Жидов

Pismo iz Tel Aviva

(Od našeg redovitog dopisnika) Vlada ukida zborno pravo za Jafu —Protesti. Tel-Aviv, 22. decembra 19 2(>. Još nije došlo do sporazuma između stranaka nove gradske uprave. Danas treba da se održi sjednica, koja ima da stvori koakdju. Ali već stoje zastupnici građanstva Tel-Aviva pred vrlo važnim pitanjem. Prije nekoliko dana pročulo se, da vlada kani ukinuti one paragrafe u statutu Tel-Aviva, š'tb govore o izbornom pravu građana Tel-Aviva za munidpalitel Jafc. Ova je vijest izazvala nemir i ogorčenje u svim taborima, naročito u krugovima onih građana, koji su vezani raznim interesima na Jafu. Već su održane sjednice interesenata, da se odluči, što valja učiniti- I gradska već zauzela stanovište prema namjeravanom koraku vlade. Pitanje ukidanja paragr., koji stanovnicima TelAviva zajamčuje izborno pravo u Jafi, nije samo lokalne naravi, već je u vezi sa položajem, koji ie nastao u zcmJjk kao posljedica izbora za municipije. Izbor gradskih uprava prvi je korak, na putu od autokratskog do demokratskog režima. Židovska se štampa živo bavi izvještajima o predizhomim pripremama. Znamo, da Vaad Leumi nije uspio kod vlade svojim zahtjevima, pa su stoga izborne ker misije u gradovima tako sastavljene, da će oslabiti utjecaj Zidova. Radi toga Je zaviada'o veliko ogorčenje i neraspoloženje, pa se ima očekivati slabo sudjelovanje Zidova pri izborima. Tel-Aviv zaprema među gradovima Palestine osebujan položaj. Ali uza svu samoupravni, ipak Tel-Aviv nije posve samostalan municipij, već je naseobina, koja sa Jafom imade još neke veze. Tako je primjerice prihvat proračuna Tel-Aviva zavisan 0 odobrenju jafanskog municipija. Kao logična konsekvencija ove ovisnosti imao je Tei-Aviv pravo sudjelovanja pri izborima za Jafu. Međutim je vlada bez prethodnog savjetovanja ukinula jedno pravo Tel-Aviva, a da u is<o vrijeme nije ukinula i obveze n vezi s tim pravom. 1 ako je nastala ova situacija. Tel-Aviv Je u gospodarstvenim pitanjima i nadalje ovisan o pristanku munic'paliteta. dok u isto vrijeme nema mogućnosti da utječe na tu korporaciju i da brani u njoj svoje interese. A svatko znade, da uvoz i izvoz prolaze Jafom, da mnogi građani Tel-Aviva imadu svoje kuće i poslove u Jafi; ukratko, da postoji živ saobraćaj između oba grada. Jasno je, da preostaju samo dva puta: ili će Tel-Aviv dobiti potpunu a u t o-

n om iju, ili će ostati netaknuto izborno pravo Židova u Ja H U vezi s ovim dvim mogućnostima nastala su dva tabora u Tel-Avivu. Jedni tiraže, da ostane na inazi izborno pravo u Jafi i laćaju se svih sredstva, da svoj cilj postignu. To su oni, koje vežu poslovni i drugi interesi s Jafom. Drugi tabor umuje ovako: Dok je Tel-Aviv zaostajao za Jafom, b jaše izborno pravo logično. Ali otkad je Tel-Aviv postigao gotovo posvemašnju autonomiju, nastala je potreba da prestane svaki znak ovisnosti o Jafi- Ukinuće izbornog prava treba zato iskoristiti kao argumenat da se postignuće posvemašnja nezavisnost Tel-Aviva. Zadnjih dana učinjeni su razni pokušaji, da se razbistri položaj. Održani su sastanci trgovačke komore i Saveza industrijalaca. Deputacije su pregovarale s kotarskim upraviteljem, a Vaad Leumi i Lgzekuliva s vladom iznoseći žalbe i zahtjeve Tel Aviva. 1 premda je upravitelj Južne Judeje Izjavio, da će stvar biti odgođena, dok se svestrano ne saslušaju interesenti, ipak su službene novine objavi le nove- odredbe. Radi toga događaja sastalo se zastupstvo TelAviva na izvanrednu sjednicu da zauzme st'av prema odluci vlade. Prihvaćeno je ovo stanovište: 1. Prosvjeduje se protiv promjene Statuta bez savjetovanja s nadležnim organima Jišuva. 2. Pretpostavka za oduzimanje izbornog prava građana Tel-Aviva u Jafi može biti samo preobrazba Tel-Aviva u municipalitei sa svim ovlastima, uključivši stečena prava3. Za rješenje zajedničkih ekonomskih pitanja i mjera Jafe i Tel-Aviva treba ustanoviti zajednički organ. 4. Treba osigurati utjecaj obih municipaliteta na vladine institucije u Jafi (luku. carinarnicu, željeznicu). Ovim je stanovištem zastupstvo pogodilo pravi put. Prije svega je potrebno, da si Tel-Aviv osigura utjecaj na ekonomske ustanove, jer se Tel-Aviv da nas ne može zamisliti bez luke u Jafi. Golemi izvoz naranača i znatni uvoz ide kroz Jafu. Useljenici se iskrcavaju u Jafi. Mnogi stanovnici Tei-Aviva zaposleni su u Jafi. Sada se u vezi s palestinskim zajmom mnogo govori o proširenju luke. Ali iako bi se zidana obala protegla na jug do ušća Jarkona, to ne smije mijenjati na zahtjevu, da u pravnom pogledu luka mora ostati pod utjecajem Tel-Aviva. Sada je na gradskoj upravi Tel-Aviva, da u zajednici s nacionalnim institucijama ishodi kod v’ade odobrenje za svoje stanovište. Ako to uspije, onda je učinjen velik korak u smjeni posvemašnje neza-

