Народна милиција

па VIŠI stepen stvoreni su susretom naše Armjie sa Orvenom armi,om.

Naša artilerija prošla je slavan i bogat vojnički put kroz Narodnooslobodilačku borbu. Ona je kroz rat izrasla u svakom pogledu u jak rod oružja, silan po svojim ftradicijama. Naš mladi artileriski kadar treba razvijati na bazi onih osobina, koje je on stekao u. Narodnooslobodilačkom rafu, koristeći uz to u punoj meri iskustVo sovjetske artilerije. Naši artilerei moraju postati majstori svoga oružja. Petogodišnji plan omogućiće da naša artilerija sve više dobija, prvoklasno moderno naoružanje, koje će u našim fabrikama izrađivali naši radnici i naši inženjeri. Uskoro će naša artilerija biti zasićena. modernom ratnom fehnikom, a to će dati još veći potstrek našim artilereima za dalje usavršavanje njihove raine veštine.

+

ČETVRTI KONGRES SAVEZA KOMUNISTIČKE OMLADINE

Розје 22 godine, koliko je prošlo od poslednjeg, Trećeg kongrosa, održan je u Beogradu od 12 do 15 oktobra Četvrti kongres Savoza komunističke omladine Jugoslavije. U ime Centralnog komiteta KP“ Kongres je pozdravio drug Milovan Đilas, koji Je istakao da je glavni zadatak Kongresa pripremanje konačnog ujedinjenja

naše omla.line u jednu jedinstvenu organizaciju. Slivanje SKOJ-a ·

i Narodne omladine rezultat je dugotrajne borbe naših radnih masa, za jedinstvo. Na, jedinstvo mlade generacije treba gledati kao na veliko narodno delo. Ono je postalo mogućno, zahvaljujući ogromnim pobed»ma našeg radnog naroda, u kojima je omladina, imala ogroman doprinos. Ovo spajanje biće snažan potsticaj za dalje svestrano ujedinjavanje radnih ljudi, okupljenih u Narodnom frontu. Stvaranjem jedinstvene omladinske organizacije biće izvršen jedan od najvažnijih zadataka koji su Partija i drug Tito postavili pred našu omladinu.

Izveštaj Cenitralnog komiteta Saveza komunističke omladino Jugoslavije podneo je Milijan Neoričić, sekretar CK SKOJ-a. On je iserpno izneo istorijat razvitka, SKOJ-a, od poslednjeg, Trećeg kongresa do danas i istakao da je SKOJ bio uvek dragoceni pomagač naše Partije u svima akcijama, da su organizacije SKOJ-a, pretstavljale rezervu odakle je naša, Partija erpela uvek nove snage. SKOJ se borio pre rata, u vreme monarhofašističke diktature, svim silama za stvaranje širokog antifašističkog omladinskog: pokreta. SKOJ je u toku rata okupio pod zastavu Partije najšire mase naše omladine, vodeći ih u nepoštednu borbu protiv okupatora. U toj borbi naša omladina, na čelu sa skojevcima, pokazala je čuda od Junaštva. Ona, je dala ogromne žrtve za oslobođenje naše zemlje, a 19 omla/Uiaca, dobilo je najveće priznanje našeg naroda Orden Narcdnog heroja.

U periodu mirne izgradnje naše zemlje SKOJ je kroz Narodnu omladinu okupio nove omladince i vaspitao ih u duhu marksizmalenjinizma, u duhu socijalističke izgradnje naše zemlje. Pod rukovodstvom Partije Narodna, omladina, izvela, je velike radne akcije, koje pretpostavljaju ogroman doprinos izgradnji naše zemlje. Na, tim akcijama 42.950 omladinaca, proglašeno je za udarnike, a 1518 odlikovano visokim ordenima. Ukupna vrednost radova„ koje joe Narodna omladina izvršila u prošle dve godine i koje ćo izvršiti do kraja 1948, iznosi 11 milijardi 600 miliona dinara, ne računajući pritom masovno učešće omladine u izgradnji zadružnih domova.

Neoričić je na kraju svoga referata istakao da, je naša, omladina svojim radom i uspesima, dala najbolji odgovor rukovodiocima omladinskih organizacija nekih demokratskih zemalja koji su u okviru opšte kampanje klevetali našu omladinu i njeno rukovodstvo da stoji na »naecionalističkim« pozicijama, da, pretenduje na »rukovodstvo« u međunarodnom omladinskom pokretu, da se uobrazila, da na radnim akcijama sprovodi »militarističke metode« itd. Naša omladina bila je uvek i ostaće i sada verna onim principima, za koje je davala bezbrojne žrtve u foku rata i uložila ogromne n napore posle oslobođenja, pod rukovodstvom KPJ i druga

ita. |

Poslednjeg dana rada na Kongres je došae drug Tito koji je odao priznanje SKOJ-u za požrtvovanu i samopregornu borbu pre rata, za vreme rata i posle oslobođenja, i predao organizaciji SKOJ-a, Orden Narodnog heroja, u znak priznanja naših naroda za herojska dela mlade generacije.

Obraćajući se na Kongresu mladim komunistima, i celoj omladini Jugoslavije drug: Tito je rekao:

»Vas, mlade komuniste, ja, danas pozivam ovdje da, se i u buduće kao i do sada ustrajno i uporno borite za očuvanje jedinstva ne samo mlade generacije, već i jedinstva, naših naroda. To je vaš zadatak. Borite se za mladu generaciju, borite se za ostvarenje socijalizma u našoj zemlji, Jer naš put je samo jodan, i to joe put u socijalizam. Nikakvog puta za nas ni lijevo ni desno nema, i neće biti, pa ma šta došlo.«

24

JOŠ JEDNA VELIKA POBEDA NARODNOG FRONTA

Narodni front grada Zagreba završio jo i predao saobraćaju deonice Aufoputa prema Podsusedu, u dužini od 10,5 kilometara. Na izgradnji ove deonice učeštvovalo je ukupno 818.874 člana Fronta Zagreba, koji su dali 4,220.988 radna, časa i uštedeli državi i narodu 64 miliona, dinara. ;

Deonica Je predata saobraćaju 17 oktobra, u čast četvrte godišnjice oslobođenja Beograda, glavnog grada FNRJ. Obeležavajući na ovaj način godišnjicu oslobođenja slobodarskog Beograda, gradani Zagreba ujedinjeni u Narodnom frontu, dali su još jedan doprinos učvršćenju bratstva i jedinstva srpskog i hrvatskog naroda, učvršćenju jedinstva, redova, Narodnog fronta.

Ova nova radna, pobeda, Narodnog fronta, Zagreba pokazuje još jednom koliko je on organizacilono i politički napredovao, koliko se ideološki uzdigao, pokazuje visoku svest njegovih članova koji ma» sovnim požrtvovanim radom učestvuju u izgradnji socijalizma, u izgradnji boljeg života za sve naše narode.

U INOSTRANSTVU

ŠTRAJK FRANCUSKIH RUDARA

Četvrtog oktobra počeo je u Francuskoj grandiozni štrajk rudara u svim rudarskim basenima. Radnici su prvobitno izložili vladi svoje zahteve, ali kada ona nije htela da ih zadovolji, izjasnili su se putem referenduma za štrajk. Tri stotine pedeset hiljada rudara, najsvesniji deo radničke klase Francuske, stupili su na taj način u štrajk da, bi se borili za povišenje svojih nadnica, i protiv uredaba ministra industrije i trgovine dosmog socijaliste Lakosta. Naime, ministar Lakost doneo je dekrete o smanjenju 10% personala, na površinskim radovima, u rudnicima, i nastojao je da izmeni statut rudara. i

Položaj rudara naročito je težak. Obavljajući naporan rad, oni nemaju mogućnosti da osiguraju bar·kakav takav Život za, sebe i svoje porodice zbog velike skupoće osnovnih životnih namirnica. Otkada je Kejova vlada došla, na vlast ona je donela niz finansiskih mera o poskupljenju života. Povišena, je cena na prevoznim sredstvima, zafim hlebu, masti i odevnim predmoktima. Samo u mesecu septembru cene su skočile preko 6%, dok su radničke nadnice ostale iste. Uz to je devalvacija franka, koja je izvršena proema naređenju američkih finansijera, pogodila, baš radničku klasu i srednje društvene slojeve. Realna vrednost radničke nadnice smanjila se za dva, puta, prema, njenoj predrafnoj vrednosti do kraja 1947 godine, a, otada, do danas za još 90%. U isto vreme kompanije i trustovi ostvarili su basnoslovne profite, povećavši ih za preko 20 puta. а

То je jedna, strana ovog pitanja. Druga, mnogo važnija jo Ova. Francuska, vlada je prihvatila Maršalov plan i prema francuskoameričkom bilateralnom ugovoru ona, mora da izvršava, sva naređenja koja dolaze iz Vašingtona. Američki monopolisti diriguju sa industriskom proizvodnjom u Francuskoj, to jest uprava Maršalovog plana određuje kapacitet proizvodnje. A kako je poznato da američki monopoli traže tržišta za svoju robu, onda je razumljivo da oni nastoje da potisnu sve svoje konkurente, pa, zvali se oni britanski ili francuski kapitalisti. Sjedinjene Američke Države imaju dosta uglja i razvijenu industriju. To drugim rečima, znači da Francuska, i druge maršalizovane zemlje fireba da šmanje svoju industrisku proizvodnju i da, kupuju američku robu ili robu iz Bizonije. Hto, na to su francuski vladajući krugovi sveli položaj svoje zemlje. Šta više oni se odriču nemačkih reparacija, što znači da pomažu obnovu militarističke Nemačke, one Nemačke koja je za poslednjih sedamdeset godina tri puta pregazila Francusku.

Radnička klasa Francuske bori se za povišenje svog životnog standarda i za nezavisnost svoje zemlje. I francuski rudari štrajkači takođe se bore za nezavisnost franeuske industrije, protiv američkih kraljova uglja i čelika, koji nastoje da francuski rudnici obustave rad i da francuske fabrike budu snabdevane s američkim ugljem i čelikom. U borbi sa policijom desnog socijaliste Moka i senegalskim trupama rudari — štrajkači su dali mnogo. žrtava, ali su u isto vreme pokazali da, reakoija, ne može da slomi borbeni duh radničke klase. i

MARŠALOVA POMOĆ UNIŠTAVA ITALIJANSKU PRIVREDU

U Italiji ima oko tri miliona, nezaposlenih radnika, koji su izloženi krajnjoj bodi. Socijalna pomoć koju primaju ne prefsfavlja, skoro ništa jer su cene životnih namirnica, vrlo visoke. S druze strane, zaposleni radnici stupaju skoro svakodnovno u тајкоуе,