Књижевне новине

IZLOŽBA SAVREMENE SKULPTUREIGRAFKE,

U organizaciji Komiteta za kulturu

i umetnost vlade FNRJ otvorena je u Beogradu, u Umetničkom paviljonu na Kalemegdanu, izložba savremene jbgoslovenske skulplure i grai.ke, Nu

izložbi, pored ostalih radova, nalazi se i veći broj grafičkih i vajarskih dela koja su u sastavu Izložbe slikarstva i vajarstva Jugoslavije XIX i XX veka izlagana u Sovjetskom Savezu, Čehoslovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj.

u prostorijama paviljona nalaze se dvadeset skulptorskih dela u bronzi, mramoru i drvetu, radovi trinaestorice naših poznatih vajara. Od srpskih skulptora izloženi su portreti u bronzi i drvetu od Tome Rosandića, Sretena Stojanovića i Stevana Bodnarova. Među delima hrvatskih vajara ističu se tri skulpture u mramoru od Ivana Meštrovića (»Majka«, »Sećanje« i »Psiha«), dve bronze ,Antuna Augustinčića, dva rada, u kamenu i u drvetu od Frana šinića i dve skulpture u bronzi, sa tematikom iz narodnooslobodilačke borbe, od Vanje Radauša (»Ranjenik« i »Bombaš«). Od šlovenačkih vajara izloženi su radovi Borisa Kalina (portret maršala Tita), Zdenka Kalina i Lojza Dolinara. Ispred paviljona postavljena je kopija spomenika palim borcima u Bjelovaru od Vojina Bakića.

Savremena jugoslovenska grafika zastupljena je na izložbi radovima tri-

desetorice slikara i grafičara iz svih narodnih republika. Izloženo je 59 radova olovkom tušem u drvorezu, cin= korezu i litografiji. Od grafičkih radova iz predratnog perioda ističu se crteži i drvorezi starog srpskog majstora olovke Ljube Ivanovića. Na izložbi su izloženi i crteži slikara, učesnika u narodnooslobodilačkoj borbi, Đorđa Andrejevića-Kuna, Piva Karamatijevića i Ismeta Mujezinovića, iz njihovih mapa grafike, objavljenih posle oslobođenja. Motivi iz narodnooslobodilačke borbe i stradanja naroda od fašističkih porobljivača obrađeni su i u crtežima iz mape grafike Prana Šimunovića, bakrorezima i crtežima Božidara Jakca, fitografiji France Mihelića, linotipu Marijana Detonia, i drugih. Pejzaži i motivi iz obnove i izgradnje zemlje prikazani su u grafici Zlatka Price, Pranje Mraza, "Tomislava Krizmana ·i drugih.. Među grafičkim radovima nalaze se i crteži makedon–skih slikara Nikole Martinoskog i Dimče Protugera.

Izložba savremene jugoslovenske skulpture i grafike, na kojoj su zastupljeni radovi slikara i vajara iz svih naših republika, pruža ubedljivu sliku o visokoj vrednosti naše savremene umetnosti.

Reorganizacija

Od oslobođenja do danas naše muzičke škole postigle su znatan napredak u ispunjavanju svog osnovnog zađatka, uzdizanja muzičkih kadrova, Međutim, u pogledu svoje unutrašnje organizacije, plana i pro-

rama nastave, muzičke škole ostale su do

anas još uvek nejedinstvene.

Da bi se organizovano i sistematski prišlo uklanjanju svih nedostataka koji su do sađa postojali u muzičkim školama kao nasleđe stare Jugoslavije i đa bil se, u prvom redu, izgrađio potreban kadar muzičara za sve grane muzičke delatnosti, Komitet za kulturu i umetnost Vlade FNRJ dao je inicijativu i pristupio izradi uputstava za reorganizaciju muzičkih škola.

Nedavno je Komitet za kulturu i umeatnost organizovao konferenciju, kojoj su prisustvovali stručnjaci iz cele zemlje, kao i pretstavnici ministarstava prosvete svih narodnih republika. Na konferenciji je komisija stručnjaka iznela dosadanje stanje u muzičkom školstvu i dala predloge za reorganizaciju muzičkih škola, za uvođenje novog jedinstvenog sistema i strukture muzičkih škola i uvođenje jedđinstvenih nastavnih planova. '

Prema prihvaćenom sistemu „muzičke Bkole FNRJ dele se na niže muzičke škole, u kolima školovanje traje 6 godina, srednje muzičke škole (trajanje školovanja 4 godine) i muzičke akademije (trajanje školovanja 5 godina).

Niža i srednja muzička škola pretstavljaju jeđinstvenu celinu „dđesetgodišnjeP muzičkog školovanja ,koje potpuno odgovara našim uslovima i potrebama i u skladu je sa sistemom ostalih škola u zemlji.

Niža muzička škola je škola najmasovnijeg tipa ,koja ima za cllj podizanje muzičke kulture najširih slojeva. Ona sama ne daje nikakve zaokružene stručne kvalifikacije, već služi kao ošnov daljem mu-– zičkom školovanju, kao i proširivanju opšteg obrazovanja omladine. Niža muzička škola ima tri otseka: otsek za klavir, otsek za violinu i otsek za Vviolončelo.

U srednju muzičku školu upisuju se učenici sa svršenom nižom muzičkom školom ili dvogodišnjim pripremnim tečajem, ili ako Šu završili obavezno sedmogodišnje školovanje ,odnosno ako imaju istovetne srednjoškolske kvalifikacije. Zađatak je srednjih muzičkih škola da odgajaju muzičke kađrove sa srednjoškolskom spremom: orkestarske muzičare, učitelje muzike u nižim muzičkim školama, opšteobrazovnim „i stručnim čžkolama, kao 1 muzičare koji će se posvetiti praktičnom organizacionom muzičkom radu u masovnim organizacijama. Sređnie muzičke švole pripremaju stuđentske Wndreve za 2). vičku akademiju. Srednja muzička čkola ima sledeća odeljenja: teoretsko-nastavničko odeljenje, ođeljienje za solo peva-

nje, odeljenje za klavir, ođeljenjie za violinu, violu i violončelo. ođeljenie za duvačke instrumente,

kontrabas 1 harfu.

kao da nikad ne misle umrijeti.

A trošeći: toliko snagu jeo je — kao mećava! Na Božić je narod nanio štabu toliko pite, kajmaka, pečenice i kolačića, da se moralo slati četama, a čete su opet sa svoje strane slale štabu, koliko iz poštovanja toliko ne znajući ni one šta bi više od onih prekomjernih milošti, kojima je i njih na rod zasuo. Za sofrom Đuri sve puca iza ušiju, mi se gurkamo 1 potsrnijehuiemo, istom sekretar tutnu preda nj komadesnicu pite:

— Ti nešto slabo jedeš, Đurkane, dede, druže, nemoj se stidjeti!

Za sekretarom se povedoše i ostali te stađoše đa svaki čas đodijavaju Đuri kao osovi turajući preda nj svaki po nešto:

— Deđe, Đuro, nijesi probo ovije kolačića!

— Kajmaka, bolan ne bio, prismoči

| kajmaka, što će ti suvo! __— Ti, druže Đuro, krtine ko da ne mariš! Deđe maio ove krtine!

Ne pometajući se u jedenju, Đuro

i prve dvije — tri ponude, a onda se odjednom ustuboči: |__— Ma stanite, ljudi, te nijesam već ni ja goveđije trbusa!

Prije nego što će doći onaj nesretni starac, Emeninovačka četa dotjera jednoga dana u štab bataljona dvade– setsedam domobrana i ustaša što ih je zarobila na staromajdđanskoj cesti razbivši čitavu jednu neprijateljsku kolonu.jJoš putom kroz sela zarobljenicima i pratnji priključivao se buliuk po buljuk radoznala svijeta, a glas o »grdnu roblju« ođe uporedo i po oštalim selima kao da ga raznese vjetar, te se pred štabom iskupi narođa kao na zbor. Tako nije bilo druge nego da štab, koji je u to vrijeme bio i vojni sud, otvočne ispitivanje tu na otvorenom, pred tom neočexivanom pravom narodnom skupštinom.

LOL MJ2P še —- bilo ih je četvorica — O| modeme su na strijeljanje; za trojicu

omobrana. za koje su neki partizani tvrdili da su se borili do poslednjeg metka, odlučeno je da ostanu pod istragom dok se ne gaslušaju i ostali avjedoci iz čete; ostalit. dvađeset domobrana, koji su %e, po svjedočenju

muzičkih škola

Muzička akademija je najviša muzička škola, sa univerzitetskim rangom. Na Muzičku akademiju dolaze svršeni učenici stednje muzičke škole, koji imaju Sposolbnosti za dalje školovanje. Zadatak muzičke akademije je da formira umetnike-stvaraoce, umetnike-izvođače (soliste), muzičke pedagoge i teoretičare „odnosno istoričare. Muzička akademija ima? sledeća odeljenja :odeljenje za kompoziciju i dirigova– nje, odeljenje za solo pevanje (operno i koncerino), odeljenje za klavir i orgulje, odeljenje za violinu, violu i Violončelo, odeljenje za duvačke instrumente, kontrabas i harfu i odeljenje teoretsko-istorisko.

Nastava na Muzičkoj akademiji deli se na umetnički i nastavnički otsek. Podela na umetnički 1 nastavnički otsek sprovedena je u cilju da se budući muzičari sistematski i pravilno razvijaju, kako bi kao svršeni stručnjaci odgovorili svojim zadacima reproduktivnih umetnika, odnosno muzičkih pedagoga.

Srednje muzičke škole, kao i muzička akademija, pored redovnih učenika i slušalaca ,primaće i eksterne (vanredne) učenike. Time će se omogućiti muzičko školovanje do najvišeg stupnja i onima, koji se ne spremaju za zvanje profesionalnog muzičara. Eksterni učenici i slušaoci mogu steči formalne kvalifikacije pošto polože sve propisane ispite.

Da bi muzičke škole mogle izvršiti postavljene zadatke propisani su i nastavni planovi, koji će novim muzičkim kadrovima omogućiti postizanje najvišeg stručnog i umetničkog kvaliteta u njihovom rađu, i osigurati im svestrano muzičko obrazovanje. U nizu stručnih predmeta ,kao što su solfedo, harmonija, kontrapunkt, analiza muzičkih oblika istorija muzike, muzička estetika itd., naroćita 9ažnja. posvećena je muzičkom folkloru, Cijj studija muzičkog folklora je da kod stuđenata razvije osećanje o važnosti naše narodne muzičke kulture i njene uloge u formiranju naše nove muzičke umetnosti.

Opšteobrazovni predmeti omogućiće studentima sticanje šireg i svestranijeg Oopštekulturog i iđeološkog obrazovanja, što će nesumnjivo doprineti i stručnom uzdizanju učenika.

Ideološkom formiranju budućih muzičara posvećuje se velika pažnja. Tako će se uz opštu i nacionalnu istoriju, književnost, istoriju umetnosti i druge predmete u srednjoj muzičkoj školi i muzičkoj akademiji izučavati i osnovi marksizma-lenji-

mizma.

Novi sistem i struktura muzičkih škola, kao i nastavni planovi (nastavne i ispitne programe izrađiće posebne stručne komisije), obavezni su za celu zemlju i po njima če raditi sve muzičke škole u novoj školskoj 1948—9 godini.

B. K.

samih naših vojnika, odmah predali, moglo se slobodno vratiti svojim kućama, pošto najprije razmijene s našima odjeću i obuću, i uz to im je još rečeno da će se s njima drugi put drukčije postupiti, ako ih zatečemo u domobranskoj ili bilo kojoj drugoj neprijateljskoj jedinici.

Kako je među zarobljenicima bilo pola muslimana, bi najpogodnije da im ja kao musliman tako tu pred narodom reknem poslije takve presude nekoliko riječi,

Govorio sam i narodu i osuđenim i oslobođenima. Presuda je — mrekao sam — pravedna, toliko pravedna. da

to sigurno priznaju u sebi i ona če-

tvorica krvoloka koji eno, jučer pohlepni i pomamni, pokazuju sada onako onijemjeli i sleđeni šta će biti sutra i sa psoglavnikom i sa svom niegovom ordijom .i sa Hitlerom i Musolinijem, i sa svim njihovim ordiiama; Komunistička partija, koja nas ie podigla u ovu borbu, i naša voiska ne pitaju evo krsti li se neko ili klania, i ko se krsti podlanicom a ko sa tri prsta nego mi ratujemo za fo da svoja sela i gradove očistimo od sve ove pobješnjele i poživinčene tuđinske i sluganske pogani ,pa da sutra mi sami sebi uredimo svoiu zajedničku kuću tako ,da svoj braći bez razlike viere bude jednako svoja i prostrana .to ćemo postići, ako svi, bez razlike viere, uhvatimo za jedan: štap pa po zajedničkom neprijatelju, ako svi. i narod i vojska, budu postupali ovako trijezno i pravedno kako nas uDućuje Partija. ako među nama ne bude tijesnih tvrđica, kukavica i račundžija ,kojima u ovakvim vremenima naiprije ode i imetak i glava: to nam ie jedini put — za to su eno naibolii dokaz popaljeni srpski Klijevci i muslimanski napušteni, ogluvjieli Kamengrad, čije sada izbjeglice „ni krive ni dđužne osim ono nekoliko ustaša. danomice umiru u opkoljenom Sanskom Mostu i do proljeća će tako poumirati od gladi. zime i boleština, ier oni koji ih otieraše u »muhadžirluk« niti im daju hlieba i drva niti ih puštaju nazad kućama, »ni kud majci ni kud u dievere«. vjetar jednako vije i kroz srpske kljevačke zidine i kroz muslimansku, | kamengradsku , pušfolinu,

i PIŠU NAM NAŠI ČITAOCI

Kada je roden i kada je umro Petar Kočić

»Književne novine« (broj 23) done= · le su, u rubrici »Pišu nam naši čitaoci«, članak pod naslovom »Kalendari puni grešaka« od Lj. Ž. U tekstu član= ka nalazi se i ova rečenica: »Kao godina smrti Petra Kočića, označena je 1916, ma da je Kočić umro 1915 godine.« Ova rečenica daje mi povođa da vam napišem koju reč o godini rođenja, kao i o godini smrti Petra Kočića. Kod nas se za mnoge pisce ne znaju godine rođenja i smrti. To je, doneRkle, i razumljivo kada su u pitanju davnija vremena. Ali za ljude koji su bili takoreći naši savremenici, kao što je slučaj, recimo, sa Kočićem, takve greške i propusti ne mogu se opravdati, U svima izvorima kao godina rođenja Petra Kočića navodi se 1877, sem leksikona »Sveznanje«, koji beleži 1876. Što se tiče godine smrti označavane su razne godine: 1916, zatim 1914, a evo sada, radi upotpunjavanja kolekcije nebrižljivosti, javlja se i 1915. Godinu 1916 određuju sledeći izvori: »Spomenica Petra Kočića« 8 nekoliko odlomaka iz njegovih dela (izdao Odbor); Narodna enciklopedija 'St. Stanojevića; leksikon »Svezna= nje« P. Kočić: »Odabrane pripovetke«, izdanje NOPOK-a, Beograd, 1948. Za godinu 1915, ne znam na ošnovu kojih izvora, ođlučio se pisac dopisa objavljenog u »Književnim novinama«. |

Godina 1914 navođi se u zbirci Petar Kočić »Izabrane pripovetke« (serija Izabrana dela srpskih realista, knjiga III) izdala »Prosveta« Beograd 1945. Na kraju, u belešci o piscu stoji: »Početkom 1914 godine porodica ga je prenela u Beograd i smeštila u duševnu bolnicu, gde je umro 28 avgusta 1914 godine, za vreme okupacije.«

Zadržaću se malo ne samo na označencj godini, nego i na jednom tvrđenju. Prvo, Petar Kočić nije prenesen nego je sam želeo da dođe u Beograd i došao je. Pri dolasku on je verovao da će se u Beogradu privremeno skloniti od austrougarskog terora i da će ozdraviti. Drugo, ako bi se ostalo pri godini 1914 kao godini smrti, kako se može {vrdđiti da je u to vreme Beograd bio okupiran. Naprotiv, u to vreme vođene su najžešće borbe na granicama Srbije i u Srbiji protivu Austrougarske. Srbija je okupirana tek u drugoj polovini 1915 godine, ustva-– ri krajem te godine.

Činjenica da Je Srbija okupirana, da su se u dđuševnoj bolnici pojavili austriski žandarmi, doprinela je, sVa– kako mnogo da se zdravlje Petra Kočića pogorša i da u strašnom dušev-= nom rastrojstvu završi život.

Naša omlađina radđo čita Kočića, pa

· želi da zna i tačne pođatke o njego-

vom životu. A eto, pročitaće na jed-

nom mestu đa je umro 1916, na drugom 1914, a na trećem 1915.

Smatram „da su tačni ovi podaci; Petar Kočić rođen ·je 29 juna 1877, a umro je 28 avgusta 1916 godine.

x — –_—____________ __ ____- ——— — " REG ) NOVI OMLADINSKI ČASOPIS ZA 'KNJIŽEVNOST I KULTURU — »SMENA«

Prvog oktobra izlazi iz štampe novi omladinski časopis za književnost i kultuu — »Smena«. U ovom časopisu sarađivaće široki krug pisaca-početnika Srbije 1 mlađih književnika koji su već stekli

izvesno književno iskustvo kroz omladinski časopis »Mladost«.

proljetos će i kljevačke i kamengradske njive ostati jednako jalove :to. da čitavu našu zemlju ·pretvori u Klijevce i Kamengrad, da nam natiera ludu krv na oči pa da se sami Dopalimo i iskoljemo ,to i jest ono što je bio naumio otimač — tuđin kako bi se sutra o jevtinu trošku on ugosio u našoj domovini i on jeo naš mrs. naše žito, naše drvo, naše gvožđe, a na zametnutim našim kostima; no neće: neće, jer mi tako nećemo. ier mi se evo ujedinjujemo, jer u redovima narodne vojske pristižu svojoj srpskoj braći svakim danomi sve novi i novi muslimani i Hrvati, oni naibolii. a ovih dvadeset domobrana koji nisu htjeli da pucaju u nas — zar ovo niije najočitiji znak da brat neće ići na brata; ovi domobrani, kad se vrate svojim kućama „kazaće svojim komšijama šta su ovdje vidjeli, bolie od ikakve knjige; mi ćemo se tako botpuno sjediniti, a to je uljezu — tuđinu gore nešo da ga bijemo tenkovima ii avionima; jer ujedinjeni mi ćemo njemu sutra otimati i tenkove i avione kao što mu danas otimamo i kao što ga danas ftučemo niegovim puškama, mitraljezima i topovima: ali ni danas mi nismo bez tenkova i aviona — eno nam ih pred Moskvom,

pred Staljinovom ivrdom kapiiom, o

koju švabo samo što zalud lupa zube i od koje će sutra staljinska sila. ko mrav i pljeva, jurnuti u Evropu. na Berlin, te u tom huku preći preko Karpata i u našu zemlju i sastati se s našom vojskom; pobjeda je naša, jer pravda je na našoj strani — to nam je poručio Staljin.

Naveče toga dana Đaro se u štabu sve nešto vrza oko mene, sve mi se nešto potkrada pogledom, vidim. htio bi nešto da mi rekne, ali ne može da se osmjeli. Ne znajući valjda kako bi drukčije, čučnu na koncu krai peći i stade u nju da ugurkuje presiečak, iako je vatra bila tolika, da je peć, limena; sva već treptala od rumeni.

— Baš ti njima, mučio se sa Dpresiečkom — e baš im ono danas liiepo dokaza .druže Omere!

(Omer — tako sam sebi bio predio ime, jer bih inače lako navukao sumnju ustaša na jednoga svoga dugogo-

dišnjeg druga koji ie radio za nas dolje u Sanskom Mostu.)

„radom „omladinsko

MARTEDONIJA

Otvaranje bioskopa u · seljačkim radnim 'zadrugama

U Makedoniji postoji danas 31 bioskop, dok ih je pre rata bilo svega dvanaest, Bioskope imaju sva veća mesta Makedonije, a takođe i veća radilišta, Tako, na primer, omladinska radilišta hidrocentrala u Mavrovu imaju svoje stalne bioskope. Isto tako, Stalne bioskope imaju i rudnici Pribistin i Rađuša. Ovi bioskopi redovno daju pretstave ne samo za brigadiste, nego i za stanovništvo okolnih sela.

Za članove masovnih organizaciia često se organizuju bioskopske pretstave. U nekim mestima, da bi se seljacima iz udaljenih sela pružila mogućnost da gledaju filmove, održavaju se za njih piiačnim danom specijalne pretstave. Česti posetioci bioskopa su i Šiptari iz Tetova. Gostivara, Kičeva i drugih mesta.

