Народна милиција

vrijeme rata konliskovana je neprijateljska imovina, a neposredno po završetku rata i tokom posleratnog perioda prešla je u ruke države industrija, banke, saobraćaj, spoljna trgovina, sva unutarnja trgovina na veliko i preko 80%/6 trgovine na malo, Dalje, izvršena je agrarna reforma kojom su likvidirani krupni posjedi i određena granica na 30 ha obradive zemlje, Dalje, zabranjena je špekulacija zemljom. Otkupom, progresivnim opotezovanjem i drugim mjerama ograničavaju se kapitalistički elementi na selu; stvara se moćan zadružni sistem na selu počev od nižih formi udruživanja ka višim — od nabavno-prodajnih ka radnim zadrugama, Osim toga maša zemlja je bila jako zaostala u tehničkom pogledu, a pri tome i neprijatelj je uništio znatan dio onoga što je postojalo, te da bi se stvorio solidan temelj izgradnje socijalizma, već drugu godinu mi ostvarujemo naš prvi Petogodišnji plan industrijalizacije i elektrifikacije zemlje. Rezultati koji su do sada postignuti na tom poslu ubjedliivo govore o realnosti оба plana i o mogđućnosti njegovog ostvarenja,

Ako je naša Partija i naš CK bazicrajući svoju revolucionarnu djelatnost na učenju Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina, u datim uslovima, vodeći Narodnooslobodilački rat protiv fašističkih osvajača, pobjedonosno ga završila i pri tom izvela temeljnu Narodnu revoluciju, i nepravilno je i nepravedno je optuživati je za »zločin«, što je bila prva zemlja u svijetu, naravno, poslije Sovjetskog Saveza, koja je prekinula lanac imperijalizma i isčupala mašu zemlju i naše narode iz kandži imperijalizma. Mi smatramo također da nije zločin što smo borbu naših naroda vezali za borbu bratskog Sovjetskog Saveza što nam Jo omogućilo ne samo uspješno. vođenje borbe nego i pobjedu u toj borbi, U toku rata, a i posle njega, odavano je mnogo puta priznanje borbi jugoslovenskih naroda koju su inspirisali i organizovali naš CK i naša Котрагија. Drug Staljin govoreći o uspjesima Crvene armije između ostalo8a kaže i slijedeće: da je ona mimo toga što je oslobodila sovjetsku zemlju i uništila hitlerovu armiju, oslobodila Poljsku, Česku, Mađarsku, Rumuniju i »pružila ruku ротосбтси bratskim jugoslovenskim пагофта«, Rezolucija Kominforma, a njoj se pridružuju i mnogi »čuvari« marksizma, odjednom hoće da mi priznamo neke greške — naime da priznamo da kod nas i nije bilo borbe i da mi ne izgrađujemo socijalizam, Dalje nama pripisuju

i druge stvari koje su isto tako bez osnova kao i ove i pozivaju nas da u ime neke »principijelne« kritike i diskusije priznamo kao greške ono što nikada. niti smo činili niti pomišljali da činimo, U interesu tih »principa« traži se da priznamo kako kod nas nije bilo neke oslobodilačke borbe drukčije, recimo, neđo u Mađarskoj — a drug Rakoši tvrdi da smo mi 1941 pozivajući narod. na oružani ustanak, poveli zemlju u katastrofu, Mi priznajemo da on takav »zločin« nije napravio. On je čekao da Sovjetski Savez na svojim leđima iznese leret rata sa fašističkim agresorima, da bi danas zato što smo bili iskreni saveznici SSSR-a u toj borbi čak za oslobođenje i njegove zemlje, bacio se blatom i na našu borbu i na žrtve koje su naši narodi podnijeli u toj borbi,

Sve do sada naš Oslobodiulački rat je ocjenjivan kao krupan prilog pobjedi demokratskih snaga u borbi protiv lašističke agresije, Naš CK sa drugom Titom na čelu i naša Parlija. vjerni stvari internacionalizma, i gledajući u nacifašističkim porobljivačima najcrnje8 neprijatelja našeg naroda — poziv za dizanje oružanih ustanaka, upućen porobljenim narodima Evrope, od strane druđa Staljina nekoliko dana posle napada Nemačke na Sovjetski Savez — shvatili su kao poziv na izvršenje obaveze i prema svome narodu i prema Boljševičkoj partiji i stvari radničke klase uopšte, Naš CK je uvidio i pravilno shvatio da je moguće voditi Oslobodilački rat, počinjući sa partizanskim akcijama, u uslovima okupacije zemlje onda kad je glavnina neprijatelja angažovana u borbi sa Crvenom armijom. Ta postavka se pokazala ispravna i pravilna. Ta postavka i njeno sprovođenje u život omogućilo, je našu pobjedu u ovom ratu. Mi nijesmo volili ovaj rat da bi se razmetali, a sad ispada, ako govorimo o onome što, smo uradili ili činimo da, ili treba da se toga odrečemo — a kad nećemo — onda smo падин — мођгаЖети, оћоћ malograđanski nacionalisti, trockisti, buharinovci i Još tušta i tma tih cpiteta, a sve radi neke »principijelnosti« koje u čitavoj ovoj kampanji na našu Partiju i na naš CK sa drugom Titom na čelu ne samo da nema nego se SVIjesno i namjerno izbjegava,

Zato je čitav ovaj pohod i shvaćen u našoj zemlji Као

dola kleveta i uvreda, a ne »drugarska principijelna kritika«, а 2Жпт чатпа Котитиска ратја „јидозште — огјатгатог

/ тизртагог зоб изрећа 1! робеда maroda „Jugos/avije/