Народно благостање

13, децембар 1930.

Dr. Ivo Belin, Zagreb.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 785

Trgovinski bilanc i devizni stok Narodne banke

Članak „Razmišljanja o dinaru”, koji je izašao u „Narodnom Blagostanju” od 29. novembra, počimlje sa kritikom g. Dr. Al. V. jednog mog članka u „Politici” od 5. novembra, u kojemu sam naveo kao glavni razlog opadanja devizne zalihe Narodne banke, nepovoljni razvitak našeg trgovinskog bilanca ovin poslijednih mjeseci.

G. prof. Bajkić poriče veću a pogotovu odlučnu ulogu strukture našeg trgovinskog bilansa na stanje i razvitak deviznog stoka Narodne banke.

Slažem se sa S. prof. Bajkićem, da statistiku spolinje trecovine ne možemo uzeti kao apsolufno tačnu i da oni upogled iskazane vrijednosti mogu varirati

prema gore i prema dolje i za nekih 10%. Ranijih go-.

dina ta je razlika kod nas bila još daleko veća.

Međutim podatke o trgovinskom bilancu ne uzimljemo samo kao apsolutne cifre za izvjesni period vremena, nego u prvom redu da uporedimo današnje stanje sa jednim ranijim periodom. Prema tome postoji vjerovatnost da ako podaci za poslijednje mjesece ne odgovaraju faktičnom stanju, da ne odgovaraju ni podaci koji su objavljeni za iste mjesece ranijih godina. Dotično da su pogriješke istog tipa. Budući da se pogriješke statistike izvoza i uvoza kreću ove godine u istom krugu kao i prošle godine, to ja mogu mirne duše ивроrediti trgovinski bilanc ove i prošle godine. Apsolutni iznosi neće biti tačni, ali će biti moguće dobiti jasan pogled o fendenciji razvitka. Pobolišanje ili pogoršanje trgovinskog bilanca pojedinih mjeseci ove godine biti će dosta lako konstatirati u relaciji prema odgovarajućim mjesecima prošle godine. A to je za prosuđivanje razvitka prilika već dovolino.

G. prof. Bajkić dalje navađa da s obzirom da se glavni dio uvezene robe plaća tek nakon nekoliko mjeseci, to saldo trgovinskog bilanca pojedinog mjeseca ništa ne kazuje o stanju bilanca plaćanja. Stoji da se uvezena roba plaća u pretežnom djelu tek nakon nekoliko mjeseci, dok se za izvezenu robu protuvrijednost dobiva odmah ili čak i unapred. Međutim moramo imati onda na umu, da se danas moraju plačati fakture za robu koju smo uvezli pred nekoliko mjeseci, pak po tome to i te kako tangira bilanc plaćanja. Budući da upogled uvoza u pojedinim m{esecima nema tako znatnih oscilacila kao kod izvoza, to је za prosuđivanje razvitka naseg trgovinskog bilanca skoro potpuno irelevantno dali ha taj bilanc utieče uvoz dotičnog ili dobrim djelom i uvoz ranijih mjeseci. Oscilacije upogled našeg Trgovinskog bilanca ne dolaze od promjene uu našem uvozu koliko od promjena upogled izvoza. Oscilacije upogled uvoza variraju najviše 10%, dok kod izvoza znaju varirati skoro i 50%.

Ja i danas ostajem kod moje tvrdnje da na razvitak devizne zalihe igra kod nas presudnu ulogu razvitak trgovinskog bilanca. Naravno fu ne uzimljem u obzir devize koje pritiču iz kreditnih operacija države

u stranim valutama, makar da te operacije igraju domi- . nantnu ulogu na razvitak devizne zalihe Narodne banke. ;

Godine 1927. mi smo bili u situaciji koja upogled trgovinskog bilanca sliči današnjem stanju. Trgovinski bilanc od 1. |ula 1927. pa do 30. |una 1928. bio je pasivan za 1 milijardu 631 milijona dinara. Da se je dinar

|

mogao održati, imamo zahvaliti kreditnim operacijama na strani. Država je u maju 1927. dobila zajam od 30 milijona dolara (Blair), a Državna hipotekarna banka od 12 milijona. Time je Narodna banka bila u položaju da -udovoljava potražnji za devizama Која је radi velike pasivnosti trgovinskog bilanca bila daleko jača nego ponuda.

Godine 1928. situacija je gotovo ista. Trgovinski bilanc za period 1. jula 1928. do 30. juna 1929. bio je pasivan za 965 milijona dinara. Situaciju je spasila činjenica da smo dobili Švedski šibični za{am od 22 milijona dolara. Jedino devizama iz tog zaima mogla je Narodna banka pokriti veću potražnju za devizama, koja je nastala uslijed pasivnosti trgovinskog bilanca za skoro milijardu dinara.

U ekonomskoj godini 1929/30., koja počimlje 1. jula 1929. a svršila je 30. |una 1930., situacija je sasvim druga. U ovo vrijeme nije bilo nikakove finansijske operacije na strani. Ni država, ni državne ustanove nisu zaključili u ovo vrijeme ni jednu finansijsku operaciju na strani. A ipak devizna zaliha Narodne banke ne samo što nije oslabila nezo je dapače bila i znatno porasla. Koncem 1929. ona je iznosila preko |edne milijarde 600 milijona dinara.

Trgovinski bilanc u godini 1929/30. bio je aktivan za 900 milijona dinara. Prema tome on je bio za 2 i pol milijarde dinara povoljniji nego trgovinski bilanc u godini 1927/28. ili za 1 milijardu 900 milijona dinara povoljniji nego trgovinski bilanc za period 1. jula 1028. do 30. juna 1929. Prema tome, pozivom na te podatke |a mogu tvrditi da je na porast devizne zalihe u godini 1929. dielovala u prvom redu aktivnost trgovinskog bilanca u drugom semestru 1929. Koncem jula 1029. naš jie trgovinski bilanc bio pasivan za preko 700 milijona dinara. Koncem decembra 1929. on je aktivan za preko 300 milijona. To znači da u periodu 1. augusta 1929. do 31. decembra 1929., dakle za samih 5 mjeseci, trgovinski bilanc bio je aktivan za preko milijardu dinara. Nekako i devizna zaliha Narodne banke porasla je od augusta 1929. do decembra 1929. za jednu milijardu dinara.

Trgovinski bilanc do konca septembra pasivan je po podacima Generalne direkcije carina samo za 271 milijon dinara. Taj iznos ne bi mogao djelovati na mnogo veće smanjenje devizne zalihe Narodne banke. "To bi bio jedan dokaz više da struktura trgovinskog bilanca ne utječe mnogo na deviznu zalihu Narodne banke.

Trgovinski bilanc za treći kvartal ove godine pasivan je za nešto preko 150 milijona dinara. Međutim prošle godine on je za to vrijeme bio aktivan za preko 400 milijona. Prema tome trgovinski bilanc u trećem kvartalu ove godine za preko 550 milijona dinara nepovoljniji je od trgovinskog bilanca trećeg kvartala prošle godine.

U četvrtom kvartalu prošle godine trgovinski bilanc bio je aktivan za preko 600 milijona dinara. Ove godine ne samo da neće biti aktivnosti nego ćemo imafi pasivni bilanc. Možda i za 2—300 stotine milijona dinara. To će značiti pogoršanje trgovinskog bi-