Народно благостање

Страна 786

lanca za kojih 800 milijona dinara, Zar to neće djelovati na deviznu zalihu dotično zar već sada ne djeluje?

Od 1. jula pa do konca oktobra mi smo ove godine izvezli 2 milijarde 340 milijona dinara. Prošle godine za ista ta četiri mjeseca mi smo izvezli za 3 milijarde 340 milijona. Ako smo ove godine izvezli za preko milijardu dinara manje nego prošle. godine, naravno da to ulječe na deviznu zalihu. Možda podaci nisu sasvim tačni. Ali tko mi kaže da su bili tačni oni prošle godine. Ako uzmemo i najnevjerovatniju mogućnost, da su podaci prošlogodišnjeg izvoza bili izkazani veći nego što su bili u stvari a ove godine manji, ipak izlazi da smo ova 4 poslijedna mjeseca izvezli za najmanje 800 milijona dinara manje nego prošle godine.

U drugom semestru prošle godine trgovinski bilanc bio je aktivan za jednu milijardu dinara. Ove godine biti će za isto vrijeme pasivan za 3—400 milijona dinara, možda i pola milijarde. Razlika je prema tome jedna i pol milijarda dinara. Kao što je s obzirom na razvitak trgovinskog bilanca, prošle godine porast devizne zalihe bila jedna prirodna pojava tako je ove godine njeno opadanje logična poslijedica pogoršanja frgovinskog bilanca.

Osim državnih zajmova na strani, struktura tr govinskog bilanca od odlučnog je značenja za razvitak

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бри О

našeg deviznog sfoka. Da smo poslijednjih mjeseci imali aktivni trgovinski bilanc, devizna zaliha Narodne banke ne bi opadala nego bi dapače i rasla, makar mi i kupili 400 milijona dinara Blairovih obveznica i makar doznake emigracije bile nešto slabije.

Po mom mišljenju za normalni razvitak naše privrede naš trgovinski bilanc morao bi konstantno biti aktivan za par stotina milijona dinara. Naš platežni bilanc, ne uračunajući naime kreditne operacije na strani, po mom je mišljenju bez trgovinskog bilanca pasivan za par stotina milijona dinara. Da bi bila ravnoteža, trgovinski bilanc mora biti aktivan. Inače za održanje deviznog stoka potrebne su inozemne kreditne орегаcije. Samo u periodu jake aktivnosti trgovinskog bilanca devizni stok može našim vlastitim sredstvima da se penje. Po mom mišljenju, a to mi potvrđuje iskustvo poslijednih godina, razvitak trgovinskog bilanca od dominantnog je utjecaja na devizni stok i time skopčano održavanje stabilnosti dinara. U periodu jake разтуnosti trgovinskog bilanca, samo inozemne kreditne ореracije mogu da smognu devize koje su potrebne da se uspostavi ravnoteža između ponude i potražnje za stranim platežnim sredstvima i da Narodna banka тазроlaže sa dovoljnim zalihama, kako bi kurs dinara mogla održati na stabilnom nivou. –

пева

Dr. Ivo Politeo — Zagreb

Relorma akcionarskih društava i prava o njima

Slom nekih velikih akcionarskih društava kod nas bio je pred nekoliko godina povodom, da se na dnevnome redu javnoga raspravljanja pojavilo kao osobito aktuelno pitanje, kako da se naša privreda očuva od štetnog uticaja akcionarskih društava. Budući da je slom zadesio takva akcionarska društva, koja su se bavila uložnim poslovima, bio {je istaknut napose onaj dio pitanja, koji se tiče zaštite ulagača. U javnom raspravljanju uzela je najviše učešća dnevna i stručna štampa, a najmanje parlamenat, premda su baš njemu bili upučeni apeli da zakonskim mjerama stane na put tzv. akcionarskome zlu. Obzirom na takovu pravnu narav apela Tesp. na pravnu narav sredstva pomoći, koja se tražila, bilo je sasvim prirodno da su i naši pravnički krugovi posvetili pitanju veliku pažnju. Ova se očitovala i u «оте, 510 је па dnevni red kongresa pravnika, održanog u septembru g. 1927. u Sarajevni, bilo stavljeno i pitanje zaštite ulagača i odgovornosti organa dioničkih društava. Dali su svoje referate o fome pitanju g. g. Dr. V. Bajkić i Dr. M. Nedeljković iz Beograda, Dr. M. Vranić i Dr. V. Lunaček iz Zagreba i univ. prof. Dr. Milan Škerlj iz Lubljane. Svi zahtevi referenata išli su za manje više radikalnom i brzom reformom akcionarskog prava.

] ako izgleda da je u zadnje vrijeme interes za to pitanje kod nas popustio, ipak ono nije manje aktuelno i prešno, a svakako se drugdje o njemu još uvijek vrlo živo raspravlja. Dokaz tome jeste i činjenica, da je ono bilo i predmetom rasprave i na nedavnom II. Mogresti česko-slovenskih pravnika održanom дпе 12.—14. У. u Bratislavi. A treba znati, da se u istoj državi Čehoslovačkoj i Kongres njemačkih pravnika, održan u Libercu u 1927. god., bavio istim pitanjem. Ono, dakle, ne silazi s dnevnog reda i ostaće na njemu sve dolle, dok današnje uređenje akcionarskih društava bude krilo tako velike pogibelji za sama društva i za čitavu narodnu privredu. Budući da je pitanje aktuelno za nas i јег се ono prije ili kasnije morati i kod nas naći svoju zakonsku reformu, prikazat ću ovde ıt glavnom one misli, koje su došle do iztažaja na nedavnome kongresu čsl. pravnika u Bratislavi.

Kod zakonskoga uređenia akcionarskoga prava ili društva prvo pitanje koje se postavlja jeste, hoće li se prihvatiti sistem norma ili koncesije. Sistem koncesije (kakav vlada danas u čitavoj Kraljevini Jugoslaviji) omogućuje nejaki zahvat državne upravne vlasti, koji u | izvjesnhim slučajevima može prijeći granice opravdanoi sti. Normativni sistem oslobađa osnivača i uopće osnu-

БЕОГРАД — ЗАГРЕБ Филнал: НОВИ САД

Телефон интерурбан Београд : 16-23, 20-02, 20-03, 16-25, 21-64.

ОПШТЕ ЈУГОСЛОВЕНСКО БАНКАРСКО ДРУШТВОА. Д.

Главнина м резерве 12/7.090.000 литре

Телеграми:: БАНК-ФЕРАЈН

Телефон пинтерурбан Загреб, 5442, 5443, 5444, 5446, 5447.