Ove gođine Makedonija će dobiti ioš devet bioskopa. Oni će uglavnom biti otvoreni po seljačkim radnim zadrugama. Izgradnja zadružnih domova stvoriće još bolje uslove za proširenje mreže bioskopa u Makedoniji. |

Da bi se stvorio potreban kađar koji će rukovođiti kino-aparatima, ovoga meseca biće otvoren u Skoplju kinooperatorski kurs sa 25 slušalaca. Dva ovakva kursa već su održana za omlađince na gradilištu hidrocentrala u Mavrovu. Po povratku u svoja sela oni će postati tehnički rukovodioci bioskopa.

*- Prošle gođine u Skoplju je otpočelo sa izdavačko prejuzećže »Novo pokolenje«. Ono je postalo sta.sn i ozbiljan saradnik omladine Makk:"1D5alie u njenom kulturnom životu.

Izdđavanje Mnjiga i listova za pionire i za macionalne manjine Makedonije isto tako je obuhvaćeno planom ovog izdavačkog pređuzeća.

U toku prošle godine »Novo pokolenje« Mzdalo je 6 knjiga i nekoliko brošura sa ukupnim firažom od 38.000 primeraka.

Ove godine pređuzeće je pojačalo svoju Izdavačku delatnost i samo za 6 meseci izdalo 29 dečjih i omladinskih Knjiga sa ukupnim tiražom od 150.000 primeraka. Od makedonskih autora izdate su tri knjige za pionire i to: »Milion džinoi« od S. Janevskog, »Školsko zvonče« od V. Nikoleskog i pozorišni komad iz pionirskog života »Dadovme zbor« od B. Bojadžiskog. Sve tri Knjige izišle ,gu u 22.000 primeraka. Objavljeni su takođe »Govori i članci« J, B. Tita, na makedonskom i šiptarskom jeziku statut pionira, jedan pionirski zbornik pesama i priča, Ćopićeve »Priče partizanke«; »Od Putivlja do Karpata« S. Kovpaka, »Stvaranje novog sveta« od ITljina.,

Do kraja ove gođine omlađinsko preduzeće Makedonije izdaće veći broj knjiga, od kojih se već neke nalaze u štampi.

SRBIJA

Sindikalna društva posetila trudbenike grada i sela

Pre dva meseca Glavni odbor Jedinstvenih sindikata Srbije pripremio je plan o gostovanjima najboljih sindikalnih kulturno-umetničkih društava iz većih gradova Srbije. Ta društva imala su da posete zadmužne domove, rudnike, poljoprivredna dobra, gradilišta i druga radilišta u Srbiji. Imajući u vidu što brže poboljšanje kulturno-umetničkog rađa među ovim radnim kolektivima i ogroman značaj koji oni imaju za izgradnju naše zemlje, Glavni odbor Jedinstvenih sindikata Srbije sVvesrdno je pomagao kulturmo-umetnička druie u izvršenju njihovog plana gostova– nja.

Dosađa je veliki broj kulturno-umetničkih društava izvršio svoj plan gostovanja, dok je veći broj gostovao u mnogim mestima . preko plana. )

Posle učešća na festivalu u Novom Sadu, dvadeset i tri kulturno-umetnička društva i dvadeset devet kulturno-umetničkih grupa iz Vojvodine dosad su gostovala i na poljoprivrednim dobrima, seljačkim radnim zadrugama, u radničkim odmaralištima i na građevinskim radilištima u Vojvodini. Priredbe, koje su ova društva i grupe izveli, bile su dobro pripremljene. Opštem uspehu ovih priredbi doprinelo je i zalaganje rukovođstva” na stručnom uzdizanju članova, rađi čega su održavani razni seminari po sekcijama.

Boravak sindikalnih kulturno-umetničkih društava doprineo je masovnijem okupljanju radnika na Mhulturno-umetničkom polju. Ujedno, svojom „posetom „kulturnoumetnička društva Srbije potstakla su inicijativu kulturno-umetničkih grupa na Ovim radilištima, koje treba da postanu poRkretači kulturno-umetničkog rada među radnim kolektivima u •udnie'ma, PaBudružnim domovima, poljopriv.ednim dobrima i drugim rzidilištima Srni».

KULTURNI

· nih sind c društva Srbije nastaviće sa gostovanjima ·

'RRJIŽEVRERROVIRE ———

ŽIVOT U REPUBLIKAMA

Preme rianu Glavnog odbori Jejinstveata Srbije, kulturno-umetnička mo kraja septembra.

% Ove Jeseni Savez kuliurno-prosvetnih društava Vojvodine priređuje velicdo tak-

mičenje najboljih folklornih grupa sa cee

teritorije Vojvodine. Ovo takmičenje znatno će uticati na razvoj vojvođanskog fclklora, a u isto vreme ono će pokazati koliko se pažnje poklanja razvijanju i širenju svih vrsta narodne umetnosfi. U· mnogim mestima počelo se sa ozbiljnim pripremama. Pored folklornih grupa koje 'su učlanjene u Savez kulturno-prosvetnih društava, u Vojvodini radi izvestan broj neučlanjenih. Do početka takmičenja i one će ss učaaniti u Say ez.

#% Naučni saradnici Geografskog instituta Srpske akademije nauka u toku OVOga leta vrše obimna ispitivanja u našoj zemlji. Sva proučavanja koja vrši Geografski in= stitut od velikog su značaja za našu privwredu. Institut danas ima za cilj da podrobno ispita fizičko-geografske prilike u našoj zemlji i da prouči uslove i oblike privrede u raznim oblastima, a naročito monyai.no” njenog daljeg raziitk?.

