Hajima Hasanovića. »Rod se vraća«, alegorično predstavlja prelaz iz galuta, teškog, sumornog, u vedru i srećnu obnovu. Braća Mika i Žak B. Nisim kao duh Prorokov i haluc bili su vrio dobri Naposletku je Jevrejsko Gimnastićko Društvo učestvovalo svojim pođmlatkom i muškim i ženskim članovima, sa nekoliko tačaka. I ako je ovo društvo još uvek u svome razvitku, istup članova bio je dosta dobar. Mnogobrojna publika ponela jc sa večeri lepu impresiju. ♦ Sutradan u nedelju, prof. g. Urbach održao je (pacima gimnazije u jevrejskoj školi lepo predavanje o značaju Hanuke. * Istoga dana po podne, Jevresko Žensko Društvo priredilo je u »Oneg Šabatru« tradicionlnu svečanost raz davanja haljina i obuće siromašnoj deci. Svečanost je veoma lepo ispala u prisustvu velikog broja članica, društvenosti. Pored malog đečeg programa pročitan je izveštaj, o radit ferijalne kolonije. Veliki broj prisutnih dama sakupio je izmedju sebe i lep prilog za društvenu ferijalnu koloniju. Hanuka svečanost u Brodu na Savi. (Od našega posebnog dopisnika). Dne 4, decembra, 1926., održana je velika Hanuka svečanost, kojom prilikom je održao svečano slovo g. dr. Odar Spiegler iz Zagreba, koji je u tu svrhu od odbora ovdašnje MCO bio pozvan u Brod. Pred punom dvoranom, održao je g. dr. Oskar Spiegler predavanje, ističući u glavnom važnost Keren Kajemeta a potsjećajući prisutne na njihovu dužnost oko obnove Palestine. Nakon govora, koji je oduševio sve prisutne, nastavio se j« program, koji su u glavnom izvadjala djeca. Nakon toga počeo je ples, koji je trajao do rano u zoru.

Broj 51

»21 DO V«

5

Što Je „IRIS REX 6“ aparat sa 5 cijevi, sa kojim se može za vrijeme davan] i Zagrebačke stanice slušati sve evropske stanice osobito čisto te glasno i na glasnozboru (Lautspreher). Upitati se kod Ivan Paspa i sinovi Prva hrv. tvornica za elektroindustriju Bogovićeva 9 ZA3REB Bogovičeva 9 Detektori, slušalice, anodne baterije i sav drugi materijal uz najnižu ci'enu.

Za naselje jugoslavenskih haluca na zemljištu K. K- L.-a u Džedi raspisuje Savez Cijonista u Kraljevini SHS S Halučka gmpa u Džedi NATJEČAJ za kandldatsko mjesto stručnjaka za stočarske radnje u gospodarstvu. Kandidat mora da je opskrbljen godišnjim svjedodžbama, neoženjen, mora da vlada hebrejskim jezikom u govoru i pismu, te da se iskaže dokumentima o organizovanosti svojoj i radu u cijonističkoj organizaciji. Kandidatsko vrijeme traje najdulje jednu godinu dana, te će se onda tek ustanoviti,, da li se kandidat može da smatra pravim članom kolonije. Molbe, obložene sa curriculum vitae neka se pošalju do 31. decembra o. g. na Savez cijonista u Kraljevini SHS, Zagreb, Ilica 38,1.

APOLO KINO Ilica 3t. inniinMiniiiiiiiiiiiiiHiHuiuHiiiHiiiHiiiiiiiimiinninHiiiiniiiiniimiiiiiniHiiiiHiiiiiiiiiiiiiinuiiiiiiiiHiHiiiioiiniunit—n Danas bura smijeha Lov za bogatim zetom sa Hans Mierendorforn