Народно благостање

Страна 88 1 НАРОДНО

kama, tim više što sam spomenuo, da oni iseljenici koji još nešto

imaju a to su oni imućniji, imaju sve manje i manje smisla za

stari kraj i smatraju da im je novac u zemlji useljenja još uvek | sigurniji nego u otadžbini. Interesantna je pojava da kontrolisani i najveći iseljenički kapital, koji je plasiran u jugoslovenskoj privredi, nalazimo samo tamo gdje su iseljenici imali zaista povjerenje kod ljudi koje su dobro poznavali i koji su do svoga novca došli isto tako teškim putem kao i oni sami. Najveći angažman našeg iseljeničkog kapitala nalazimo u našoj trgovačkoj mornarici. |

|

Najače domaće parobrodarsko društvo u kojem је апсаžovan iseljenički novac jest Jugoslovenski Loyd sa akcijskim kapitalom od 600.000 dolara i sa vrednošću flote od jedan miljjun funta. To preduzeće osnovano je po Baburici, Mihanovichu, Petrinoviću i Boži Bancu, te prema mišljenju posijednjega u istome se nalazi oko 30%. iseijeničkog novca. Dubrovačka iparopiovidba koju je osnovao i Čiji je predsednik Federico Glavić, koj: je došao pred 30 godina iz Južne Amerike kao bogati iseljeni, ima akcijski kapital od 300.000 funfi a vrednost Hote joj je 500.000 funti. U njoj se nalazi također oko 30%. iseljeničkoz novaca. Bokeljska plovidba sa akcijskim kapitalom od 50 do 60. hiljada Tunti, manje je društvo sa pretežno iseljeničkim kapitalom. Jadranska plovidba а. d., Prekomorska: plovidba d. d. imadu oko 10%. iseljeničkog novca, koji su iseljenici iz Primorja uložili u manjim svotama u ta preduzeća. Dakle vidimo da iseljenik vrlo radi i sa povjetenjem daje svoj novac зато соујеки kojega on pozna, također iseljeniku 'koji se je povratio sa isto tako teško stečenim novcem kao i on sam. Od preduzeća na kopnu iseljenički novac je angažiran u inače engleskom preduzeću „Trepča Mines” u Južnoj Srbiji, čiji akciski kapital iznosi milijun dvjesta hiljada funti od čega je iseljenički novac oko 20%. U Dalmaciji iseljenički novac angažovan je i u talijanskini cementnim preduzećima, čija vfednost iznosi sve zajedno također oko milijun funti, a gdje je naš iseljenik angožovan sa oko 20%. Postoje u Dalmaciji i nekoliko domaćih tvornica cementa podignutih iseljeničkim novcem kao na pr. u Majdanu kod SoLina, kod Omiša i neke druge sitnije. Preduzeće za kopanje mramora Venčac u Srbiji, također je stvoreno isključivo sa iseljeničkim novcem. Postoje još i drugi manji angažmani iseljeničkoz novca u pojedinim većim preduzećima a ı neka manja iseljenička pojedinačna preduzeća o kojima je jako teško dafi neke konkretne podatke. U poslednjim godinama kupili su iseljenici x samom Splitu nekretnina za oko dvestotine milijuna dinara. Kad čovjek putuje Dalmacijom i dođe u pojedina mjesta sve veće 1 ljepše zgrade pripadaju iseljenicima a isto je tako mnogo i u Lici, Banovini i u drugim krajevima gdje se naš iseljeni povratio i zašteđenim novcem bilo sagradio nove zgrade, bilo kupio i popravio stare. Ovde moramo spomenuti i poznatu ostavinu iseljenika Sarga za svoje rodno mijesto Milnu na otoku Braču, a koja je ostavina donijela ostrvu Braču oko 30 milijuna dinara. Smatram za svoju dužnost da ovde spomenem, i ako se to direktno ne odnosi na pitanje 'koje tretiram u ovom ipredava– nju, da naši iseljenici zadužbinama zadužuju svoju otadžbinu. Hrvatska Narodna zajednica svojim darom od 25.000 dolara Hrvatskom Hadiši, te naši dragi iesijenici svojim prilozima u visini od 4 do 5 milijuna dinara, omogućili su Radiši njegov rad i razvitak. Prosveta, Privrednik i druge humane i prosvjetne ustanove dobili su znatne svote od naših iseljenika. Braća Nikola i Miho Mihanovich ustanovljuju dvije zadužbine u svom rodnom kraju u visini od 5 milijuna dolara. Mihajlo Pupin osnovao je svoju zadužbinu za izdavanje i publikacıiju starina i nabavku dijela umjetnika za nacionalni muzej u Beogradu. Nadalje je Pupin osnovao. fond sa vrednošću od oko 10 milijuna dinara, čiji će prihod služiti širenju poljoprivrednog znanja. Vasilije Đuković iz Denvera Co, jedan od najbogatijih naših iseljenika (njegova se imovina cijeni na pola milijarde dinara) osnoуао је fond od 5 milijuna dinara čiji će se prihod od 350.000 dinara trošiti na izdržavanje siromašnih đaka njegovog rodnog

