Жидов

ŽIDOV

Pregled

Politički rad cijonističke organizacije, Slučaj Pritchett. Viječe omladine u Vinkovcima. D. S. Zagreb, 31. decembra 1926. Čovjeku, koji se udaljio na čas od žurbe svakoga dana bit će lako, da ocjeni vrednote rada, što ja vrše hiljade u cilju jedne ideje. Naopako, u relovima pregalaca, teško je izraziti nepristran sud. Osjećaji povezanosti sa zajednicom, koja je čovje!U u životu odredila smjer razvitka, toliko su siiani, da onemogućuju potrebitu udaljenost spram »ojava i dogadjaja. A ipak, kad bi netko mogao da »romotri i ocjeni dogadjaje s jedne nepomične ačke na našoj zemlji, barem na toliko vremena, ko3ko je dužno da misao zadobije zaokruženu i izdjelanu sliku, onda bi se taj čovjek morao zbog mnogo lega da rastuži, mnogim ljudima zbog njihove lude ■urbe i besmislene umišijenosti da nasmije, ali i da le pokloni djelima i pojavama, koja to zaslužuju. I Politički rad ne pozna tu stacionarnost u ocjeđivanju. To mu može biti umanjuje vrijednost u ■razmjeru spram drugih pojava unutar čovjekova ■ruštva. Stoga, jer za taj rad nema te pretpostavke, Rože on da se mjeri samo po svom konačnom cilju, lio je dakle taj cilj S čovječanskog stanovišta vriBuan, onda će i ocjena o pojavama s puta do toga na biti jasna. fl Gijonistički pokret od svoga početka uživa nannost velikih, naprednih umova. U toj konstataHj nema ni trunka umišijenosti, osjećaja laskave m'ašćenosti, što i »drugi« idejne osnovke cijon. Wkrcta cijene. Ne, jer se prvotno ovdje radi o radu | M pokret, a taj je naskroz političan, iako se mnogi rßje te jasne riječi. Radom i gajenjem ideje sazreli 4 plodovi. Političko djelovanje cijonističke organi®cije, kroz ovo trideset godina što jest, bilo je sve-1 ■rano, a po svom konačnom efektu i uspješno. Poia*čki aparat cijon. organizacije danas-je velik i a, Bzgranjen. Ako se pomisli, da za njim ne stoji nidržavna vlast i sila, što se u ostalom može ijaS pozdravi sa slobodnjačke tačke gledišta, onda Jjßm se ti uspjesi ukazuju još vrijednijim, oslanja. se ovako samo na moralnu snagu ideje.

I ,1 I Osnutak odbora »pro Palestina« u Engleskoj i junačkoj neprocjenivi su uspjesi takovoga rada. |ka se ne obescijeni te uspjehe! Oni su snažno |Oje za osiguranje jevr. narodne domaje u Pa}eBni. Ali cijoniste se s postignutim ne će zadavali. jer u političkom radu nema nepomičnih vred-Ba. Što je uspjeh danas, može sutra da se predati u neuspjeh. S druge strane još ni ovogodišnji ■ cijonističke delegacije u Americi nije dovršen. B može se danas unaprijed da razaberu konture ■tignutoga od tih nastojanja. Da li će već sada, ■nije ili uopće ikada doći do proširenja Jevvish ■ucv, objasnit će se u najkraće vrijeme. 8 Tom prilikom zanimljivo je da se potanje provri »slučaj Pritchett«, koji je u američkom jeBiskorn svijetu uzvitlao nedavno toliko prašine, ■ma pisanju njujcrške »New Palestine«, gosp. je ■ :hett, koji je nekad .bio profesor astronomije, Ju Palestini. Kao izaslanik Carnegievog instituta medjunarodnog mira za Bliži Istok, on ujroputovao i Palestinu, da se uvjeri o mogućno°Ba medjunarodne saradnje i izgradnje mira. Vra■ se u Ameriku podnio je svom institutu po ciIram nepovoljno mišljenje u stvari Palestine. Taj ■■voljni izvještaj temelji se s jedne strane na j Jacima jednog Arapina, šofera,g. Pritchetta, koji ■je pomagao da u autu projuri zemljom, a s drurazloga, što su mu nastojanja svih malih na..B šovenski podvizi (on usput spominje Poljake, Njene osim Rusa itd., kao da šovinizam nije znanja pojava upravo kod »velikih« nacija!), stoga,

