Народна милиција

Ovo jasno proizlazi iz statistike kretanja kriminaliteta u FNRJ, koja za 1949 godinu pokazuje tendenciju daljeg i znatnog opadanja. | |

Dok je ovo opadanje na području opšteg kriminaliteta apsolutno, dotle je ono na području ekonomskog kriminaliteta ipak relativno, a to dolazi otuda što mnoge radnje, koje su u jednoj godini pretstavljale društvenoopasno delo, u drugoj godini — usled pftomenjenih društveno-političkih okolnosti — pretstavljaju delo neznatne društvene opasnosti i smatraju se prekršajima. Jasno je, da se ovo odražava u kriminalističkoj statistici, koja obrađuje samo krivična dela, dok bi se s druge strane morala povećati statistika o prekršajima.

Ako uzmemo za broj krivičnih dela u 1946 godini kao 100, broj krivičnih dela pokazuje sledeće opadanje:

u 1947 godini Ze ODL OD u 1948 godini za 52,8%/0 u 1949 godini Za, (5.90

Kod toga treba računati da је broj krivičnih dela u 1947 godini bio već znatno niži od broja krivičnih dela u 1939 godini. Tako, na primer, broj krivičnih dela protiv života građana opao je u 1947 godini u odnosu na 1989 godinu Za. 30% a broj krivičnih dela. protiv privatne imovine, u istom periodu, čak za 60%.

Danas se u uslovima izgradnje socijalizma u FNRJ, pojave kriminaliteta često susreću i kao jedan od oblika klasnog otpora koji u raznim formama pružaju ostaci kapitalističkih elemenata socijalističkoj politici narodne vlasti. Odraz ove klasne borbe danas je nesumnjivo najvidljiviji na selu, gde se brzo vrši socijalistički preobražaj sela. Moramo imati na umu da smo u početku ove godine imali u državi samo 1.318 seljačkih radnih zadruga, a novembra ove godine preko 6.000, to jest, njihov broj se povećao za preko četiri puta u periodu od nepune godine dana. Jasno je, da je takav tempo socijalističkog preobražaja poljoprivrede, uz svestranu Dpodršku takve naše politike od strane ogromne većine radnog seljaštva, nužno propraćen otporom kapitalističkih elemenata, koji se odražava-i u kriminalnoj delatnosti najrazličitijih oblika.

Tako, na primer, pojedini neprijateljski elementi, obično iz redova bogatih seljaka ili deklasiranih elemenata, u cilju ometanja politike narodne vlasti na selu, istupaju svim sredstvima. protiv seljačkih radnih zadruga, koristeći se pritom još i ratnohuškačkom propagandom iz inostranstva, a naročito raznim informbiroovskim izmišljotinama.

Potpuno je prifodno da danas jedino ovakvi elementi prihvataju i podržavaju pojedince, koji su pbreostali iz četničko-ustaških bandi, razbijenih još u toku rata i neposredno posle njega. Brojno i bo mogućnostima neprijateljske delatnosti ti pojedinci danas ne pretstav-

ljaju nikakvu opasnost. Ali činjenica da je u odmetni- ·

štvu i posle pet godina od oslobođenja zemlje ostalo još 997 ovih zločinaca iskorišćena je u zemljama Informbiroa za prljavu propagandu o nekakvim oružanim ustancima »zdravih snaga« u jugoslovenskim planinama. U vezi s tim podlim izmišljotinama Radio-Moskve, Budimpešte, Sofije, Tirane, Bukurešta, Praga i Varšave, kao i štampe tih zemalja, mogu danas da izjavim da se u Jugoslaviji nije niko odmetnuo, a da oružani ustanci, koje informbiroovska propaganda nagoveštava i priželjkuje skoro pune dve godine, postoje samo u bolesnoj mašti njenih autora.

Slične forme i oblici krivičnih dela pojavljuju se i na državnim poljoprivrednim dobrima. Nemaran odnos prema obradi zemlje i uopšte prema državnoj imovini, štetočinski odnos prilikom prikupljanja useva i plodova, nemaran odnos prema poljoprivrednom inventaru —

spravama i mašinama, koje stoje mesecima izložene ele- ·

'mentarnim nepogodama ili se kvare i upropašćavaju, ne-

0

vođenje evidencije materijalnog poslovanja prema Ppostojećim prop:sima, sve to omogućava neprijateljskim elementima da lakše prikriju svoju štetočinsku delatnost.

Iz takvog odnosa prema državnoj imovini proizilaze često i krivična dela, koja prouzrokuju ogromne štete državnom sektoru poljoprivrede. Izneću neke najgore slučajeve: na pokrajinskom poljoprivrednom dobru »Budućnost« u Čurugu, zbog takve delatnosti, materijalna šteta iznosi u 1948/49 godini oko 53 miliona dinara; na državnom poljoprivrednom dobru »Sonja Marinković« pričinjena šteta u vinogradarsivu iznosi oko 43 miliona dinara, u ratarstvu 583 miliona, a u svinjogojstvu 500 hiljada dinara: itd.

Bez sumnje, ovi primeri krivičnih dela — bilo na štetu seljačkih radnih zadruga, bilo na štetu državnih poljoprivrednih dobara, ipak su manje-više pojedinačni i uz pomoć radnog seljaštva brzo se otkrivaju, a izvTš oci privode zasluženoj kazni.

Krivična dela špekulacije i nedopuštene trgovine beleže u ovoj godini znatan pad u odnosu na ranije godine. Ovo je posledica likvidacije kapitalističkih elemenata u trgovini, široke ekonomske intervencije socijalističkog sektora na tržištima i jačanja pozicija socijalističke privrede na selu. Porast ovih krivičnih dela u toku 1949 godine beležimo pre svega u mesecima u kojima se sprovodi obavezan otkup pojedinih poljoprivrednih proizvoda, kada razni špekulantski elementi, u prvom redu bogati seljaci, nastoje da za sebe zadrže što više poljo-. privrednih proizvoda, kako bi s tim viškovima: špekulisali i bogatili se na račun trudbenika.

Jedan od najvažnijih zadataka organa uhutrašnjih poslova jeste da štite socijalističku imovinu od svih štetočina, jer ona pretstavlja ekonomski temelj naše socijalističke izgradnje. Krivična dela na štetu te imovine iznose u ovoj godini 20% svih krivičnih dela, a pojavljuju se u raznim formama: krađe, utaje, uništenje, oštećenje i prikrivanje socijalističke imovine, prevare, nesavesno i nemarno postupanje sa opštenarodnom imovinom, itd.

Analizirajući da li su izvršioci ovih krivičnih dela sami službenici zaposleni na oštećenim objektima socijalističkog sektora ili pak neka druga lica, koja nisu u radnom odnosu na oštećenim objektima, vidi se da je 56"/ svih izvršilaca u radnom odnosu na tim objektima, dok su 44% neka druga lica. Ove brojke nam ukazuju na dve stvari:

1. da se ne poklanja dovoljno pažnje prilikom primanja na posao pojedinih lica, koja nastoje da se iz štetočinskih pobuda uvuku na posao; da se ne vodi dovoljna kontrola nad poslovanjem takvih lica, da se mirno prelazi preko nesređenog finansiskog i robnog knjigovodstva, što je pogodan teren za razne malverzacije, falsifikate, itd.;

9. da se, uprkos preduzetim merama od strane nadležnih organa, još uvek nedovoljno vodi briga oko tehničkog obezbeđenja prostorija i zgrada, što sve pogoduje izvršenju ovakvih krivičnih dela.

Opšti oblici kriminaliteta, kao što su, na primer, krivična dela protiv života, privatne imovine, lične slobode i sl., pokazuju takođe stalno i osetno opadanje.

Alo ukupan. broj krivičnih dela iz.te oblasti ozna– čimo za 1946 godinu indeksom 100, onda je u odnosu na tu godinu bilo:

u 1947 godini 82,39/0 “1948, 38,89/ и 1949 5, | 29%

(period januar-—septembar)

Naročito osetno opadanje kriminaliteta zabeleženo je kod nekih težih oblika krivičnih dela. U odnosu na prvih deset meseci 1948 godine pad u odgovarajućem vazdoblju 1949 godine je sledeći: