Народно благостање

Страна 132

koga prikaza. Ipak bih htio naglasiti, kako se često krivo shvaća važnost spomenutih industrija u vidu Općega našega narodnoga gospodarstva; one se ocjenjuju kod nas obično u vidu njihovoga značaja naprosto kao

industrije, kao kapitalistička poduzeća sa težnjom za ”što većim profitom. Medjutim njihova zadaća je da one

služe kao sredstvo za podizanje poljoprivrede, i da se razvija|u u granicama ove njihove zadače. Zadaća je razumne privredne politike, da u vidu ovako postavljene njihove svrhe omogući što bolji razvitak ovih industrija, stavljajući ih u službu opštih interesa i podredjujući njihove privatne interese općenitosti. Na žalost, sadanje zakonske odredbe neidu tim smjerom, po njima proiz_ vodnja špirita i šećera i piva sve više opada i mogzućnosti boljega unovčenja naše stoke, kukuruze, јеста, šećerne repe bivaju sve manje. — U koliko je to za žalenje u vidu opšte naše narodne privrede u toliko je naročito sudbonosno u času, kada moramo da preorijentiramo naš export stoke u Italiju, da predjemo sa kvantitativne na kvalitativnu produkciju. Ako to ne učinimo, naš izvoz mora da strada u vrlo osjetnoi mjeri, jer će teret novih carina pasti svom težinom na slab kvalitet naših goveda, cijene će kod nas pasti i dohodak zemljoradnje, i onako već katastrofalno umanjen, još će даје орадан.

Il Izvoz mesa

Italija uvozi mnogo smrznutog теза“)

1932 1930 - 1929 Мис. Mtic. _ МОВ 492.997 605.773 653.686.

od toga iz Jugoslavije 26.072 30.219 45.052 Argentine 172.292 352.626 398.800 Uruguaja 40.006 16.490 10.906 ВгамЦје 99.743 45.045 18.818 Afrike (Brit.) 121.020 86.214 87.851

_ Opadanje importa dolazi od toga, što konzum mesa uslijed opšte poznatih privrednih prilika opčenito opada. Samo uzgred napominjemo, da je konzum mesa u Italiji poslije rata porastao od 15 kgr. na dušu na 17 kgr. —

ali sada opet opada.) Svakako meso iz prekomorskih .

zemalja, sa |užne polutke naše zemaljske kruglje, nemože da se dopremi do Italije svježe, već se mora držati za čitavo vrijeme transporta u posebnim hladnjačama kraj temperature od 12-14 C ispod ništice. Ovako tvrdo zamrzlo meso, kada dodje iz hladnjače, naglo se odkravi, pri tome se stanice mesa sire i stežu toliko, da im stanična opna pukne i protoplasma se izlije te odma počimlje da se rastvara. Zato se smrznuto meso nemože lahko dopremati u unutarnjost kontinenta a nikako se nemože, kada je jednoč stavljeno u promet na slobodan

1) Brojke uzete su iz priručne, vrlo marno sastavljene knjižice V. Lakatoša „Agrarna Europa”, Beograd, 1933 i iz „Annuaire intrn. de statistique agricole 1931/32. Rome 1932.

2) Wichard von Moelendorf: VolkswirtschaMlicher Elementarvergleich. Berlin, 1930.

HAPOJIHO ВЛАГОСТАЊЕ

Бр, 9

zrak, opet dalje konzervirati. Ovo meso uvjek штаде роseban, ne ugodan tek, osim toga ono potječe od engles-

kih i nolandiskih pasmina (nizinskih rasa), od kojih

meso — kako smo prije spomenuli — ne odgovara ni kada je svježe, ukusu konsumenata. Prema tome ovo se meso troši više od nevolje, mora da je jeftinije od Triškoga mesa, |er inače nebi našlo kupaca. Kolika |e razlika izmedju jedne i druge cijene vidi se na pr. u Londonu, gdje је u julu 1932 bila cijena smrznutome mesu za 112 Шта 53/8 за Шпоа, а friškome mesu u isto Vri|eme 79/4 shillinga. — Tko bi prama tome mogao da opskrbljuje Italiju sa friškim mesom, taj bi mogao da ovu diterenciju u cijeni — koja u Italiji postoji baš tako kao i u Londonu — iskoristi sebi u prilog. Mi to možemo. Pokusi, koji su provedeni svojedobno pred očima pisca ovih redaka, dokazali su, da mi možemo do Pariza slati friško meso, ako se drži na temperaturi od 2-4C nad ništicom u posebno udešenim vagonima, u kojima se ne smrzava već samo hladi, i da tamo stiže u odličnome stanju. Tim laglie možemo to da činimo iz Zagreba, iz Beograda i čak iz Velike Plane i Subotice · za Trst, Veneciju, Milano, Turin. Naravski, da za orga= nizovanje ovakovih transporta treba naročito udešenih klaonica, iz kojih se meso može direktno utovarivati u hladjene vagone uz sve mjere veterinarske higijene. To nije velika teškoća, a naročito ne u vidu koristi, koje bi naše stočarstvo, naša poljoprivreda od toga mogla da imade. Ponajprije od ovako zaklane stoke ostali bi nam odpadci kao koža, krv, crijeva, rogovi, papci itd., koji živom stokom izlaze bez ikakova ekvivalenta u cijeni, a пата mogu za dalju industrijsku preradbu vrlo dobro da služe. Ovim putem mogli bi da obskrbliujemo sa nufarnjicama, mozgom, glavama itd. najsiromašnije stanovništvo naših velikih gradova, |avne ustanove za prehranu sirotinje, itd. Krai toga bi mogli da standardizaспот exporine robe izlučimo slabije kvalitete u istu svrhu, a da Фопето Кгај [ова konkurenčnu sposobnost пабеса mesa. Konačno, a to je najvažnije, sav taj export imao bi isto značenje, kao da se ie pojavio nov kupac sa velikom polražnjom na hašoj pijaci. Ne trebamo izvoditi, šta bi to značilo za našu poljoprivredu i njezin” prihod iz stočarstva. Ovdie se otvara široko polje za naše stočarske zadruge, koje bi svakako trebale da pre- · uzmu vodeću ulogu u organizaciji izvoza svježega (hlaФјепоса) теза и Маи. Мома carina na meso, makar da ie podvostručena od 100 116. па 200 116. од 100 Кот., ako bude — što svakako predpostavljamo — jednako terefila uvoz mesa iz bilo koie druge zemlje, ne može nas sprječiti da udjemo u utakmicu sa tim zemliama.

Ako uvažimo teškoće, koje nam se čine sa strane drugih država u pogledu izvoza naših govedi i radi kojih ie naš izvoz onamo toliko pao, kao Što smo prikazali u prvoj tabelici, — tada nam postaje problem poteškoća, koje nam stavlja od sada i Italija, u svoj svojoj teškoći jasan. Ovdje iznesena dva puta nisu jedina, koja mogu da nam olakšaju podržavanje dosadanje veze sa tržištem susjedne nam države. Svakako taj problem traži punu pažnju u čitavome njesovome opsegu ı po svim njegOV1m vezama sa ostalim granama naše narodne privrede sviju faktora, koji nanj mogu utjecati.

. Дани ЈЕ Пао КОРЕЈИ са и ИЗ {Bis} WR:H:b a“ бре дилЕнеа Базен ксаћ срилијал У БЕОГРАДУ — Пошт. фах 17.

Ратун Поштанске штедионице, Београд 51005,

Прима улоге на штедњу по најповољнијој камати, Врши све банкарске послове у земљи и иностранству, Издаје сефове под закуп,

Телефон 23402. 23403, 23404, 23405, 23406. |