Народна милиција

Što se tice socijalne pomoći, izdano je u 1947 godini za invalide, za DpOrogcice palih boraca, za žrtve fašističkog terova i za razne socijalne us anove četiri milijarde, dvadeset i šest muuijuna i 961.498 dinara.

Tz tuđine uspjelo je 194? godine vratiti svega 4.864 osobe, koje su decenisama bile prisiljene da zarađuju svoj hljeb van svoje zemlje. Da nisu postignuti bolji rezultati, krivnja je uglavnom do toga što nema dovoljno prevoznih sredstava, a osim toga prave nam velike teškoće razne kompanije kodje otkazuju da snabdijevaju naše brodove naftom, nadajući se da će na taj način spriječiti povratak naših iseljenika u domovinu.

Na turizmu je ove godine postignut dobar rezultat, usprkos raznih slabosti koje u tom poglečw još kcd nas nisu savladane. Planirano je osposobljenje 209 državnih objekata, a ostvareno 248, ili 118!/s. Osim toga, bilo je 27 sindikalnih domova i 347 dječijih domova, ne računajući privatni sekhvoyv. ih 678.000 posjetilaca, bilo je ove godine 1,023.826, ili 1510/0, Ođ toga domaćih 967.969,

Od planirani a stranaca 55.857. Prema tome, ove je godine premašen broj posjetilaca u odnosu na 1938 godinu, koja je bila

najjača turistička godina u staroj Jugoslaviji. Plansko snabdjevanje stanovništva raznim namirnicama potrebnim za Жуоф јоб је пујек пеге-

dovno, ne na vrijeme i slabo. Ovdje je uglavnom pitanje organizacije, a ne toliko pomanjkanja ovog ili onog že kazati za hljeb, šećer i još neke artikle da su se manje više ıeđovno izđavali sta-

artikla. Jedino se mož novništvu. Ali, i tu je ponekad bilo slabosti, kao što je to bio slučaj neko vrijeme sa snabdjevanjem Hrvat-

skog Priomrja i Istre.

Razumije se da je pri tome veliku ulogu igrao otkup raznih poljoprivrednih proizvoda od seljaka. Ovdje se često nailazilo na nerazumijevanje i otkup je išao vrlo teško i bio je daleko netovoljan da namiri potrebe. To se naročito tiče otkupa krompira, kupusa, pasulja i još nekih prođukata potrebnm za 21705.

S druge strane, postojale su i još uvjek postoje velike slabosti u distributivnom aparatu i planu. Često su stajali magazini puni razne robe, a seljaci su na istoj oskudjevali. Ili, zbog slabe evidencije, aljkavosti i sporosti, često se, na primjer, na zimu davao ljetni tekstil, a na proljeće zimski. Dalje, slale su se u razne krajeve stvari koje se tu uopće ne mogu trošiti, i obratno — u druga mjesta slala se takva roba koja je tamo bila potrebna a ne ovdje, i tako dalje. Jednom riječi, u pogledu snabdjevaxJa« treba učiniti hitno i temeljito preokret na bolje, jer su to krupne stvariza koje se mora odgovarati, pošvo čine veliku štetu državi kao cjelini.

Prosječne minimalne nadnice u Federativnoj Narodnoj Republici Jugosvavilji digle su se Dprosječno za 20,66% a po granama privrede ovako: u proizvodnji goriva 21,70%0, u metalurgtji (crnoj i šarenoj) 26,36", u teškoj industriji 37,81", u lakoj industriji 14,17%0, u industriji građevinskog materijala i predždi

24,37, u tekstilu 7,82%, u prehranbenoj grani 9,42%.

Ove godine koristilo je plaćeni dopust 848.735 radnika i 332.000 službenika, a svega sa porodicama 1,508.087. Cjelokupni iznos za plaćeni dopust i razne povlastice radnika i namještenika iznosi jednu milijardu, 889 milijuna, 639 hiljada, 990 dinara.

Osnovni prihodi: na uplati poreza na promet proizvoda postignuto je 101,5"%0, odnosno ostvareno je preko 27 milijardi uplaćenog poreza samo na promet. Uplata dobiti kod Narodne banke PNRJ prema privredno-finansiskim planovima postignuta je sa 101,7%/, Amortizacioni fond: prema privredno-finansiskim planovima i budžetu postignut je za 152%0; od toga za 1947 godinu 120%. Porez ma dohodak, prema državnom budžetu, ostvaren je za 97,50/0. |

Osnovni rashodi: finansiska investicija prema planovima iznosi 90,3%0, rashodi na prosvjetu, naučni rad, uzdizanje kadrova i štamparsko-izdavačku djelatnost prema opštedržavnom budžetu iznose 87,9%. Izdaci socijalno-zdravstvene zaštite, prema opštedržavnom budžetu, iznose 94,5".

Dobrovoljni radovi naše omladine toliko su zamašni da je meni ovdje nemoguće ni približno iznijeti cifre i karakter tih radova. Ja ću uglavnom navesti najvažnije objekte i cifre. Najkrupniji i za našu privredu najznačajnici objekat bez sumnje je Omladinska pruga Šamac-—Sarajevo. 'Tu је učestvovalo 211.971 omlađinac i omladinka, na radu kod podizanja tvrnice u Železniku učestvuje 15.371 omlđinac i omladinka, kod gradnje šumskih objekata 16.003 omladinca i omladinki. Na gradnji novog Weograda 1.412 omladinaca i omladinki. Na republikanskim radovima — gradnji tvornice hidrauličnih strojeva i parnih kotlova u Zagrebu, na gradnji ceste Sv. Petar — Celje, na regulaciji Gorskog Lijaka, gradnji tabrike Titan u Kamniku, gradnji omladinske pruge Nikšić---cYitograd, gradnji Pionirske pruge u Beogradu i Zagrebu, na melio-

raciji Strumičkog Polja i tako dalje učestvovale su takođe desetine hiljada omlađinaca I omladđinki. Sve to, a — ne računajući fu njeno

kao i učešće omladine organizirane DO jedinicama na 1 okalnim radovim: učešće na radovima organiziranim „DO odborima Narodnog fronta, — sve to svjedoči o neviđenom radnom heroizmu i visokom patriotizmu naše slavne omladine, čiji doprinos u dobrovoljnom radu u ovoj godini pre-

mašuje vrijednost tri i DO milijarde dinara za naš Petogođišnji plan, dok cjelokupna vrijednost dobrovolj-

nog rada na teritoriji PNRJ iznosi oko šest milijardi dinara. Ja koristim ovu priliku na izrazim u svoje ime i u ime čitave vlade našoj slavnoj radnoj omladini najtopliju zahvalnost za njen požrtvovani rad na izgradnji naše zemlje, na ostvarenu MP etogodišnjeg plana. Prema svemu tome što sam naprijed naveo, vidi se vrlo veliki napredak i uspjeh u ostvarenju plana 1947 godine. Najveća zasluga za to pripada našim radnicima, tehničkom osobiju i službenicima ро preduzećima i rudnicima, našoj slavnoj omladini, svima onim koji su se neumorno zalagali po raznim ustanovama, od ministartva pa na dolje, da bi se naši teški zadaci, usprkos вућ teškoća, izvršili ns vrijeme.

Građani i građanke! Radnici i radnice, omladino, seljaci i svi trudbenici! . | | Nastupa nova, 1948 godina. U toj nas godini očekuju ne manje teški, ako ne još i teži zadaci no što smo ih imali u 1947 godini. Mi ih moramo savladati i izvršiti. U nastupajućoj godini svaki naš trudbenik treba da. da sve od sebe u izvršenju njegove dužnosti. U toj godini treba svesti na minimum, ako ne

i sasma likvidirati, razne nedostatke i slabosti o kojima je naprijed bilo govoreno. Obraćam se našim rudarima da dadu čim više uglja i raznih ruda našoj zemlji; našim radnii đa; obraćam

cima u radnicama u teškoj i lakoj industriji da dadu čim više čelika, gvožđa i raznih proizvo se našoj slavnoj omladini da i ove, nove godine pokaže primjer svog radnog heroizma, đa i ove, nove godine pomogne pri izvršenju našeg plana. Ali, u isto vrijeme apelujem na SVu našu omladinu po školama da marljivo uči i da joj to bude njena prva dužnost, kako bi tim više mogla da koristi našoj zemlji, kojoj su tako potrebni novi, sposobni i vjerni stručni kadrovi.

ju građevni materijal: dajte i ove nove E0-

Obraćam se svima radnicima i radnicama koji izrađu dine našoj zemlji čim više drvene građe, čim više cementa, čim više cigle i ostalog materijala, jer je to od ogromne važnosti za izgradnju naših gradova, fabrika, raznih kulturnih ustanova, puteva, stanova itd. _ Obraćam se našim trudbenicima na selu, našim seljacima, da zasiju svaki pedalj zemlje, da dadu čim više raznih poljoprivrednih plodova državi, a država će nastojati da oni čim prije i čim više dobiju in-

dustriskih proizvoda koji su im potrebni.

Neka naša narodna nteligeneija, novama. uloži sve svoje snage na vaspitavanju na; vom očekujemo da će je naša narodna inteligencija izvršiti.

Obraćam se našoj inteligenciji po ustanovama i u administraciji uopće da da sve od sebe u izvršavanju svoje dužnosti i onemogući svaki birokratizam u našim ustanovama.

Isto tako, naše narodne vlasti ne smiju ni ха trenutak zaboraviti da su one tu radi naroda i da

su narodu odgovorne 7а svoje postupke i rad.

Sa dubokim uvjerenjem da ćemo izgra lizam i ostvariti sretniju budućnost naših naroda, Žže 1948 godinu!“

kako na školama i univerzitetima tako i u raznim drugim ustaših novih kadrova. To je velika i časna zadaća i mi s pra-

dili prema Planu našu zemlju, da ćemo izgraditi socijalim svima frudbenicima grada i sela sretnu поуш,