Народна милиција

Nekoliko miliona fona uglja godišnje proizvodiće se u Kolubarskom basenu

Beznačajni ugljenokopi u Kolubari, Radljevu, Prkosavi, Lazarevcu, Crljanima, Zvezdari i Jankovcu svojim nalazištima nisu interesovali strane kapitaliste, koji su u Jugoslaviji imali sigurnog kupca na svojim tržištima uglja. i

Ipak se moglo naslutiti, da su mnogobrojni mali rudnici u Kolubari samo delići ogromnih ugljenih naslaga skrivenih pod pitomim brežuljcima. Pređašnje vlasti nisu ništa učinile da se ovaj basen ispita .i mirno su kupovale ugalj od stranaca.

Mali kapital, investiran u ovim ugljenokopima od mnogobrojnih vlasnika, zgrtao je srazmerno visoke profite. Sopstvenicima nije smetalo što se najprimitivnijim čekrcima i konjskom zapregom, iz neosve+tljenih jama, za njih izvlači bogatstvo jedinim pomoćnim sredstvom pijukom. Zamasi mišica siromašnih seljaka bili su jevtiniji od skupocene mehanizacije, koja bi zahtevala i modernizovanje otkopa. |

Тако su ovi rudnici životarili bez ikakvih značajnijih promena. Trenutna potražnja na tržištu 'ubrzavala je ili usporavala proizvodnju kolubarskih ugljenokopa, davala ili oduzimala oskudnu zaradu siromašnim seljacima iz okolnih naselja. Na mahove, kad se rad u rudnicima obustavljao, rudari su se »odmetali« od zakona. Skriveni tamom, po šumarcima i poljima oni su skidali zemljani sloj, pod kojim su redovno nailazili na ugljene naslage. »Bespravno« uzeti ugalj, pokriven Ssenom, odnosili su u grad. Tako su dolazili do hleba ili do zatvorskog kazana. Sve epizode, i bez geologa, potvrđivale su pretpostavku da Kolubarski basen ne sačinjava samo dotada otkrivena razbacana nalazišta, već da se neslućene rezerve uglja kriju pod celom njegovom površinom.

Milijardu i po tona uglja u jednom basenu

Godina 1946 obeležava prekretnicu u životu Kolubare. Prva dubinska bušilica istraživačke ekipe zarila se u zemlju bogatu slojevima dragocenog goriva. Rezultati su nadmašili svako očekivanje. Ispod relativno tankog sloja zemljanog pokrivača naišlo se na dva ugljena sloja, od kojih jedan dostiže debljinu od 40 metara. Od toga dana broj bušaćih garnitura stalno se povećavao. istraživanja su donosila sve veća otkrića, sve bogatija nalazišta. Materijal izvučen bušilicama pokazao je da se po-

red uglja u ovom basenu pružaju nalazišta retke Vatro-: stalne gline, 60 metara debele naslage Куагспов резка'

i infuzoriske zemlje.

Za dve godine ispitivanja, istraživačke karte geologa:

bile su prekrivene novoupisanim nalazištima.

Ova velika otkrića zahtevala su brzo rešenje pitanja eksploatacije. Razvitak naše mlade industrije svakim danom povećava potrebe za pogonskim gorivom, a u Kolubari ga ima dovoljno. Po proračunu stručnjaka, na ovom relativno malom prostoru, skriva se oko milijardu

24

i po tona ugljenih naslaga, Što znači da će se one moći iskorišćavati više stotina godina.

Novootkriveno bogatstvo Kolubarskog basena ne može se, kao dosada, iskorišćavati uskim podzemnim hodnicima. Znači, trebalo je naći novo rešenje. Na пјеga se nije dugo čekalo, odluka je doneta, — otvoriće Se dnevni kop, koji, pored toga što će biti jevtiniji od jamskog, pruža rudarima neuporedivo bolje radne uslove.

Da bi se pripremio dnevni kop, treba skinuti nekoliko desetina metara glinaste zemlje, pod kojom se praуПпо protežu ogromni ugljeni slojevi, a zato je роtrebna mehanizacija. IL.dok se na terenu obavljalo istraživanje, posebna komisija vodila je pregovore sa inostranstvom za nabavku najmodernijih mašina visokog kapaciteta, koje će po skidanju zemlje moći da kopaju i ugalj. ;

Već krajem ove godine, na brežuljcima Kolubare, gde su već oznakama ubeleženi etapi dnevnih kopova, iskopaće se prve tone uglja iz novootkrivenih rezervi. Po primanju poručene mehanizacije, sa svega 300 гадпика, осуајасе зе svakog dana ogromne količine uglja, koje će pokretati mnogo industriskih, električnih i 2еlezničkih postrojenja.

Ostvarenjem plana mehanizacije i otvaranjem svih dnevnih kopova Kolubarski rudnici davaće 4,5 miliona tona uglja godišnje. U daljoj perspektivi predviđa se da će ovaj basen povećati proizvodnju na 16.000 tona dnevno, što će dostići celokupnu proizvodnju uglja predratne. Jugoslavije.

'Permocenfrala Kolubara davaće godišnje

oko 40 miliona kilovat-časova

Uporedo sa istraživačkim radovima, na Kolubari je otpočela izgradnja velike termocentrale od 80.000 kilovata, koja će godišnje davati oko 40 miliona kilovat-časova. Za pokretanje postrojenja ove termocentrale biće potrebna celokupna sadašnja proizvodnja svih rudnika Kolubarskog basena. U drugom Petogodišnjem planu kapacitet ove centrale dvostruko će se povećati. Povezana dalekovodima sa najvećim termo i hidrocenitralama u Srbiji, udruženim snagama pokretaće većinu industriskih postrojenja u Srbiji, Vojvodini i Istočnoj Bosni.

Moćna stvaralačka snaga našeg naroda umeće da ostvari ove džinovske planove, koji će izmeniti privredn1 lik ovog dela Srbije. Pored ugljenog basena Kolubare izrašće novi industriski objekti na električni pogon.