*. Pujujući bioskop Prosvetnog odeljenja Oblasnog narodnog odbora Kosmeta obišao je poslednjih meseci trideset četiri zabačena mesta i dao šezdeset četiri pretstave. Prikazano je seđamnaest filmova koje je viđelo preko šesnaest hiljađa ljudi, od kojih je veliki deo prvi put viđeo film. Tom prilikom, putujući bioskop obišao je i gradilišta šumskog puta Dečane—,.očane.

* Za prvi film sa lutkama, vrše se pripreme u novootvorenom Odeljenju za film sa lutkama u preduzeću »Avala-film«. Stvoren je mali provizorni atelje. Prvi đomaći film sa lutkama biće završen do kraja

godine. SLOVENIJA

Kulturni radnici posećuju gradilišta zadružnih | domova

Gradski odbor Narodne prosvete u Ljubljani pruža veliku pomoć u kulturno-prosvetnom radu, kako selima u okolini građa tako i u udaljenim mestima. Horovi, folklorne grupe, duvački orkestri, dramske i recitativne grupe često odlaze u posete gradilištima zađružnih demova,. gde održavaju priredbe i pomažu graditeliima u njihovom radu. Tako je 230 '·kulturnih radnika Ljubljane posetilo deset gradilišta zadružnih domova u srezu Ilirska Bistrica. Oni su svakom gradilištu poklonili po jednu malu biblioteku. 7

x* Građitelji Nove Gorice imaiu bogat i raznovrstan kulturno-umetnički život. Sve omladinske brigađe imaju svoie pevačke, glumačke i folklorne grupe kao i orkestre. Pored 58 čitalačkih i 32 đebatna kružoka, omladinci su osnovali 12 crtačkih, 2 radđio-tehnička i 1 filmski kružok. Omlađinci u filmskom kružoku pišu scenario za film koji će prikazati gradnju nove Gorice. * U Trbovlju rađi 10 crvenih kutića. Svaki kutić ima radio-aparat, biblioteku i šah garniture. Sem toga deluje 38 političko-kulturnih kružoka koje posećuje preko hiljadu radnika.

Dramska grupa kulturno-umetničkog društva »Lojze Hochkraut« dala ie 33 priredbe u Trbovlju i okolini. Omladinski hor »Titovi pioniri« priređio je 6 koncerata i posetio graditelje autoputa »Bratstvo-jedinstvo«. * RKulturno-umetnička „grupa »Hinko Smrekar« gostovala je u Koparskom srezu sa pionirsko-omladđinskim orkestrom. horom, recitatorima i solo pevačima. Prvi koncert priređen je u pozorištu u Kopru, drugi u Padni, zatim za Jugoslovensku armiju u Kopru i u Škofiji, i za građanstvo u Valdoltri, Mareziji, Portorozu i Piranu.

CRNA GORA

~ • Lb.4 Li Takmičenie pozorišnih sekcija Pozorišna sekcija sindikalnog kulturno-umjetničkog društva »Orjen« iz Hercegnovog zakazala je takmičenje pozorišnim sekcijama svih društava u Crnoj Gori. Ovo takmičenje je u vezi s pripremama za prvu republičku smotru, koja će se

održati u oktobru ove godine.

* Vlađa Narodne Republike Crne Gore, donijela je na predlog ministra prosivete uredbu o osnivanju Zavođa za zaštitu i naučno proučavanje kulturnih spomenika.

— Lijepo dokaza, — odgovorih tek da odgovorim — ako-· htjednu poslušati! — Te nijesu valjda ćoravi!

Onda ustade, postoia malo u miestu neodlučno, pa se ipak uputi meni za sto, isprekidana koraka „tražeći tobože nešto očima po sobi. Nalakti se na sto i ne podižući očiju poče. tek tako. da dirka po slovima na pisaćoi mašini. — Druže Omere, — i sad pri lampi vidjeh da je crven i preko ušiju kazo bih ti nešto, kad mi ne bi zamjerio! — Bez zamjerke i truna. Đurkane!

— Kad si ti ono istom izbin među nas, stari Savanović nageo preko plota, šapće Obradđu Crnomarkoviću: »Obrađe, ona Turkesnica — ono fi ie špijun, ne bio ja ovaj koji sam! Poslale ga ustaše sa Sane da špijunira našu vojsku! Ono treba u mrak pa šjekirom«... Druže Omere, — pogleda me Đuro — ne suzbijaj ti Savanovića ne= svjesnoga!.. !

— A šta će Obrad? — smijiem se ja.

— Obrad ništa, pilji, pilji u ni pa će: »Ma i meni sumnjivo, čuješ! Gdie bi se on«, veli, »mimo svu svoju vjeru, otkino od onolikije gradskiie mekota i ljepota i došo ovamo da se Drebija po ovijem brdima s našom voj&kom!« Sve ftako Obrad, a tako i ostali... Benast narod, druže Omere! — dodade Đuro.

— Nije, bolan Đuro, benast narod, nego se u starom Savanu spekla ona stara mržnja i nevjerica, dok ie još begu davo trećinu, pa nikako iz njega da izvjetri!

— O. izvjetrilo je i iz njega. — potapša me Đuro rastegnuvši usfa na smijeh — to i hoću da ti kažem! Razilazi se danas narod poslije onog suđenja, a stari Savan sve koraci pa stane, sve koraci pa se nasađi na štap: »Ama dđobra«, veli, »>onoga Omera, šte= ta samo, ljudi, što je Turčin!«

Ne mogoh da se ne nasmijem. i zagrlih — dođe mi tako — Đuru, koji mi to i ispriča kroza smijeh.