icr je i židovski narod malen, g. mu Pritchett nije sklon i t. d. Značajno je, da je upravo sada, kada sc u Americi provadja velika akcija za udružene palest. fondove, taj izvještaj izašao u američkom novinstvu, koje je poznato zbog svog senzacionalnog izvještavanja. Naravno da je miroljubivom izvještaju Pritcbetta s cijonističke strane dostojno odgovorio predsjednik cijon. organizacije, dr. Weizmann. Time su cijon. nastojanja iznešena pred široku američku javnost, pa je gosp. Pritchett postigao, da je akciji Udruženih palestinskih fondova pribavio bučnu, američku reklamu. Navodno su se kroz tu javnu diskusiju i prihodi akcije već znatno uvećali. i kod nas se u zadnje vrijeme pravi bučna reklama za grupu ili masu Sefarada, kako se sami označuju oni, koji Jevreje Jugoslavije hoće da raz-

dvoje u dva tabora, koji da su si. navodno, u memedjusobnom snošaju neprijatni. Sarajevske Aveti zaokupile su s nepravom i omladinu, koja se uglavnom zbog toga neki dan sastala na vijeće u Vinkovcima. Ml se nadamo, da je time s cijonističke strane zauvijek skinuto pitanje s dnevnoga reda. Neka pristaše jevrejskog »historijskog nacionalizma« u Sarajevu rade dalje po svom najboljem nahodjenju, a cijonistička organizacija pobrinut će se, da i u Sarajevu oživi cijonistički rad, koji je zaslugom uskogrudnih separatista stradao. Naš list može mirno da ovo iznese kao mišljenje većine organizovanih cijonista. Omladini pako želimo, da prione opet s veseljem i dobrom vjerom uz rad, koji će odsad, u to vjerujemo, biti nesmetan i plodan.

Divljanje u Rumunjskoj

Brutalni napad antisemitskih studenata na delegata Keren Hajesoda Primici Keren Hajesoda u novembru Akcija prof. Welzmanna n Americi

Bukarešt, 26. decembra. (JTA) Delegat Kc- 1 ren Hajesođa gosp. Josip Blumberg iz Berlina, koji upravo boravi ovdje, napadnut je ođ grupe studenata u blizini sudbene zgrade, te je pao na zemlju. Uspjelo mu je da brzo ustane, te da se obrani. Poznavajući modeme metode obrane, natjerao je svoje napadače u bijeg, pri čemu je jedan od njih ozlijedjen na oku. Dne 19. decembra opetovali su se izgredi na bukareštan&kim ulicama. Grupa od neko 30 studenata pošla je na kolodvor, te je zlostavljala sve Židtovc, I koji su se nalaziti u čekaonicama i u restoranu. Pregledavali su vlakove i udarali po židovskim putnicima. Tom su prilikom razlupali i nekoliko prozora na kupejkna. Nekoliko teško ozlijedjenih židovskih putnika moralo se prenijeti u bolnicu. Studenti uzmakli su tek onda, kad su došla 4 automobila sa žandarima. Roorgan'zadja palestinskih uredaJerus o I i m, 20. decembra (P. C.) Profesor P i c k, šef imigracijonog, odjeljenja kod Cijonističke Egzekutive, povratio se sa svog puta po Evropi, te je izvjestio o posvemašnjoj reorganizaciji svih ; palestinskih ureda, koji će odsada stajati izravno pod nadzorom imigradonog i finansijskog odjeljenja Cijonističke Egzekutive. Smanjenjem useljenja iz stanovitih zemalja, zatvoreni su nekoji palestinski uredi, kao onaj u Carigradu. Kod Tog jc reorganizadjonog rada prof. Pička podupro g. Braude, računarski nadkontrolor Cijonist. Egzekutive Zakon o naknadi kod nezgoda u Palestini Jer u solim, 20. decembra (P. C.) Vlada je primila brojne prijed'oge za poboljšanje zakonskog nacrta o naknadi kod radničkih nezgoda sa strane Egzekutive i drugih židovskih korporacija. Egzekutiva je predložila da poslodavci ne odštećuju radnika samo kod nezgoda, već da ih i osiguraju protiv nezgoda, te da se dozvole samo oni poslovi, kojima se onemogućuje skrb za zdravlje i život radnikaPRIMICI KEREN HAJESOĐA U NOVEMBRU. (Zikoj. Prema, brzojavnoj vijesti iz Jerusolima iznosili su primici Keren Hajesođa u novembru Lst. 57,900 prema Lst. 32.954 u novembru 1925. Primici Keren Hajesođa u novembru pokazuju prema tom porast ođ Lst. 25.000 prema primi cima istoga mreseca u proiloj godini. Uniš'o je. Lst. iz Amerike 35.000; Južne Afrike 5.000; Njemačke 4.042; Austrije 3.260; Engleske 2.000; Rumunjske 1.494; Poljske 1.000; Kanade 1.000. TURNEJA dra. WEI2MANNA U AMERICI JZikoj. Kako javljaju iz Newyorka. održat će se kao uvod ovogodišnje kampane United Palestine Appeal-a poćam od decembra niz kotarskih konierenca u svrhu, da se pojača lokalna djelatnost, te da se dobije konačne smjernice za namaknuće pune ovogodišnje kvote. Na ovim će koafcrencama sudjelovati č’anovi američke delegacije, đr. Weizmann, dr. Gcorg I Halpern. dr. Ariosoroff i dr. Brodetsky, koji je stigao u Amc-

riku dne 13. decembra, tc ppručnik Commanđcr Kenworthy. Prva će se od ovih konferenca, 1 fco ona u N«wyork Stade, Western region održati dne 26. decembra u Buffalu, uz sudjelovanje dra Weizmanaa i Judgc Lcwisa. Dne 2. januara govorit ć© dr. W ei.zjnaun i dr. Arlosoroff u Atlantic City na regionalnog konferenciji u Istočnoj Pensiivaniji. Dr, Wcizmann sudjelovat će dne 16. januara takodjer sa drugim tamošnjim vodjama i na konferenciji u Eaatern Newyork State u Albaoy. Dne 20. februara govorit će dr, i Judge Lewis u Atlantic na konferenciji Southern Region. 27, februara bit će okružna konferenca za Southern New England u New Havenu, Kampanja u Newyorku bit će oficijelno otvorena dne 17, januara sa velikim mitingom u Meka-hranm. Najveći dio kvota, koje otpadaju na pojedine četvrti Newyorka, već je ustanovljen. Kampanju u Newyorku vodi A. Zeldin. Čitava kvota Newyorka iznosi dva i po milijuna dolara. Od toga ima da daju: Brownvillc i East Ncwyork 150.000 dolara; Loug Island 125.000; WiUiamsburg 100.000; Eastern Park Way 100.000; Bora Park 115.000; Harlem i VorkviUc 150.000; East Side 100.000; West Side 200.000 itd. Kvota za Broux još će se ustanoviti. IZGRADNJA LUKE U HAJFI NIJE ODGODJENA. Gradnjom će se početi 1927. Jerusolim, 26. decembra. (JTA) Na upit židovske trgovačke komore u Hajfi izvijestila je palestinska vlada, da vijesti, prema kojima je izgradnja luke u Hajfi odgodjena za dvije godine, ne odgovaraju činjenicama. Prema saopćenju vlade započet će se radovima za izgradnju luke u Hajfi početkom i 1927. godine. Palestinska imigracija i emigracija. (Ziko) Budući da. je u posljednjim mjesecima emigracija iz Palestine nadmašila imigraciju, bit će od interesa, ako pore, dimo brojke posljednjih 5 godina. Prema »Mlshar v’Taasija-« iznosilo je godine 1922. useljenje 7.850 iseljenje 1.500 ili 19% 1923. » 7,400 » 3.450 » 47% 1924. » 12.850 » 2.050 » 16% 1925. » 33.800 » 2.150 » 6% 1926. do oktobra 11.700 » 4.850 » 19% 73.600 14.000 19% Postotak od 19, koji teče kroz posljednjih 5 godina, normalni je. U Americi iznosio je pače od 1908. dp 1925. 33.5%. Od iseljenika su 50% muškarci, 25% žene i 25% djeca, odakle slijedi, da neko 50% iseljenika otpada na obitelji. Od useljenika god. 1926. potiču 64% iz Poljske, 17% iz Rusije i 6% iz Rumunjske. Kod iseljenja otpada na Poljsku 46%, Rusiju 16%, Sjedinjene Države 6%, Rumunjsku 5%. Najveći postotak onih, koji opet iseljuiju u razmjeru prama useljenju otpada na Ameriku sa 75%, zatim dolazi Rusija 38%. Rumunjska 36% i Poljska 32%, Većina iseljenika nije boravila u zemlji dulje od jedne do 1 i pol god. Oni su većinom zanatlije, mali industrijalci i ljudi bez stalnog zanimanja.

poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA ,ŽI DO V “ STOJI OODIŠNJE D 100 -, POLUGODIŠNJE D 50. , ČETVRTGODIŠNJE D 25. OGLASI se računaju po stalkom CJENIKU. - PLATIVO 1 UTUJIVO u ZAGREBU. - BROJ ČEK. IAĆUNA UPRAVE ,ŽIDOV JE 33.831.

godina X.

ZAGREB, dne 31. decembra 1926. 26. tereta 5687.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./i ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUšOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 54.

Cijoniste, plaćajte šckell