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 6.

mjesta Hisna. isti g. Đuković učinio je neizmjerno mnogo za svoje rodno mjesto, za njegovo uređenje, elektrifikaciju, VOodđOvod, javne zgrade ı dobrotvorne ustanove, tako da Misan ima da zahvali svome zahvalnom sinu gotovo sve što ima. Postoji zaklada Tome Jeramaza, vrio bogatog tvorničara panamskih šešira u Kouumbiji od 30.000 dolara za školovanje mladića u praktičnim, zanatskim 1 poljoprivrednim strukama.

Kao što iz svega ovog vidimo iseljenički novac pridoneo je u prvom redu održavanju vrednosti dinara, njegovim uficajem na našu pasivnu platežnu bilansu, a u drugom redu тпосо je doprineo povećanju i jačanju kapitala.

o Da li će se u budućnosti šta učiniti drugo je pitanje, jer su se danas prilike promijenile na gore i u tom smislu da Si iseljenici izgubili goleme svote novaca, da su izgubili povjerenje u mnoge naše ustanove koje su se uslijed krize i kod nas pokolebale i što naopako oni sami sve više, sa Žalošću to moramo konstatovati, gube interes za naše priiike.

Kada se u daljnoj budućnosfi prilike poprave zavisit će od koraka koji će se poduzeti dalji uticaj naših iseljenika na našu privredu. Za sada moramo očekivati sve manji i manji pritica| novca sa povratnicama, kojih će biti sve više i više, kojim će se zemlja, t. |. kako oni kažu stari kraj, morati i u njihovom i u Svom inieresu odužiti stvarajući im mogućnost egz:stencije kolonizacijom, stvaranjem nove i podupiranjem postojeće industrije.

V. Zaključak

Na kraju ne smijemo da izgubimo iz vida još jednu vrlo važnu stvar, a to |e uvećanje životnog standarda povrainika i njegov uticaj na povećanje standarda svoga sumještanina kao i na racionalizaciju domaće proizvodnje. Sa time je u uskoj vezi

|i ishrana naših pasivnih krajeva iz kojih imade naših iseljenika

najviše. Koliko je odterećena država time, da se pasivni krajevi ishranjuju novcem iseljenika i povratnika teško je izraziti i brojkama. j

'Ko je prošao kroz koji kraj naše zemlje u kojem imade iseljenika i povratnika odmah je mogao opaziti veliku razliku prema drugim krajevima gdje takovin nema. Kuće su čiste i zračne, bunari su higijenski uređeni, postoje prim|erne созроdarske zgrade, zemlja je racionalno obrađena, u upotrebi su poljoprivredne mašine i sve drugo što je u vezi Sa višim Stepenom civilizacije. Potpuno opravdano može se smatrati, da su iseljenici veliki poticaj za razvoj civilizacije velikoga dijela naše zemlje.

I taj indirektni uticaj na privredni razvitak Jugoslavije i ako po svojim današnjim rezultatima usled teških prilika nije evidentan, pokazati će se u svoje vrijeme u svoj svojoj vrednosti.

Rezimirajući sve до sada rečeno možemo svesti uticaj naših iseljenika na ekonomski razvitak jugoslavije na tri glavne slere. Uticaj iseljeničkog novca na platežnu bilancu, uticaj iseljeničkog novca na stvaranje nacionalnog kapitala ı bogatstva i napokon uticaj iseljenika na povećanje standarda Života cijelog naroda i na ishranu pasivnih krajeva. Naravno da bi ti našik marljivi, trezveni i istraini ljudi svojim žuljevima i svojim naporima i da se nisu iselili stvorili mnogo u našoj zemlji, ali moramo priznati da prilike kod nas za vrijeme tuđinske vladavins nisu bile tako povoljne kao što su bile prilike u zemljama iseljavanja, tako da je uvijek | u za svu bol koju moramo da osjećamo sa nacionalnog gledišta za izgubljenim sinovima našega naroda, sa ekonomskog gledišta pomoć iseljenika za naš ekonomski razvoj bila potrebna, golema i blagotvorna. -

"Treba zato, da odamo poštovanje i priznanje fim svim za vrijeme rata i prije njega pionipima nacionalne a poslije rata ekonomske samostalnosti naše zemlje, a to ćemo najbolje učiniti time, da im se u današnjim teškim prilikama odužimo tako, da stvorimo njima, koji su postradali i izgubili sve što su imal:, mogućnost da se opet povrate u otadžbinu pa da ni oni, ni Oni koje ovde nađu, ne požele da ikada podju da traže hljeba van granica naše zemlje.