— Baš zbilja ,druže Omere — zagrli i on mene „te se njišemo tako u .zagrljaju — kako li si ti mogo baš

Odgovorni urednik: Jovan Popović, Beograd, Francuska broj 7 —> Štamparija '»Borba«, Beograd, Dečanska 31,

sve na svijetu pregorjeti pa doći ovamo među nas čobane?

— Majka mu stara, Đuro, jesmo li komunisti?

— Jesam, druže Omuere, onai tvrdi ko i drenovina! — i gleda me kao da će me poljubiti: zubi mu bliešte. kremeni i pravilni, sav mi bi takav: ziene mu se raširile, ostao oko njih samo tanak obruč smeđe šarenice, i, od lampe, na svakoj kao na ulju gori po sitna žiška. — A je li, vjere ti, druže Omere, — spusti onda oči — ima li gdje takva knjiga u kojoj piše ono što si ti danas govorio .pa đa se buđe bar i priuba naučno, da se ne ostane baš ovako pošve neuko ko bravče?

— Ima, ali je latinicom! — dirnuh ga ja.

— Vavijek ]i ti mene. druže Omere. — ljutnu se i otrgnu od mene — dočekuješ tom latinicom! Post mu ćaćin. kad sam naučio ćirilicu, svještiću i tu latinicu, da ie od iljadu slova! Oću, krsta mi i slave, koliko sutra. oću makar štampanu!..,

Produžen je književni konkurs ilustrovanoS vojnog lista >FRONT«

Ilustrovani vojni list »Front«, raspisao je 1 juna og, književni konkurs za najbolju priču sa tematikom iz Narodnooslobodilačke borbe ili posleratne ižgradnje, Krajnji rok konkursa bio je 1 septembar, Međutim, veliki broj onih koji nameravaju da učestvuju u konkursu obratio se ređakciji »Fronta« sa željom da se trajanje konkursa prođuži ,te Je ređakcija odlučila da se za krajnji rok edredi 1 novembar 1948 godine. Prva nagrada 10.000 din., dve druge nagrađe po 7.00, tri treće nagrade po 5.000 đinara.

Za ostale rađove ređakcija sebi zadržava pravo da ih posebno nagradi ili honoriše po objavljivanju. Pravo učestvovanja na konkursu imaju svi građani FNRJ.

· Priča ne sme da ima više od deset maši-

nom otkucanih strana sa proređom. Rezultati konkursa biće objavljeni 15

novembra ove godine na osnovu ocene Ži-

rija, čiji će se sastav naknadno odrediti. Rukopjise sa potpisom i naznačenom adre-

som slati na: Tlustrovani vojni list »PFront«, f

Beograd, Sevenmni bulevar br. 1 (za konkurs), BOSNA I HERCEGOVINA · Dom kulture u Jaicu

Gradski odbor Narodno; cu predvideo je svojim plačdetda Za ove godine izgradi reprezentativnu zgradu Doma kultHre, koja će pored ostalih prostorija. imati i kino-salu za pretstave. R dovi na izgradnji ovog doma dobro be: duju ,pa će se uskoro pristupiti podizanju i krovne konstrukcije. Da bi se radovi još više ubrzali formirana je ovih dana omla. SOM Pa adna brigađa od 5 četa, Dom kulTe' u celost: Oe Odin i završen do 20 novembra

* Železničko RKulturno-umetničk

- o . štvo »Vaso Miskin-Crni« dalo ie LOR u velikom radničkom odmaralištu »PFrang nRožman« u Gozd Martuljku.

HRVATSKA

Jugoslovenska akademija znanosti i umetnosti proširuje svoju delatnost

Jugoslovenska akademija „znanosti i umetnosti u Zagrebu pristupa u ovoj godini proširenju svoje delatnosti osnivanjem pojedinih instituta za unapređenje nauke, Pored instituta za jezik i književnost, restauratorskog zavoda i istoriskog instituta, osnovan je i institut za međi:inu rađa.

U institutu za jezik i književnost nastavlja se rad na izdavanju velikog istoriskog rečnika hrvatskog i srpskog jezika, Do danas su završene podeset i dve sveske ovog rečnika u jedanaest i po knjiga. Ovo zamašno delo započeto je još 1880 godine, Rečnik će sadržavati oko 150.00) reči, u ukupno seđamnaest do osamnaest knjiga.

U Otseku za književnost počeće na jesem rad na obrađi rečnika književnog jezika.

Restauratorski zavod, Akađemije postigao je dobre rezultate u obnovi slika, U Dalmaociji je pronađeno mnogo značajnih slika iz prošlosti koje su bile zaptžtene. One su u Akademiji potpuno obnovljene. U toku ove godine restaurirmnmo )» triđeset pet slika i ikona, dok se još deset velikih slika popravljaju.

Istoriski institut sada sprema katalog. Pored toga, pre izvesnog vremena u Institutu su prikupljeni dragoceni dokumenti o POI prošlosti, koji dosada nisu bili poznati. Zavod za zaštitu tehnike u Zagrebu nedavno je pretvoren u Insti.ut :“. medicinu rada i stavljen pod ruko)vudstvo Akademije. Jedan od osnovnih zađataki novoosnovanog intistuta zasađa se jastoji u tome da koordinina rađ raznih zavođa ove ite, čiji je dosađašnji rad bio nesistematski. * U Zagrebu je neđavno održano savetovanje učitelja, nastavnika i profesora iz svih italijanskih škola u Hrvatskoj, Savetovanju je prisustvovalo oko 150 prosvetnih radnika Italijana.

Posle pozdrava pretstavnika Saveza prosvetnih radnika održao je sekretar Italijanske unije Eros Sequi referat o položaju i perspektivama kulturnog razvitka narodnih manjina, a naročito italijanske manjine u FNRJ. Zatim je govorio o odnosu italijanske manjine i Hrvata u Istri i Rijeci i istakao da Italijani uživaju punu ravnopravnost. Da bi mogli pravilno izvršavati svoj zađatak vaspitača italijanske omladine u novoj Jugoslaviji, — rekao je Sequi — italijanski prosvetni radnici moraju dobro poznavati privredne i političke prilike u kojima se razvija naša zemlja i teoriju marlhsizma-lenjinizma. Samo će na taj način oni potpuno shvatiti da su nacionalni interesi italijanske manjins u uskoj vezi s izgradnjom socijalizma i svestranim jačanjem nove Jugoslavije.

* U Splitu je otvorena izložba »Triđeset godina zemje socijalizma«, koju je organizovao odbor Društva za kulturnu saradnju Hrvatske sa SSSR-om.

* Rađna i kulturna brigađa Društva jatelja Titove SBoBfAViJe iz Praga sa a jim pevačkim horom »Foerster« priređila je pred Dvorom u Dubrovniku koncerat. Na programu su izv"den+ dela slovenskih kompozitora. Na krala x)mcerta, kome je ROBA mnopBo gradina kap 1 turista,

osti su pozdravljeni burn nim aplauzom. 7 OPA a

Pripreme omladine za festival

Pripreme za Prvi festival Narodne dine Jugoslavije nemaju za cilj OiHVIZiDa– ti uži broj omladine u kulturno-umjetničkim društvima i grupama ili pojedince, one se zasnivaju na širokoj osnovi kultumoprosvjetne djslatnosti među omlađinom, koja je izražena kroz mnogo različitih formi. Oživiti ku.. ırmo-prosvjetni rad — poboljŠa,i organizacione forme i kvalitet rada u društvima, stvarati nove grupe i društva otvoriti nove biblioteke i čitaonice i pročistiti već postojeće od loših i po omlađinu štetnih knjiga (kojih još uvijek ima naročito u sr. injoškolskim bibliotekama), rađ na likviđaciji nepismenosti, propaganda dobre knjige, — sve to obuhvataju pripreme, Jedan dio organizacija pravilno je postaVio rad, obrazujući po selima nove diletantske grupe i pevačke horove, otvarajući no~ čitaonice i knjižnice, uzimajući obaveze opismenjivania itd, (Ističe se kotar Jastrebarsko), Međutim, veliki dio organizacija pogrešno je sL.vatio karakter priprema, smatrajući đa u njima treba obuhvatiti isključivo one grupe, koje su podnijele prijavu i. imaju uslova da nastupe u Beogradu. Uopće uzevši, pripreme za festival bolje teku u ov'm kotarima i građovima, gdje su već održane smotre kulturno-umjetničkog rada. To su uglavnom kotari i gradovi cijele Slavonije, Zagorja i Dalmacije. Slabije je stanje u krajevima Korduna, Banije, Like, Primorja i Istre, gdje su smotre održane samo u nekim organizacijama. U „Splitu Rijeci, Karlovcu i kotarskom mjestu Benkovcu formirana su kulturno umjetnička društva. Društvo na Rijeci »Vlađimir Gortan« obuhvata hrvatsku i talijansku omladinu u G sekcija( dramska, folklorna, pjevački hor, glazbena, literarna i šahovska). Na osnivačkoj skupštini usvojen je pravilnik društva. Uskoro će organizirati tečajeve za zborovođe i rukovodioce pozorišnih grupa, koje će polaziti i omladinci i omladinke van društva.

Do sada je festivalski odbor pri Zemaljskom viječu primio preko 120 prijava za učestvovanje na festivalu u Beograđji. Po-, ved društava, većinu prijava sačinjava seoska omladina sa folklornim grupama. Sa otoka Korčule prijavili su »Morešku«, igru koja je dosta uspješno izveđena na Svjetskom , omlađinskom festivalu u Pragu, i » umpanijt« »pučki viteški ples od boja, iz Medulina (Istra, plivali su istarski ples »Balun«. Među prijavljenima vrlo je mali b_"j za likovnu umjetnost.

Sada prijavljene grupe pripremaju svoj program, koji će u toku idućeg mjeseca izvesti u obliku probnih priredbi pređ Ocjeniivačkim komisiiam :. Tranđiđati za Beo građ imat će probnu priredđdbu u Zagrebu na kojoj će se konačno odrediti učesnici I festivala Narodne omlađine Jugoslavije.

. VV.

UREDNICI: } Jovan Popović i Milan Deđinac

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNE NOVINE Za našu zemlju na 3 meseca 35 dinara,

na 6 meseci 7O0 dinara i na godinu đana'

140 dinara.

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 đinara,

na 6 meseci 100 dinara i na godinu đana 200 đinara. :

Broj čekovnog računa 1-9060049 Poštanski fah 617.

SB: