Књижевне новине

BTRANA 4

RULTURNI ŽIVOT U REPUBLIRAMA Savefovanre horovođa sa feriforije Bosne i Hercegovine

Savez kulturno-prosvjetnih društava ,Bosne i Hercegovine sazvao je u Sarajevu 14 ovog mjeseca savjetovanje horovođa sa teritorije Bosne i Hercegovine. Savietovanju je prisustvovalo oko 30 horovođa vaznih pjevačkih društava.

Direktor Državne muzičke škole u SarajJevu Tihomir Mirić održao je na savietovanju referat o dosadašnjem rađu horova, o njihovim uspjesima i propustima. Osvrćući se na festival kulturno-um1etničkih grupa koji je neđavno održan u Sarajevu, referent je podvukao značaine rezultate na omasovljavanju umietnosti i istakao razvoj naše horske muzičke umictnosti. U pogleđu izvođačkih kadrova i wzdizanja nivoa muzičke kulture u mnarođu, Mirić je konstatovao da „umjetnički kvalitet naših horova još nije dostigao nivo na kome bi morao biti. Uzroka ima više, a u prvom ređu je pitanje stručnog rukovodstva, izbor izvođačkog materijala. zatim pitanje organizaciono-tehničke prirode.

Prema prikupljenim pođacima. od 36 horovođa koji rukovođe horovima kulturmoumjetničkih društava, 21 horovođa niie stručno Kkvalifikovan, đesetorica su muzički stručnjaci u širem smislu riieči, a samo petorica imaju završenu Muzičku akademiju. Neđostaju podaci još o 30 kniturnoumjetničkih društava, kod koiih ie pitapje stručnog rukovodstva još teže.

Posle iscrpne diskusije o referatu. doneBeni su zaključci:

Da bi se pođigao um{etnički kvalitet izvođenja muzičkih horskih djela i učvrstio sistematski rad horova, potrebno jie đa se rad pjevača #Više cijeni. Pjevače, koji

svjesno vrše svoje dužnosti treba osloboditi izvjesnih dužnosti (po sindikalnoi liniji i sl.). One pjevače, koji u znatnoi mjeri doprinose kultumom podizaniu naroda trcba isticati, pohvaliti 1 nagrađiti priznanjem. Potreban je sistematski rad prema uivrđenom godišnjem planu koji uprava blarovremeno predlaže, imajući u vidu sve važnije datume proslava i nastupa. FHorovođe predviđaju, ođabiraju i predlažu upravi materijal za horski repertoar. Kao i svaki drugi rad, tako i rađ horovođa

treba da bude nagrađen stalnom milesoč..

nom platom. Potrebno je pomoći namieru da se centralni arhiv Muzičke biblioteke za B. i H. u Sarajevu upotpuni horskim djelima, kako bi korisno poslužio osnovnim i hitnim potrebama kulturnih, društava. Izdavačka komisija Saveza kulturnoprosvjetnih društava BIH organizovaće umnožavanje i štampanje partitura i dionica najpotrebnijeg horskog materijala. Pozdravlja se osnivanje dirigentskog kursa (koji će početi u jesen) i koji će doprinijeti da se ublaži nedostatak stručnog kadra. Ž

Dirigent je đužan da se stručno i iđeinopolitički stalno uzđiže, đa se istraino zalaŠe za omasovljavanje muzičke umjetnosti i za podizanje umjetničkog kvaliteta izvođenih djela. To će postići pojačanom samokritičnošću i stalnim ličnim usavršavannjem. Negov rad Fan umšetnika treba da se razvija na pravilnom shvatanju umjetnosti i njene uloge u društvenom živofu, pomažući i razvijajući sve više zamah stvanralačkih snaga svoZća naroda.

Vera OBRENOVIC-DELIBAŠIĆ

»Tragom Četvrte i Pete ofanzive

Komitet za kulturu i umetnost Vlađe FNRJ organizovao je u leto 1946 kolektivno putovanje jugoslovenskih slikara tragom Četvrte i Pete ofanzive. Cilj toga putovanja bio je đa se umetnici upoznaju sa pređelima Bosne i Hercegovine gdđe je naša narodnooslobodilačka vojska vodila najteže i najodlučnije bitke s fašističkim neprijateljima. Na tom putovanju uzeli su učešća i slovenački slikari i doneli niz zanimljivih i Kvalitetnih dela. Umetnička zađruga Društva slovenskih „likovnih umetnika prilikom otvaranja svojih novih prostorija u centru građa priredila je kao prvu izložbu »Tragom Četvrte i Pete ofanzive«. Izlagali su sleđeći umetnici: Božidar Jakac, Tone Kralj, Vladimir T,amut, Marij Pregelj, Evgen Sajevič, Ivo Šubič, Na izložbi se ističu grafike Boži-

đara Jakca, Evgena Sajeviča, Marjia Pregelja, Vladimira Lamuta i Iva Šubiča, koji je kao stari borac naročito duboko doživeo ovo putovanje. izložba će, posle zatvaranja u Ljubljani, a na inicijativu Saveza boraca i aktivista Slovenije, biti otvorena u Trbovlju, najvažnijem rudarskom centru Slovenije. Ona će u ovom našem radnom HMolektivu osvežiti uspomenu na junačke dane naše novije istorije i istovremeno će pomoći u rađu na širenju ljubavi prema umetnosti i za popularizaciju likovne umetnosti u najširim narodnim ma-– sama.

Umetnička zađruga ima u planu priređivanje stalnih izložbi, koje će imati zadatak đa prikažu aktuelnost đomaće i napredne strane umetnosti, ·

ara ara o ————I

M% U izložbenom paviljonu u Sarajevu otvorena je Prolećna izložba Udruženja likovnih umetnika Mosne i Hercegovine. Izložbu je otvorio Marko Marković, knji-

ševnik.

Ž% Izložbeni vagon Naklađnog zavođa Hrvatske završio je ovih dana turneju po narodnim republikama Srbiji i Makcdoniji. „Sada izložbeni vagon, snabdeven i izdanjima izdavačkog pređuzeća »Svjetlost«, polazi na svoje novo putovanje kroz Bosnu, prugom Šamac—Sarajevo. Zajedno s vagonom Nakladnog zavoda, u sastavu iste kompozicije, nalazi se i vagon Poljoprivrednog nakladnog zavoda.

X% Preko 280,000.000 dinara investirano je u kulturno-prosvetne objekte koji se ove godine grade na teritoriji Narodne Republike Srbije.

Ž% U Zagrebu je ođržan festival kulturno-umetničkih omladinskih „društava i grupa grada Zagreba. Posle rejonskih smotri koje su odabrale najbolje aktive, na festivalu je nastupilo 9 omladinskih horova, 12 plesačkih grupa, 3 diletantske grupe i nekoliko mladih književnika.

% Na Rijeci se održava smotra sindigkalnih kulturno-umetničkih grupa Rijeke, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara. Kulturno-umetnička društva italijanske manjine pojaviće se na smotri sa horovima, pozorišnim pretstavama i orkestrom. Slična smotra biće uskoro održana u Puli, na kojoj će uzeti učešća sva kulturnoumetnička društva Istre.

MŽ% Pionirsko “kazalište iz Rijeke gostovalo je u Zagrebu dramom »Družba Pere Kvrzice«. Ovo kazalište radi ođ januara 1947 i dalo je već devet premijera.

Ž% Članovi Narodnog Mkazališta iz Zadra krenuli su 7 ovog meseca na turneju po damatinskim ostrvima. Oni će obići skoro sva mesta gornjođalmatinskih ostrva.

% U Jelsi, na Hvaru, otvorena je glazbena škola. Školu posećuje 45 đaka. Instrumenti su nabavljeni zahvaljujući dobrovoljnim prilozima građana Jelse i predusretljivosti Kotarske zajednice u Jelsi.

% U 16 sela Dubrovačkog sreza narodne čitaonice i prosvetni domovi snabdeveni su rađio-aparatima, a u ostalih 12 sela OVOg sreza sakupljeni su dobrovoljni prilozi za nabavku radđio-aparata.

% Ma radilištima autoputa »Bratstvojeđinstvo« „pređuzeće „»Jugoslavija-{ilm« uputilo je šest bioskopskih aparatura za potrebe graditelja i narođa okolnih mesta. Na gradilište Novi Beograd biće upućene tri aparature. Sve ove aparature sasvim su nove izrade i svaka ima sVvVOg operatera, kome će u radu pomagati omladinac sa radilišta i sam se osposobljavati za samostalan rad. Isto talho organizovan je i niz stručnih predavanja o kimematografiji, koja održavaju profesori 1 filmski stručnjaci.

Ž% Po selima Slovenije počelo je osnivanje filmskih kružoka koji će raditi na upoznavanju širokih narodnih masa sa filmskom umetnošću. Organizovanje {imskih kružoka počelo je na inicijativu Komisije za kinematografiju pri vladi NR Slovenije, Osvobodilne fronte, aktiva Narodne omladine, APŽ-a i sindikata. Filmski kružoci, u saradnji sa upravama bioskopa, organizovaće masovne posete za sve značajnije filmove, a posle prikazivanja filma u kružocima organizovaće se diskusije na kojima će svaki gledalac moći da kaže svoje mišljenje o filmu.

Još o zloupotrebi kulturne saradnje sa slovenskim zemljama

U prošlom broju »Književnih novina« upozorio je Marin Franičević na neke krupne greške u zborniku Društva za kulturnu saradnju Hrvatske s Poljskom »Današnja Poljska«. Način na koji je zbornik uređivan Franičević je s pravom nazvao »zloupofrebom kulturne saradnje sa Sšlovenskim zemljama«, Međutim, Franičević nije istakao sva čudovišna shvatanja u pisanju i redigovanju pojedinih članaka ovoga zbornika, shvatanja koja zapanjuju svojom neodgovornošću, apolitičnošću i besprincipijelnošću. Tako se, na primer, u jednom članku zbornika govori o »naprednjačkom katoličkom pokretu«, u drugom kako su »različni predratni smjerovi, različne tradicije forme i svjetskog nazora utrle sebi stazu kroz ruševine našeg života i idu punom strujom«, kako Poljacima »ne nedostaje ništa što je sadržano u fako bogatom sortimanu uzora zapadnoevropske i čmoričke literature«, a u trećem se opet članku (J. Hama) uopšte ne spominju napredni poljski pesnici kao Bronjevski, Do= brovoljski i drugi.

U izveštaju J. Hama o Društvu za kulturnu Sšaradnju Hrvaiske s Poljskom pominju se kao dobrotvori poljskih izbeglica ministar šestojanuar-– ske diktature Švrljuga i krupni zagrebački indđustrijalac, jedan od najsvirepijih eksploatatora radničke klase, Arko. Kao dika Društva, koja je dala poticaj za njegovo osnivanje, u istom redu s ostalima, upisano je i ime poznatog izdajnika i gestapovskog bandita Stanislava Krakova, bivšeg urednika Stojađinovićevog »Vremsnna i kasnijeg preprođanog pera nedićevsko-gestapovskog »Novog vremena«.

Ukratko, Zbornik je dokaz da u Društvu za saradnju Hrvatske s Poljskom ima ljudi, čija su shvatanja još daleko od stvarne saradnje ša svojim vlastitim narodom, pa zato i ne mogu da budu pravi pretstavnici saradnje hrvatskog naroda 8 bratskim poljskim narodom,

Usmena antologija

U borbi protiv reakcionarnih izdavačkih preduzeća, koja odbijaju da štampaju svaki napredniji i borbeniji tekst, francuski književnici našli su nov način kako da upoznaju publiku sa svojim rađovima. Nacionalni komitet književnika „organizovao ije »usmene antologije«, priredbe na kojima pesnici recituju publici. svoje pesme, koje nisu našle izdavača, Ovu

akciju „potpomažu „aAragon, Kliar (Eluardđ), Karko (Carco) i Kasu (Casson).

aunwezmuauıGz nu pGramtinprauunu GrumGNE A Suulunyuspizmani nane uuuuu: ranu ar ru uuu JI raiuu zu uz GII III peu una nI uu nur PAOLA ECARA SKIJA mm weeku um rman uu uuu re ICE! ur ICI rerne

hnutim velikim idealom komunizma, aktivno učestvuje u izgradnji novoga života.

S tim je u tesnoj vezi vaspitna uloga naše književnosti. Odluke CK VKP(b) o ideološkim pitanjima podigle su ideju boljševičke partijnosti u umetnosti na novu visinu i istakle ogromnu vaspitnu ulogu sovjetske književnosti. Njena najbolja dela aktivno pomažu u radu na prevaspitavanju najširih narodnih masa u komunističkom duhu i oslobođenju radničke svesti od kapitalističkih preživelosti. Najvažniji zadatak sovjetskih Kknjiževnika je propaganda ideje komunizma. U očiglednim i živim likovima sovjetski književnici pokazuju preimućčstva socijalističkog sistema nad kapitalizmom — u tom se ogleda njihova partiska usmerenost.

Partijnost sovjetske umetnosti uslov je njene istinitosti, umetničke visine, društvenog uticaja, Sovjetska književnost je jaka po svojoj vezi s komu-– nističkim idejama, sa savremenošću. s politikom,

Potsetićemo na reči druga V. M. Molotova: »Ne može se smatrati slučajnošću što sada najbolja književna dela pripadaju peru pisaca koji osećaju svoju nerazdvojnu idejnu vezu sa komunizmom.«

Književnici naše zemlje, ostvarujući u svojim delima princip partijnosti, pomažu partiji da vaspita sovjetske ljude u đuhu sovjetskog patriotizma,

-· ljubavi prema narodu i socijalističkoj domovini. Slikajući junake našeg doba oni daju vatrene sovjetske patriote, jake po svojoj visokoj idejnosti, socijalističkoj svesti, gorđe zbog svoje pripadnosti velikom sovjetskom narodu, koji se sa samoodricanjem bore za ostvarenje politike partije i sovjetske države.

Metođ socijalističkog realizma iz-

vanredno je sredstvo za uzdizanje i procvat socijalističke nacionalne umetnosti naroda SSSR koja pretstavlja najdragoceniji prilog riznici svetske kulture. »Internacionalizam u umetnosti, — govorio je A. A. Ždanov, — ne rađa se na osnovi umanjenja i os:romašenja nacionalne umetnosti. Naprotiv, internacionalizam se rađa tamo gde cveta nacionalna umetnost. Zaboraviti ovu istinu znači izgubiti rukovodeću liniju, izgubiti svoje lice, postati kosmopolit bez korena... Ne može biti internacionalist u muzici, kao i ni u čemu drugom onaj koji nije pravi natriot svoje otadžbine. Ako u osnovi internacionalizma leži

poštovanje drugih narođa, onda je

nemoguće biti internacionalist ako se ne poštuje i ne voli svoj sopstveni narod«. Radđiti bez odmora za procvat sovjetske umetnosti, za idđejno vaspitanje sovjetskih ljudi, patriotska je dužnost sovjetskih umetnika.

Reakcionarni književnici savremenog Zapada na sve načine uveravaju da im je politika tobože tuđa i da služe samo »čistoj« umetnosti.

Pod drečećim senzacionalnim naslovom »Politika vodi Knjižvenika skoku u smrft«, kreveljeći se kao pajac, francuski Kknjiževnik Leon Pol Farg piše:

Krajnje je vreme da se iraži konačno odvajanje, potpun raskid između umetnosti i politike. Preobrazimo svoje Književno bratstvo. Još više produbimo provaliju koja nas razdvaja, đa bismo se mogli pošma-– ftrati kao dve zasebne snage (»Le Figaro literer« od 19 aprila 1947 godine).

Naravno, to nije ništa drugo do obično maskiranje buržoaskog piskarala, koji skrivajući se iza lažnih fraza o »potpunoj autonomiji« od politike, ustvari svojom propagandom individualizma i mistike sprovodi politiku svojih gospodara-kapitalista, isključuje društvenu sadržinu iz književnosti i pretvara je u sredstvo za zamagljivanje svesti masa i njihovo kvarenje. Sovjetski Književnici otvoreno izjavljuju đa u svome stvaranju polaze od politike sovjetske vlasti i boljševičke partije. U nerazdvojnoj vezi s politikom oni vide jemstvo idejnosti literature, njen visoki moralni nivo, uslov njene bliskošti narodu.

Važna crta socijalističkog realizma, tesno vezana s njegovom komunističkom usmerenošću jeste socijalističkom realizmu svojstveno revolucionarno romantično načelo: sposobnost da se prikaže heroika borbe snovjetskih ljudi za komunizam, sposobnost da se sagleda sutrašnjica na osnovi istinskog poznavanja današnjeg narođnog života. Romantizam nije suprotan životnoj istini, jer ertajući u romantičnim . sbikama heroiku naše sovjetske svakidašnjice, utvrđujući u romantičnim likovima. crte budućeg komunizma, naši njiževnici ne otstupaju od životne istine, već prodiru u nju dublje, proširuju je preko granica današnjice. Ako je u prošlosti čak i za najnaprednije pisce srećna budućnost narođa bila samo mašta bez osnove egzaktnog manja — reVvVo= lucionarno-romanfična vera sovjetskog književnika u sutrašnjicu svoga naroda osniva še na principima naj-

naprednije nauke marksizma-lenjini-

zma. Majakovski je govorio:

„}1 MBI peaj}CTEI, HO HE Ha TIOJHOžHHOM KOPMJ, He C MOD/JIOM, yrrepilmeMCH BHH3,MPbBI B HOBOM, TpH/(yIHTeM ObITy, TIOMHOžReHHOM Ha 9JIeKTpJIrueCTBO J KOMMJyHMS3M“,I).

Upravo predviđanje sutrašnjice zasnovano na zaključoima marksističkolenjinske nauke daje našim. najboljim umetnicima reči onu snagu koje ne bi bilo i ne bi moglo biti čak ni u najdarovitijih umetnika dosocijalističke prošlosti.

1) I mi smo realisti, ali ne na ispaši, njuške uprte u flo, — mi smo u novom, budućem življenju, pomnoženom elektrikom i komunizmom.

(Kraj u sleđećem broju

Pripreme za konferenciju mladih pisaca Bosne i Hercegovine Zemaljsko vijeće Narodne omladine, u zajednici sa Udruženjem književnika Bosne i Hercegovine, priprema konferenciju mladih književnika i pisaca-početnika Bosne i Hercegovine koja će.se održati 25 i 26 OVOg meseca. Konferenciji će prisustvovati oko 100 mladih Kknjiževnika i pisaca-

početnika.

Pored predviđenog referata zemaljskog vijeća Narodne omladine, Mehmed Selimović, književnik, govoriće u ime Udruženja knjižcvnika BiH. Zatim će »O liku mladog „KMnjiževninka« govoriti Mladen Čaldarević pretsednik Saveza kulturno prosvjetnih društava BiH. Predviđeno je još nekoliko referata.

Svi književnici BiH koji žive u drugim narođnim „republikama biće pozvani na konferenciju, kako bi svojim iskustvom i savetom mogli da pomognu rađ mladih književnika, koji s pravom očekuju podršku od svojih starijih GLHRONA.

. O.—D.

Pm ISPRAVKA

U članku »Ubijanje knjiga« u posleđnjem broju »Književnih novina« zabunom je ispala alinea koja govori o tom kako je američka reakcija pokušala da ubije knjigu pjesnika Don Westa. Alinea Elasi:

»Nakon velikog uspjeha knjige progresivnog pjesnika Amerike Don Westa, reakcija je izabrala upravo nevjerojatan način da uništi autora, kad nije mogla uništiti knjigu. West je u jednoj pjesmi opjevao smrt rudara Charlie LeWwallena

· koji je poginuo u borbi sa štrajkbreheri~

ma za vrijeme krvavog harlanskog štrajka 19934 gođine u državi Kentucky. Međutim, u državi Georgiji našao se čovjek koji slučajno nosi to isto ime. Ku Kluks Klan i Talmađge su odmah stvorili plan da materijalno unište Westa. Po njihovom nagovoru ovaj čovjek je tužio Don Westa sudu i tražio otštetu »za uvredu časti«. Nevjerojatno, ali istinito...

KNJIŽEVNE'NOVINE

BROJ 10

Naša štampa i poslovanje naše pošte

U velikom preobražaju naše zemlje veliku ulogu odigrala je i igra naša štampana reč, naše novine, knjige, časopisi, udžbenici. Mnogi naši drugovi, junaci iz ilegalnog rada i oslobodilačke borbe dali su živote zato da bi naša štampana reč — koja je raskrinkavala i žigosala nenijatelje na-

· voda, učila, i vaspitala narod za borbu, mobilisala ga, podizala, osvetija- *

vala mu puteve u budućnost — došla u ruke širokih narodnih masa. Borci za slobodu znali su šta znači u borbi naša štampa, šta ona znači za svakog borca, za svakog poštenog čoveka, za našu decu, koja su često, u toku rata, u nedostatku papira, olovke i bukvara, učila da čitaju i da pišu oblikujući slova kamenčićima.

Principe, potvrđene u našem oslobodilačkom ratu, razvija dalje danas naša revolucija. U razvijanju te revolucije, kao i u izgradnji zemlje uopšte, naša štampa igra prvorazrednu ulogu služeći interesima naroda, pomažući mu u svakodnevnom radu, vaspitavajući ga politički i kulturno, uzdižući u njemu patriotsku svest i idejnost, upoznavajući, ga sa onim što je stVOrio i osvetljavajući ono što je sve kadar da stvori u budućnosti, upoznavajući ga sa prilikama u svetu i izgrađujući od njega nepomirljivog borca za mir i narodnu demokratiju u svetu.

U velikoj borbi za ostvarenje Petogodišnjeg plana, naša Partija i naša vlada, uz pomoć svih narodnih organizacija, ulažu ogromne napore da stvore materijalnu bazu za puni kulturni procvat, da izvuku iz zaostalosti i neznanja i poslednjeg čoveka naše slobodne zemlje. Ulažu ogromne napore da u svako naše mesto, svako selo i zaselak prodru: bukvar, novine, knjige, časopisi, koji će pomoći formiranju našeg novog čoveka, graditelja socijalizma. i

Ti bukvari, novine, knjige, časopisi upućuju se preko naše poštanske mreže, i osoblje koje vrši dušnost otpremanja i rasturanja štampe ispu=njava težak i častan zadatak koji mu je poverio narod i njegova vlast. od pravilnog i brzog funkcionisanja naše pošte zavisi uspešno i blagovremeno izvršavanje niza političkih, ekonomskih i kulturnih zadataka koji stoje danas pred našim narodima, a u čijem rešavanju delotvorno pomaže naša štampa. ı

Međutim, dugi niz slučajeva, koje smo mogli da proverimo samo u Beogradu, pokazuje da mnogi naši poštanski službenici i poštanske ustanove još nisu shvatili odgovornost i značaj posla koji im je poveren.

Nije potrebno isticati od kolikog je značaja da naši dnevni listovi, koji neposredno pomažu svakom trudbeniku naše zemlje u izvršavanju svakodnevnih i opštenarodnih zadataka i pravilnoj orijentaciji u svakom. pravcu, dolaze pravovremeno na teren.

Revizor »Borbe« Dragoljub Ignjatović, iz sela Ripanj-Klenje, nije uopšte primio »Borbu« od 14, 17, 19, 20, 23, i 31 maja ove godine, ma da mu je uredno slana. Marko Umičević, revizor »Borbe« iz Banje Luke, koji prima po 4.000 primeraka »Borbe«, dobio je 8 juna ove godine izjutra 2000 primeraka, uveče 1600, koji su putovali do Zagreba, pa odande vraćeni, a ostalih 400 primeraka iz,iste pošiljke uopšte nije primio. Revizori iz Kuršumliske Banje, Novog Pazara, Male Krsne, Nove Crnje i mnogih drugih mesta primaju »Borbu« skoro redovno sa 1 do 2 dana zakašnjenja.

Isti slučaj je sa »Politikom«. Njen revizor u Guči svakog meseca primi 200 do 300 primeraka lista manje. Kosovo Polje, 16 ovog meseca, uopšte nije primilo list, Grdelica ga nije primila 10, Surđulica 29 maja i 12 juna. Sveti Mihajlo-Lokve po nekoliko dana u mesecu ne primi list. Sve to potvrđuju i mesne pošte. Ali u poslednjem slučaju, treba podvući jednu činjenicu: »Politika« je: u slučaju Lokve zatražila motrenje od strane pošte. I sve dok je trajalo to motrenje revizor je redovno primao list ali čim je kontrola prestala, »gublje= nje« se ponovilo. »Politika« je tražila ponovno motrenje od Saobraćajne pošte. Kontrola bi morala da sprečava nepravilnosti ne samo privremeno, nego i da otkrije uzroke, kao i štetočine i nesavesne ljude koji se bave takvim poslom.

U selo Ripanj, koje često strada od gubljenja paketa, u toku jednog me= seca sedam puta nisu stigli paketi »Glasa« a o njihovoj šudbini nije se ništa doznalo. Paketi »Glasa«, s nalepnicom Mojković—-Zavlaka—5Valjevo, putovali su ceo mesec dana za Crnu Goru, u Mojkovac.

List graditelja autoputa »BratstvoJedinstvo« dostavlien je pošti Sremska Mitrovica za Glavni štab omladinskih radnih brigada. List je trebalo hitno dostaviti da bi ga dobile neke brigade pri odlasku kako bi iz njega saznale rezultate svojih napora i ponele ga u svoja sela. Štab je urgirao kod izdavačkog preduzeća omladinske i pionirske štampe, koje je odgovorilo da je list ekspedovan. Na kraju se utvrdilo da je list dva dana ležao na pošti u Sremskoj Mitrovici i da ona nije smatrala za potrebno đa o tom obavesti Glavni štab.

Štampa za celu prugu BeogradSkoplje via Kraljevo upućuje se ambulanthom poštom Be-Sk 1. U Velikoj Plani ova pošta treba da izda materijal ambulantnoj pošti Be-Sk 43. Kako ambulantna pošta Be-Sk 1 često zakašnjava, to štampa koju treba da preda na relaciju Velika Plana —5Smederevo i Požarevac ostaje u Velikoj Plani za sledeći voz i zakašnjava po 19 do 924 časa. A nije bolji slučaj ni sa pojedinim mestima na celoj toj relaciji, jer ambulantno osoblje ne istovaruje uvek list na određenim mestima, kao što se vidi iz izveštaja revizora iz Kragujevca, Krnjeva, Grdelice i drugih.

Centralna štampa koja se upućuje ambulantnom poštom broj 11 za Hrvatsku i Sloveniju takođe često za-

kašnjava. Voz broi 6 ne hvata uvek vezu u Zagrebu sa vozom broj 616 i ceo materijal za Sloveniju i neke delove Hrvatske ostaje u Zagrebu i zakašnjava po 12 do 24 časa.

Naš čovek je navikao da voli knji-

'gu, da je poštuje i da se koristi njom.

Razvijati tu ljubav jeđan je od naših glavnih zadataka.

Naš čovek se knjizi rađuje. Nedavno su u Petom rejonu Beograda dodeljene: nagrađe najboljim alttivistima Narodnog fronta. Između ostalih nagrađena je i jedna starija žena. Njoj nisu dali knjigu nego pohvalnicu., Ona se pobunila. ''ražila je knjigu kao nagradu.

— Šta će ti knjiga? Još ne umeš da čitaš! — govorili su joj drugovi.

— Daj knjigu, — uporno je tražila alttivistkinja. — Ja učim! Čitaću.

Stotine hiljada ovakvih ljudi kojima knjiga danas postaje nasušna potreba, kao i milioni onih kojima je to već postala, čeka je širom zemlje.

Ali neki poštanski službenici ne vole knjigu. Paket od 17 knjiga uputila je »Kultura« knjižari »Svjetlost« u Sarajevu. Ali taj paket stigao je toliko upropašćen da knjige, masne i iskidane, nisu više mogle biti upotrebljene. Događa se da »Kultura« pošalje knjise nekoj knjižari ili preduzeću u unutrašnjosti, a posle izvesnog: vreme” na dobija odgovor da knjižara knjige nije primila. »Kultura« reklamira kod pošte. Nastaje prepiska, slanje poternica i sličnih formulara, Sve traje veoma dugo. I pošta pošalje odgovor posle mesec dana.

Konkretno, jedan primer: paket sa knjigama poslat preduzeću »Granap« u Slavonskoj Požegi vraćen je »Kulturi« a preduzeće »Granap« nije bilo uopšte obavešteno da mu je pošiljka stigla.

»Kultura«, kao i ostala naša izdavačka preduzeća, uglavnom upućuje svoje knjige uz pouzeće. Adresant isplaćuje vrednost u novcu i podiže paket. Ali dešava se da paket poslat uz pouzeće jednom adresantu stigne sasvim „drugom, nezainteresovanom licu ili ustanovi, i to bez pouzeća, što znači bez naplate. Tako je paket poslan Sreskom komitetu u Lazarevcu sa pomzećem ođ 720 dinara uručen knjižari »Novi dani« u Lazarevcu bez pouzeća.

Uz paket koji se šalje adresantu istovremeno ide i sprovodnica. Ali paket često stiže bez sprovodnice. Zbog toga biva zadržan na pošti, a adresant kome su knjige namenjene uzalud čeka.

Na sprovodnici postoji klauzula po kojoj adresant mora u roku od tri dana đa podigne pošiljku „(naravno pretpostavljajući da je obavešten o njenom dolasku). Nesavesni službenik na pošti međutim, iako nije izvestio adresanta, birokratski postupa po Kklauzuli, i pošto je paket odležao svoja tri dana — vraća ga »Kulturi« ili nekom drugom pređuzeću, kao da ga adresant nije hteo podići ili se nije mogao pronaći. i

Paketi često putuju mesec đo mesec {i po dana. Paket broj 13717 poslat knjižari »Kultura« u Beloi Palanci 22 januara 1948, stigao je adresantu tek 2 marta.

Još gore je prošao paket knjiga broj 2170, koji je »Prosveta« uputila 20 aprila 1948 na adresu Štamparskoknjižarskog preduzeća »Svetllosi& u Kragujevcu. Ovaj paket stigao je adresantu 12 juna 1948. Invalidska knjižara u Titogradu do 11 juna ove godine još nije bila primila „paket knjiga predan na beogradskoj pošti 1 marta 1948, pod brojem 405. A skoro šest meseci (od oktobra 1947 do 17 aprila 1948) putovali su »Prosvetini« paketi knjiga broj 521, 523, 525, 529 i 530 do Knjižare »Novi dani« u Negotinu. I dok paketi ovako lutaju, između preduzeća i poručioca knjiga vodi se beskrajna prepiska. »Prosveta« je izračunala da od 10 istovremeno predatih paketa, pod brojevima koji idu redom, 9 stigne na vreme a za jednim se mesecima šalju poternice, ponekad i uzaludno.

'U doba ekspedicije udžbenika i po'jačane .knjižarske sezone »Prosveta« upućuje blizu 1000 paketa dnevno. Svi su ovi paketi podjednako dobro pakovani. Ali se ipak dešava da pošta vrati čitavu vreću oštećenih, uprljanih i izgužvanih knjiga bez ikakvog

paketskog omota, (samo se po kniiga- ,

ma viđi da su to izdanja »Prosvete«), sa izveštajem 'da su to knjige iz paketa koji su se rasuli.

Svako izdavačko pređuzeće i svaka redakcija često dobijaju pakete i listove natrag sa oznakom — »Niie tražio«. A pretplatnik reklamira da list, odnosno knjigu, nije primio. Uz ono »Nije ftražio« nema ničijeg potpisa i potvrde, i prema tome nikakve mogućnosti za proveravanje. Ali ima sigurnih dokaza da je, na primer, prijatelj »Književnih novina, Drag. Gospić iz Saraieva tražio naš odgovor u vezi sa jednim svojim dopisom, a pl smo koje je redakcija 27 aprila uputila drugu Gospiću, 8 tačnom oznakom adrese, vratilo se redakciji sa »Niie tražio«, s oznakom koja je, kako izgleda, omilila nekim poštanskim službenicima. Isto se to dogodilo sa pismom koje je »Prosveta« uputila Višoi pedagoškoj školi u Sarajevu. A skoro svakodnevno događa se sa pojeđinim listovima koji se upućuju pojedinačno pretplatnicima.

Smatramo da bi pošta mogla da traži od svojih službenika da svoje izjave. kao ova »Nije fražio«, uredno potpišu i odgovaraju za njih.

Dešava se da naša izdavačka preduzeća i redakcije prime ponekad gomilu tuđe pošte, od koje še često sva~– ko pismo i pošiljka upućena na drugu adresu. O tome je u više navrata bila obaveštena Direkcija pošta, odđelienje za fahove. Stvar se nije mogla objasniti sličnošću brojevima i blizinom fahova, ali je postalo jasnije zašto pretplatnici listova i knjiča ne

Odgovorni urednik: Jovan Popović, Beograd, Francuska, broj 7? —= Štamparija »Borba«, Beograd, Dečanska 31.

primaju uredno pošiljke koje su im upućene i zašto se onć gube.

Za preporučene, pošiljke, koje naša izdavačka preduzeća dobijaju preko fahova, dostavlja se i spisak sa oznakom adresa i brojeva preporuke. Ti su spiskovy vooma noeuredni, često nečitki, a brojevi izmešani i pogrešni tako da ti spiskovi ne mogu poslužiti kao dokaz da su preduzeća zaista ppimila odnosne pošiljke. Kod istraživanja po reklamacijama OVO otežava pa i onemogućuje pronalazak preporučenih pisama. y

Naravno da se pošta u svom Dpošlovanju bori i sa mnogim okbjektivnim teškoćama: malim brojem ambulant= nih kola, novim kadrom koji ioš nema dovoljno iskustva, i tako dalie. Pošta broj 2, na primer, (Železnička stanica Beograd), opterećena je velikim brojem pošiljaka, Tačno je. da pošta raspolaže malim i nedovolinim otpremnim prostorijama i slaže pakete jedan na drugi kako stignu. Paketi koji stignu poslednji zatrpaiu one koji su ranije stigli, pa se tako otpremaju. suprotno redu kojim su sti-

li.

i Da lj su te teškoće opravdanje? Možemo li se pomiriti s tim da se tu ništa ne može, da su to »obiektivni razlozi«, i pristati da naša štampa ne stiže onamo gde je neophodna? Mi se ne možemo miriti ni s jednom nepravilnošću u proizvodnji, u distribuciji, u ma kojoj oblasti našeg života, A ovde pogotovo ne. jer od širenia i pravilnog stizanja naše štampe. zavisi u velikoj meri i naša proizvodnja, i naša distribucija, i naše kulturno uzdizanie, — jer naša štampa vaspitava ljude u duhu koji ih ospošobljava da savladaju sve teško= će. Ne samo što se ne možemo DOmiriti s tim da pretplatnik ne dobije svoj list, da čitalac ne dobiie knjigu koju je tražio, — nego smatramo da novine i knjige treba da stignu tamo gde ih ranije nije bilo, gde ih još nema. Ako jedno selo koje dotle nije primalo štampu dobiie ma i jeđan primerak naših novina. i te novine pročitaju u selu, — to je jedan uspeh, jedna pobeda, to je važnije od foga hoće li se u velikom gradu rasturiti stotinu primeraka više, To treba da shvate kao pitanie svoje časti svi poštanski službenici, kao i svi revizori štampe i knjiga.

Boljom organizacijom rada, oštrijom kontrolom nad poslovanjem sva= kog poštanskog službenika, otkrivanjem lenština i kažnjavanjem štetočina, razvijanjem osećanja odgovornosti i moralno-političke svesti kod službenika u čitavom aparatu pošte, svi ovakvi i slični propusti, kojii su ustvari štetočinstvo, mogu i moraju biti otklonjeni. ·

U doba kad se naša preporođena zemlja iz dana u dan preobražava» kad naši trudbenici ulažu sve svoje snage u to da se ostvare materiialni uslovi za puni kulturni život, naš na= rod s pravom zahteva da pošta u potpunosšti ispunjava svoje zadakjke. ta: ko važne u opštem sklopu izvršavania Petogodišnjeg plana privrednog razvitka maše zemlje i izgradnje socijalizma. Reč je o pitanju važnom kako za kulturni tako i za privredni razvitak naše zemlje. Zato ovom problemu .i

ovim „činjenicama treba da posvete

punu pažnju i odgovorni organi našeg Ministarstva pošta. + Ni.

BIBLIOGRAFIJA ·

V. G. Bjeljinski: Književno-kritički članci. Izbor članaka velikog ruskog revolucionarnog demokrate i kritičara o,delima klasične ruske književnosti, o principima realizma i o ulozi kritike, Izdanje »KRulture«, 1948. Cena 58 dinara. }

Maksim Gorki:. Mati. Roman iz dana revolucije od 1905, klasično delo socijalističkog realizma, Izdanje »Novo pokoljenje«, Zagreb—-Beograd, 1948. Cena 85 di-

ara.

Boljševička partija i sovjetska Kkniiževnost. Kratak pregled dokumenata. »Biblio= teka izabranih članaka i eseja«, sveska 1. Izdanje »Novog pokoljenja« Zagreb—-BE– ograd, 1947. Cena 19 dinara (broširano) i 29 dinara (uvezano).

Svetozar Marković: Pevanje i mišlienje. Realnost u poeziji. Todor Pavlov: Svetozar Marković. »Biblioteka izabranih članaka i eseja«, sveska 2. Izđanie »NoVOg pokoljenja«, Zagreb—-Beograd, 1947. Cena 13 dinara.

Vladimir Nazor: Miti i legenđe. Deveta knjiga sabranih dela Vladimira Nazora, koja sadrži »Slavenske legende«, »Pjesmu o narodu hrvatskome«, zbirku »Hrvatski kraljevi« ciklus soneta »Istarski gradovi« i »Legende o drugu 'Titu« Izđanje »NaRkladnog zavođa Hrvatske«, Zagreb, 1948. Cena 133 dinara (broširano) i 149 dinara (uvezano). 4

Ivo Čipiko: Pauci, Roman o osiromaše= nju i proletarizaciji dalmatinskog sela u periodu prvobitne akumulacije kapitala. Izdanje »Novog pokoljenjać, „ZagrebBeograd, 1948. Cena 25 dinara (broširano) i 33 dinara (uvezano).

Tone Seliškar: Drugovi, Pripovijest O partizanskoj vjernosti, Izdanjie »NOVO pokoljenje«, Zagreb—Beograd, 1948. Cena 58 dinara (broširano) i 70 dinara (uvezano).

Jakov Iljin: Veliki konvejer, Knjiga O herojskim pregnućima Boljševičke partije i radničke klase SSSR u savlađivanju jeđnog od osnovnih zadataka proleterske revolucije — ovladavanje tehnikom. Izđanje »Novog pokoljenja«, Zagreb-—-Beograd, 1948. Cena 56 dinara (broširano) i 66 dinara (uvezano).

Hauard Fast: Put slobođe. Roman poznatog američkog naprednog pisca o Secesionom ratu i rasnoj diskriminaciji u Americi. Izdanje »Novog pokoljenja«, Zagreb—Beograd, 1948, Cema 42 dinara (broširano) i 75 dinara (uvezano).

Michal Rusinek: S barikade u đolinu gladi. Knjiga o Vvaršavskom ustanku iz godine 1944, o nacističkim logorima gladi i umiranja i o povratku preživelih Poljaka u oslobođenu domovinu. »Slavenski pisci«, izdanje »Makladnog zavođa Hrvatske«, Zagreb, 1948. Cena 47,50 dinara (broširano) i 80 dinara (uvezano). .

_e ar i ai KETI Ca TCE

UREDNICI: Jovan Popović i Milan Deđinac

o a u A epigaaoei o pejBunsnpioiranava

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNE NOVINE

Za našu zemlju na 3 meseca % dinara,

na 6 meseci 70 dinara i na godinu dana. 140 dinara.

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinara,

na 6 meseci 100 dinara i na godinu dana __200 dinara.

Broj čekovnog računa 1-9060048 Poštanski fah 61%,