Народна милиција

PETAR IVIĆEVIĆ, pomoćnih ministra unutrašnjih poslova ENRJ

O NADLEŽNOSTI U ADMINISTRATIVNO-KAZNENOM

Propisima o nadležnosti u admin strativno-kaznenom postupku utvrđuje se koja ie vrst organa državne uprave nadležna da vlodi postupak (stvarna nadležnost), te od tako utvrdene vrsti organa državne uprave pred kojim će se baš organom državne uprave predmet raspraviti (mjesna nadležnost). Drugim riječima za svaki konkretni postupak treba utvrditi najpr.je vrstu organa državne uprave, a zatim koji je baš organ određeme vrsti prema svom sjedištu nadležan da raspravlia o odnosnom konkretnom prekršaju.

Jedno od prvih pitanja, koja зе nameću izvršnom organu (pripadniku Narodme milicije, organu kontrole, mspekoije i sl.) kada utvrdi da je neki građanin počinio svojim djelanjem ili propustom prekršaj jeste, kojem će organu državne uprave podn:jeti prijavu radi provodenja redovnog postupka. Da bi mogao donijeti pravilnu odluku, mora dobro poznavati sve pravne propise kojima se određuju mprekršaji i propisuju adm nistrativne kazne. I svaki službenik u određenoj organizacionoi jedinici, kada primi predmet radi raspravlianja, dužan |e da odmah razmotri da li je nadležan da vodi postupak. Na ovu okolnost mora da paz. pio: službenoj dužnosti ne čekajući da stranka prigovori nadležnost u postupku. Wioliko utvrdi da. |č 24 konkretni postupak nadležan drugi organ državne uprave, to mora odmah predmet ustupiti nadležnom organu (61. 66). To ustupanje se vrši aktom, kojim se označava ida se ustupa dotičnom državnom organu kao nadležnom za postupak. Ne treba pri tome donositi nikakvo pismeno Formalno riješenje.

Postavlja se pitanje, kako će piostup ti pripadnik Narodne mil:cije pri podnošenju prijave, ukoliko za prekršaj nije nadležan otsjek unutrašnjih poslova, već drugi državni organ, obzirom na organizacionu strukturu Narodne milicije. To se pitanje pojavliuie osobito kod onih pripadnika Narodne milicije, koji se nalaze na službi pri stanici Narodne milicije.

Svaki pripadnik Narodne milic je u slučajevima kada utvrdi da je građanin učinio prekršai, dužan je odmah ti. najbrže mogućim putem, obzirom па vršenje službe, da podnese pismenu prijavu nadležnom komandiru stanice. Ovaj, kada primi prijavu utvrauje koji ie organ državne uprave nadležan da providi postupak i dostavlia prijavu neposredno nadležnom organu. U redovnim pak izvještajima izvještava i nadležni otsjek unutrašnjih poslova upravu Narodne mil:cije — O svim prekršajima počinjenim na području stanice u izvjesnom vremenskom: razdoblju. Znači, nije potrebno da se svaka prijava dostavlja u prepisu i višem organu unutrašnjih poslova, jer bi to bilo nekonisno pretrpavanje administrativnim poslovima — birokratizam. Pri razmatranju o nadležnosti mogu se pojaviti dva slučaja: da državni organ vodi piostupak i ako nije nadležan ili pak da odbiia vodenje postupka i ustupa predmet druот državnom organu, iako |e sam nadležan da vodi postupak. U prvom slučaju može drugi državni organ tražiti da mu se ustupi predmet na postupak, a u drugom slučaju drugi državni organ odbija da vodi postupak, jer se smatra nenadležnim, Tada govorimo o sukobu nadležnosti za VOđenje administrativno-kaznenog postupka. ČI. 607 Osnovnog zakona o prekršajima određuje, da u takvim slučajevima riješava neposredno viši zajednički državni organ.

Ali može biti slučajeva da nastane sukob nadležnosti između organa državne uprave, koji nisu potčinjeni istom višem državnom organu, kao na primjer između sudova i organa uprave ili organa resora unutrašnijh poslova i organa inspekcije i sl.

4

POSTUDKU

U slučaju sukoba nadležnosti između sudova i organa uprave riješenje donosi Vrhovni sud narodne republike ili autonomne pokrajine, ako se radi o državnim organ:ma koji se nalaze na njihovom području. Ukoliko se pak radi o sukobu nadležnosti između sudova i organa uprave sa područja raznih narodnih republika, tad riješenje o sukobu nadležnosti donosi Vrhovni sud FNRJ (čl. 56 g i 62 v Zakon o uređenju narodnih sudova).

Ukoliko se pak rađi o sukjbu nadležnosti između organa resora unutrašnjih poslova i drugog državnog organa, pozitivnim propisima nije riješeno koji će viši orga riješavati takve sukobe. U praksi se razlikuje da li se radi o izvršnom organu narodnog odbora ili drugom državnom organu, kao ma pr. kontrole, inspekcije ı sl. U prvom slučaju o sukobu nadležnosti riješava pretsjedništvo vlade narodne republike, a u. drugom slučaju sporazumom ministra unutrašnjih poslova narodne republike i stariešine nadležnog za odnosni organ državne uprave u dotičnoj пагодпој

republici ukoliko se rad. o državnim organima u istoj na-

rodnoj republici. Ukoliko se pak radi o organima državne uprave sa područja raznih narodnih republika, tad u prvom slučaju riješava Pretsjedništvo vlade FNRJ, a u drugom Min:star unutrašnjih poslova FNRJ u sporazumu sa starje-· šinom nadležnim za odnosni organ državne uprave ха родtucie FNRJ.

Kad se radi o sukobu mjesne nadležnosti između organa unutrašnjih poslova, tad treba odlučivati sporažumom, imajući u vidu i interes stranaka. Nije potrebno radi raspravljanja mjesne nadležnosti odugovlačiti okončanjem postupka o prekršaju.

Kada se uftvrd la stvarna i mjesna nadležnost, tad postupak treba da bude proveden brzo i kratko, ali da to ne bude na štetu pravilnog riješenja o.prekršaju (čl. 95). Омај princip. kao i već istaknuti o demokratskom uredenju naše državne uprave bili su osnovni za mormiranje stvarne nadležnosti u administrativno-kaznenom postupku ti. koj: su sve organi državne uprave nadležni da vode administrativno-kazneni postupak.

Kao pravilo normirano je, da administrativno-kazneni postupak u prvom stepenu vod. izvršni odbor sreskog, gradskog ili rejonskog narodnog odbora (čI. 58). Da bi postupak bio brži i jednostavniji izvršni odbor ne mora na svojim sjednicama raspravljati o počinjenim prekršajima građana i donašati odluke, već mogu ovaj posao povjeriti kom:siji sastavljenoi od dva člana izvršnog. odbora i šefa otsieka ili načelnika odelenja unutrašnjih poslova pri dotičnom izvršnom odboru. Da bi se pri razinatraniu okolnosti koje utiču pri donašenju kazne radi donošenia pravilne odluke, koja zaista odgovara stepemu povrede pravno poretka, a imajući u vidu i druge činjenice bitne pri narušenju odnosnog pravnog propisa, radi specifičnosti sektora državne uprave, zakon je normirao da jedan od članova izvršnog odbora u spomenutoj komisiji mora obavezno da bude povjerenik u čiji dielokrug spada posao, na koji se odnosi prekršaj (čl. 59).

Sudjelovaniem nadležnog povjerenika тов! се зе пезштпј уо tačnije i bolje ocijeniti stepen društvene Oopasnosti povredom pravnog propisa, ukloniti veće razlike u odredivanju vrste i visine kazne za istovjetne i slične vrsti prekršaja, a ujedno iz počinjenih ioblika povrede, moći će se sticati iskustva za preduzimanje potrebnih mjera radi uklanjanja istih na odnosnom sektoru državne uprave. Kada ne bi pri razmatranju i donošenju riješenia sudielovao povjerenik u čiji djelokrug spada posao na koji se odnosi prekršaj, tad nema garancije da bi komisija bila redovno