visnosti Tel AviVa. Ali je pitanje, da 11 će vlada po vući logične kontekvencije iz svoga postupka.

Oerda Artosorof Ooldberg

CIJONIZAM U REPUBLICI ČILE.

Jerusolim, 24. decembra (PC) Cionistička organučija u Č3i odaslala je prigodom nastupa službe novoj direktori Keren Haesoda, gos-p. Larjb Jafle-a brzojavnu čestitku Kerji Hojesodkr, te lje tom prilikom specijalno doznačila Lsi. 500. Osma cifcmvtička konferencija u Čah zaključila je, da ćt ove godine sabrati za Koren Hajesod Lst. 3000.—. aza Kerer Kajemct Lst. 1000, nadalje, da če intenzivirati cionističku propagandu i Siriti poznavanje jevrejske literature. U tu je svrfci stvoren zaključak po naputku direktorija Keren Haje soda, At se pozove iz Palestine u Čile g. Pesaba Kipovickog, poznato; pedagoga i pisca, a svrhu, da ondje u omladini raža Židovska znanost i ljubav k Palestini. Dmitvo, »Leon Jaiie«, koje je osnovano za vrijeme borav ka gosp. L. Jafie-a, u medjuvremenu vrlo je uznapredovalo, t; sc posve posvetilo sakupljanjima za Keren Hajesod i Kerei Kajeraet,

TRGOVAČKA ČETVRT U JERUSOLIMU.

Jcrusolim, 20. decembra. (PQ Im dugih zajednički nastoaiha židovskih, muslimanskih i krćcn uskih trgovaca *er\i sođimskih, postavljen je da® 7. decembra kamen temeljac no* trgovačke četvrt*, uslijed koje će težište trgovačkog prometi koS se sve "rive diže, hiti preneseno iz prenatrpanih ulićic »taroga bazara u glavnu prometnu žilu danažniega Jerusotmi ZcmJji'Stc stečeno je prije 5 godina o Mamili*. Road po P 1 0. C, te je njen direktor, dr. L Thon održao u prisutno« okružnog guvernera i različitih trgovačkih delegacija govor, kojem je naglasio, da je nova trgovačka četvrt nastala nako mnogih tegoba uz zajednički napor jerusolunskih trgovac Zajmom od 14,000. funti, Sto ga jc dao kanadski industriji iac g, A. Pierce, omogučeoo je dovrtenie projekta, a oblasti i obečalc, da će sagraditi novo izravno cestu od poštanske zgr ie do željezničke postaje, koja će presjedati novu četvrt I: ovog govora, te govora predsjednika jcrunolimske trgovala komore ig. Pierce-a, položen je kamen temeljac po jerusojj »kom načelniku, po zastupniku okružnog guvernera i dru 4 toru Ruppinu. Izgradnjom nove trgovačke četvrti bit če rap iien veliki broj neuposlenih. Palestinska duhanska žetva 1926. (Ziko) U godini 1926. bilo je rasadjeno B9TI duu. duhane prema 11676 don. g. 1925, Od toga 7301 dun turskim. » baladi-duhanom, a ostatak s tombak i He«a duhanom. Pri ovogodvtevje žetve cijeni «e na 556 tona od kojih je cea 5 Uma turskoga, a 50 tona baiadi-dubaaa.

~Thai“ palestinski teater

Dva ogranka proslavljenoga moskovskog teatra »Habima« palaze se u Erec Jisraclu. Jedan djeluj« pod imenom *Thai«, •Prije tri godine doselio se u Erec Jisrael jedan od osnivača Hafcim«, Menahem Gnesin da osnuje tamo, teko rekuć sred pustoši, početke glumske umjetnosti, teatrom »Thai«. Gnesin je učenik Stanislavskoga i Vahtangova, a poznat je vee iiz predratnog doba kao pionir hebrejske glume. Vcč kroz dvije godine prikazuje »Thai« javnosti svpju ‘umjetnost. Gnesinovo je načelo: .Malo prikazivanja, mnogo umjetnosti«, Stoga je iznešen samo neznatan broj komada, poglavito biblijskih i klasičnih; Dybuk, (Ansky). Jakobov san (Beer Hoffanann). Belza-ar (H. Raše), Umišljeni bolesnik (Moličre). »Thai'. je dakle kvantitativno pružao malo, alt tim riše kvalitativno. »Thai« uzdržava dvije glumačke škole; jednu u Jerusotimu s 37 učenika, drugu u Tel Avivu 8 34 učenika. Medju glumcima iroadc pripadnika svih slojeva židovstva. Imade i nadarenih ljudi, koji obećavaju nmogo. Umjetnički smjer »Thai«-a jest realistički. Ono nekoliko komada, što se godišnje prikazuju, dotjerani su u umjetničkom, i jezičnom pogledu. Poljepšavanje hebrejskog jezika u teatru, koji uzgojno djeluje na općinstvo, važan jc zadatak .Thai«-a, Med ju ovim komadima koji se sada uče, nalaze se: »Mašiah ben Josef« (B. Steinmann), »Isebel« (od franc. pjesnika EAmomda Flega), »Sabotaj Cvi« (J. Zulavški). U »Thai«-u sudjeluje komppnista S Kosovski i slikar Rubin. Od klasičnih komada »Thai« će igrati »Shylooka«. Ovaj Shakespearov junak pretvoren je u karikaturu. a »Thai« treba da iz njega stvori lice čiste tragike. U pripravi je takodjer drama iz savremenog života u Erec Jisraelu. koju je napisao jedan radnik iz Galileje. Da se udovolji uzgojnim potrebama Jišuva, te da se djeca sačuvaju od lošeg utjecaja kina, osnovat će »Thai« posebni dječji teatar, koji će uz najbolje komade iz internacionalne dječje književnosti izvadjati stvari iz židovskog repertoara. Za financijsku stranu svih ustanova »Thai«-a brine se društvo »Thai. s podružnicama u Jerusolimu, Tel Avivu i Americi. Ovo jc društvo član intemacion. udruženja teatara.

ŽIDOVI U KIPARSTVU.

Osjećaj za oblike i prostornost, koji su odlučni za pdastičare, Židovi nisu mogli gajiti kroz tisućljeća. Ipak imadc dokaza. da su se pojedini Židovi i u davnini uspeino bavili kiparstvom. Fra Salvatore Vitale priča. da Je god. 1214. židovski umjetnik izradio kip Franje Asiškoga. U 15. stoljeću radio Je u Pragu daroviti Samud Jomtov Vigales. Od 1630. do 1710. živio Je u Frankfurtu Bourig Meyer. koji Je modclovao 12 bista rimskih careva. Koncem 18. vijeka primljen je u Berlinsku Akademiju prvi Židov kipar. Prvi znatniji žiđ, kipar bijaše Abraham Abramson. ma stor u izradjivanju medalja i ploketa. Osobito je na glasu Marko Antokolski, najveći kipar Rusije Od poznatijih kipara novijeg doba spominjemo ove Židove: Elias Gunzburg, Boris Schatz, Moses Ezekicl, Friedrich Bcer, Henrik Glizenstein. Leopold Bernstamm, Sieglried i Olga Wagner, Moisi Kogan. K. Isenstein i Arnold Cadikov.

ŠVEDSKA KRALJICA, KOJA JE NAUČILA HEBREJSKI.

Tko 6ita pažljivo iid. povijest, može se uvjeriti, da su one ličnosti, koje su iskazivale poštovana i simpatije židovskom narodu, obično velike ličnosti svjetske povijesti. Medju prijateljima židovstva naći ćemo; Aleksandra Velikoga. Cezara, Karla Velikoga, Napoleona, Wilsona itđ., koji su bez predrasuda zauzeli pravedni stav prema Židovima. To su »gerej cedek«, iK »stranci pravednici«, koji su otklonili mnogo zlo od sinova staroga naroda. Medu ovakve ugledne ne židovske ličnosti übrajamo i švedsku kraljicu Kristinu. Kao vladarica isticala se svojom obrazovanoicu i ljubavlju za znanost i umjetnost u tolikoj mjeri, da ju prozvaie »švedska Paßas Athenc«. Na dvoru je okupila ugledne učenjake svoga vremena, pa je ovamo zalazio i filozof Descartes, a s mnogima se dopisivala. Osobito je kraljica cijenila čuvenog rabina i vodju židovskog naroda, Mcnase ben Israela, koji je god. 1604—1657, živio u Holandiji. Sačuvana je pjesma, koju je Menase ben Israel sastavio u počast kraljice Kristine, i u kojoj slavi plemenitost, učenost r tolerancijo ove neobične vladarice. Zanimljivo je takodjer za kraljicu Kristinu, da jo> je biWi : a bila najmilijom lektirom pa je zato naučila hebrejski, da bi mogla čitati sveto pismo u originalu. Time se danas ne može podičiti niti velik broj židovskih žena.

ŽIDOVI U PORTUGALU.

Danas imaste u Portugalu od 7 milijuna žitelj* samo Židova, a i ovi sa tek 100 godina u zemlji. Nakon progUk slobode vjeroispovfedani« a godim 1832. počeli su se >ri u Portugal potomci osiib Židova. koje je ixtn« 1492. inkvio prat krala. Doitt su ia Maroka, gdje su fcro* stoljeća « vjerai svojem plemenu. Dana&nj* Hsabooska općina sa 600 duia najjača je u 1 lp i tu je jezgra portugalskoga židovstva. Gotovo svi su Sef' Evy> imena najugledniji!« Ben Sabat, Ben Saude ooliel, Amzaias, Abokasts, Lcri, Sekrera, Scrugo. U Liwb imadc Židova, kop uživaj« znatan ugled u javnosti. Spi ttjeroo; Mozeaa Amzaleka. profesora visoke trgov. Skok ' rektora trgovačke komore, astronoma Joakima Bensaadc, aa akademije nauka, kniževnika Jošuu Bcnonijela. kodjer visokih činovnika i časnika. Općina u Ltsabonu uzdržava bolnicu, gdje rade i <f' liječnici, od kojih je jedan sveućilitoi profesor. Općina u* va joi pučku kabinu, konać*te i Skoki. Sve ustanove utf vaju vohkim žrtvama općiaaii koji u većini nisu imuč* Ltsabonu imade dva židovska groblja i dvije sinagoge. Po 1 sinagoga nalazi se u Oporhi i Faro. Danas nema antisemitizma u Portugalu. Poznati su * je vi, da su ugledni Portugiiani doznavii, da su potomci *“ kvizicije nasilno pjokržtenih Židova, t. zv, »Cbristaono'’ opet prionuli uz vjeru otaca. Konrrerat g- natkantora Jure priređen je 29 . o. mj u Maknbijevoj dvorani. Na rasporedu maci i strani kompomste. Osim toga b'lo je i ž> l ske pjesme na programu. Ciosp. Jura posjeduje vanredan glasovni ' rijal, koji osobito u srednjim položinama, a na u ( jim mjestima (Mokranjac, Schabert) i u dubim < čno zvuči. Jedino hi se mogk) da zamjeri sastavu pm ma, koji nije bio najsretniji. AH sve je to muzika !josp. Jure nadoknadila. , Dvorana začudo, nije bila puna. zagreD bi Jevreji morali da cijene više svoga muzika pjevača kantora. Za klavirom g. Žiga Hlrschler, u poznatom s Svojstvu diskretnog pratioca.

2

-Z I D u v*

BROJ 54.

Engleski Zagreb Slrofm*y«'OTa ul IO m agazin Beograd VuK« 18 Prvorazredna modna kuća za gospodu. Vlastiti krojački atelier za odijela i rublje po mjeri.