Народна милиција

|| ШИ ||

STOTINE NOVIH PRIVREDNIH OBIENNTR U 1950 GODINI

Bilans radnih napora ftrudbenika naše zemlje па polju socijalističke izgradnje u toku ove četvrte planske godine karakterističan je u tome što je on obeležen izgradnjom stotinama velikih fabrika, novih modernih industrijskih hala i postrojenja, hidrocentrala i termoelektrana i raznih objekata ogromnog privrednog značaja. U četvrtoj planskoj godini naša zemlja postigla je zaista značajne pobede u kapitalnoj izgradnji.

Još od januara počeli su na stupcima novina da se

pojavljuju vesti kojima se obaveštava javnost da je u nekom kraju puštena u rad nova fabrika ili neko novo odeljenje fabrike, ili hidrocentrala ili termoelektrana, i nije prošla ni jedma nedelja a da naši radni ljudi nisa · slavili po koju pobedu.

Proći kroz Jugoslaviju od severa prema jugu, od zapada prema istokt, vozom ili automobilom, dobije se slika đinovske izgradnje, koja je sve stramce što su kao gosti boravili u našoj zemlji, napunila takvim divljenjem prema naporima nove Jugoslavije, da oni često nemaju reči da izraze svoja osećanja. Svi oni pričaju u sVojim zemljama kako se Jugoslavija neviđenim tempom pretvara od zaostale u visoko razvijenu industrisku zemlju sa najmodernijom tehnikom.

Ovo divljenje i ushićenje našeg nadnog čoveka nije slučajno i bez osnova. Od Soče pa do Kajmakčalana i od Subotice pa do Splita na svakom pedlju tla ima nešto novog da se vidi, čega još prošle godine nije bilo. Na mestima gde su pre godinu-dve dana pasla stada ovaca i goveda, danas se vide visoki dimnjaci novih fabrika i tako velike hale da bi se u njihovoj unutrašnjosti mogla odigrati futbalska utakmica. Mnoge reke, koje su pre мито Кгаћков vremena neukroćene divljale kroz krš ili plavile bogata polja, postale su poslušne sluge radnog čoveka, Njihova do juče rasuta energija danas pokreće turbine novih hidrocentrala. Nekoliko desetina hiljada kilovata elektroenergije u toku ove godine pokrenulo je nova postrojenja fabrika i unelo svetlo u desetke hiljada domaćinstava mde je ranije stidljivo treperila petrolejka ili goreo luč.

Od stotina tih novih objekata navešćemo samo meke, da se bar i približno sagleda ovaj veliki industrijski napredak. *

Počnimo od zapada. Gorica, novi grad kao da je izrastao iz zemlje, slično jednogodišnjoj biljci. Staru Goricu, koja je nepravednim mirovnim ugovorom data! Italiji, natkriljuju već danas posle samo nekoliko godina izgradnje, veliki stanbeni blokovi i upravne zgrade nove, naše Gorice. Tu, u blizini visoko se izdižu i nekoliko desetina hiljada kvadratnih metara prostora zapremaju velike industriske hale moderne fabrike nameštaja, koja će godišnje proizvoditi 10.000 spavaćih soba. Majstori drvodeljci, kojih u ovom kraju ima mnogo, a nadaleko su poznati po svojoj umetnosti, napuštaju svoje prašnjave neugledne i nehigijenske male radionice i stupaju u novu | modernu fabriku. Uskoro će ovde biti veliki radni ko-

lektiv.

U Istri; pruga normainog železničkog koloseka Lupoglav—-<KLtalije pretstavlja najveći, za privredni i kulturni razvitak Istre, najvažniji objekat građen ove godine. Narod Istre dao je stotine hiljada radnih sati da ovaj veoma značajni privredni objekt bude što prije gotov.

Slovenija je naša industriski najrazvijeniia narodma republika. Jesenice, veliki metalurgiski kombinat, Guštanj, železara Štore, veliki aluminijumski kombinait Strnišće, fabrika automobila Maribor i mmoga privredna preduzeća dobila su nove moderne hale i nova postrojenja, u kojima: je ove ви po prvi put zazvonio udarac čekića.

U fabrici automobila, Maribor sagrađena je i puštena u pogon velika kovačnica. Slična kovačnica sagrađena je i u Guštanju. To su ogromne građevine po više od stotinu metara dugačke, sa modernom rasvetom i venitilacijom. U Štorama primetno odudara od sive okoline starih fabričkih zgrada bela zgrada move livnice. U ovoj željezari izrađena. je velika plamena peć za topljenje gvožđa. Veliki aluminijumski kombinat Strnišće u toku ove godine povećao se sa još nekoliko velikih zgrada. Manjih fabrika i postrojenja sagrađeno je u toku ove Боа

skoro u svakom gradiću Slovenije.

Na Zagrebačkom velesajmu, u oktobru, visoko je natkrio sve okolne zgrade tonanj za naftu. U njegovom podnožju nova fabrika bušaćih gamitura u Zagrebu, koja je ove godine počela proizvodnju, izložila je bušaću garnituru, komplikovan. stroj, sastavljen. od hiljade raznih delova. Toranj za naftu, proizvod, »Đure Đaković« i bu- . šaća garnitura proizvod fabrike bušaćih garnitura u Zagrebu, udarili su temelje privrednom osamostaljenju u našoj industriji nafte. Ovo se smatra jednim od najvećih uspeha u toku ove godine. | |

U predgrađu Siska, u Capragu, 29 novembra puštena je prva šarža gorućeg sirovog železa iz visoke peći. Izgradnja i puštanje u pogon ove move peći, koja ima ka-

Visoka peć u Zenici ima kapacitet 600 tona željeza dnevno

7