Ошишани јеж

FRED SMIT KULTURTREGER

Događa se u njujorškom »Klubu O menih*. Banket u (ast pretsjednika kluba Freda Smita, koji se taman vra■ rio iz Evrope, gdje je driao seriju predavanja »Amerika kao nosilac kuiture<, i gdje je uzgred kupio neka preduzeća u Zapadnoj Njemačkoj. Frakovi i večernje toalete. Na stolovima orhideje, šampanj i vi• ski. Neka gospoda već čačkaju zube večera je završena. Fred Smit ustaje, diskretno kuca čašom o čašu. Daje znak da žcii da govori, Svi se utišaju. „Ledis end džentlmen, počinjo Fred Srait prije nego što počnem svoje izlaganje želira da saopštim: ponosim se što sam Arnerikanac, jer Evropa je, gospođe i gospodo, nekuiturna. Kultura to je Amerika, Amerika ■— to je kultura!.. Svi pljeskaju. Fotoreporteri pale magnezijum, škijocaju aparatima i žurno odiaze. „Ledis enđ džentlmen, nastavlja Fred Smit, pošto se ovacije stišaju ja sam obišao Evropu, ali ne zaboravite da ima dvije Evrope: Zapadna i Istočna.

Zadržaću se prvo na Zapadnoj. O onoj iza gvozdene zavjese govoriću malo kasnije... „Evropljani se ponose svojom kulturom, a pod tim pojmom oni shvataju biblioteke, pozorišta, muziku, nauku, airhitekturu.., Ja sam sve to vidio i reči ću vam pošteno: ne vrijedi to ni po lule duvana... Sve to nije ništa prema našoj kulturi._ „Recimo biblioteke. Milioni knjiga, ali kakvih? Sve neke knjižurine po osam stotina strana. Gdje su im kratka izdanja klasika u pet stotina riječi? Gdje je „David Koperfiid“ na četrnaest strana zajedno sa ilustracijama? Gđje je „Rat i mir“ obrađen u

stripu? Ili ~Xamlet“ prerađen sa ~hepi-endom“! Toga, gospođe i gospodo, nema. To imamo samo mi. Ako pak tražite dobar, jeziv detektivski roman uzalud ćete aa tražiti u Istočnoj Evropi A na Žapadu ima samo loših kopija. Originali su u Americi. „...Njihova arhitektura? Sve neke oronule crkvetine i čađave kamene palate. Naš hotel „Astorija“ vrijedt više nego čitava Firenca, a samo jedan naš oblako-

der može da strpa u džep sve njihove Bogorođičine crkve, rimske bazilike i Versalje. Vidio sam toliko hvaljeni Akropolj... Nećete mi vjerovati to su bijedne ruševine... „...Njihove novine? I tu treba razlikovati Istočnu od Zapadne Evorope. Na Istoku su dosadne kao treća Betovenova simfonija. Ni übistva, ni podvizi kidnepera, ni ucjene, ničeg uzbudljivog. Pišu samo ofabrikama, o prosvjeti, o nekim udamicima i obnovi. Jedino u Zapadnoj Evropi trude se da dostignu naš nivo. Jer naše novine to je nešto zdravo, snažno, puno tempa, übistava, senzacija i reklama. „...Univerziteta imaju podosta, ali to nisu pravi univerziteti na kijima se ne igra ragbi i kriket, niti se gaji plemenlti boks. „...■y pozorištima igraju neke staromodne Sekspire i Molijere. Kema naše revije, naših veselih komada sa hiljadama polunagih djevojaka. Jedino što im u tom pojdedu vrijedi, to je Pariz: Foli Beržer i Kazino d’Pari, ali gdje je to iza našeg Cigfilđa?.. „...Oni se, siromasi, takođe muče nešto sa filmom. Ali, samo u jednom našem filmu ima više übistava, vampira i trovanja ne-

go u čitavoj njlhovoj jednogodišnjoj produkciji. „... Gleđao sam i galerije slika: svc neke stare slike. farba na njima popucana, pozlata na ramovima pocrnila... šta Je to prema našira velikolepnim reklamama na Brodveju i prema našim fotografijama u boji?.. .„..Slušao sam i njihove koncerte sviraju nekog Baha, Betovena, Cajkovskog, Mocarta, Sostakovića... Slušao sam i spavao.

Kako ne bi zaspao pored te njiLove jadne muzike koja se ne da uporediti sa našim džezom, sa Paulom Vajtmanom, sa svingom, bugi-vugi ili džiterbek? „...Sto se tiče Istočne Evrope, u njoj nisam bio, ali imam obavještenja iz prve ruke... Jedan đivan mladič, Nijemac,. on je z.a vrijeme rata bio tamo na Istoku kao neki šturmfirer ili nešto slično. Vanredno simpatičan mladić postavio sam ga za direktora jedne od svojih fabrika on ih izvrsno poznaje. „...Tamo su, pa primjer, gospođe i gospodo, uvrtjeli sebi u glavu da kultura treba đa obuhvati i- posljednjeg stanovnika... Zamislite kakav apsurd; tako neki čobanin ill potkivač, ribar ili nosač, treba ne samo da bude pismen, nego i da čita romane, da sluša koncerte, da ide u pozorišta i na izložbe... Kad sam to čuo smijao sam se kao lud... , ...Pričao mi je mister Hariman da mu se dešavalo da u najvećim pozorištima i na koncertima mora da sjedi do prostog fabričkog radnika!.. Zamislite, nekl monter ili rudar, sjedi u prvom redu fotelja pored našeg ambasadora!.. (Uzvici: » Juf...<). Uz-

mite još u obzir đa nimalo nije jšključeno da taj radnik ne bude bijele rase, nego tamo neki Kirkiz, Mongolac ili šta ti ja znam!.. Taman posla, kad bi mi crncima počeli da otvaramo akademije, ili opere za Eskime sa Alaske, ili da ulažemo naše dolare da bi prosvjećivali Kineze sa Formoze... Kakve besmislice. Na kraju, samo još jednu epizodu; u Zapadnoj Evropi može da se nađe od kulturnih tekovina još poheki kurlozitet. U Parizu mi je neki gospodin pokazivao dvije lubanje nekog Napoleona, to je tako, kao neki njihov Ajzenhauer... Vrlo interesantno; Napoleonova lubanja kad je bio sasvim mali, otprilike 3 —4 godine i njegova lubanja kad je osvojio Sv. Jelenu... U Rimu mi je jedan vrlo kuiturni gospodin nudio da kupim revolver kojim je Kain übio Avelja, ali ja nisam htio da kupujem to bogomrsko oružje prvog grijeha, više sam volio da ponesem iz Vatikana, za uspomenu, nekoliko pera iz krila Arhangela Gavrila, koje mi je uz veliko požrtvovanje prodao jedan pop. „...Ali, ni to opet nije ništa prema onim rijetkostima koje sam kupio u našoj moćnoj Americi, jer kod nas ima stvari koje se nigdje u drugom svijetu ne mogu kupiti. Ovđje sam kupio prije đvije godine (možda se sjećate da su o tome pisale sve naše novine) kože od sedam mršavih krava, koje su u Bibllji pretskazale sedam giadnih godina. Tako nešto nema u Evropi. To ima samo Amerjka, nosilac kulture koju želimo da.raširimo po čitavom svijetu... Duhovna pomoć Jugoslaviji

U Ljubljani su osuđena trojica nenarodnih sve'Čentka zbog špijunaže.

Ajd’, pa pišite kad stlgnete!.-.

Fahman Koruške vlade

Bivši gestapovac Unterkrojter postavljen je za šefa socijalnog zbrinjavanja.

| Vidi se da naša vlada misll na zbrinjavanje Slovenaca!

DIRLJIVO PRIZNANJE

Džokjakarta, 2 januara Jedinice SS-ovaca ~Totenkop£“ ističu se u Indoneziji kao hrabri borci protiv stranaca i djece, tako da su dobili povišicu plate. Ovo je, uostalom, sasvim prirodno pošto su džentlmeni puna 32 mjeseca odbijali da SS-ovcuna piate po zasluzi.

DA SE RAZUMEMO

Trst. 2 januara Saznaje se da Anglo-Amerikanci ulažu najbolju volju da pitanje guvernera Trsta ostane što duže neriješeno u interesu stanovništva. Riječ, naravno, nije o tršćanskom, već o volstritskom stanovnistvu. Američka idila

S nebodera svijetle reklame raznobojne: Kupite miris » Zajam « i šminku »Voz slobode-d Ricinus »Ratna baza< pohvale ima brojne! 0 filmu tKlub trova£a< Herst piše bučne ode! Naš super-viski sPomoćt nokautu je ravan! Pilule » Rur< čuvene jačanje apetita! O hljebu bez motike nabavi esej slavan: »Kako ću ispod žita da đođem do profita ...< % NaŠ brkovez zLojalnost< vezuje čak I usta! Senatorima mnogim naš šlager » Lin£< se sviđa! Štrajkbreheri se traže: uprava našeg trusta za ovu sortu IJudi čak premije predviđa! Halo! OdliČno grlju »Oa/s«,» Klej< l » Huver< peći, o čemu naclsti izjave tople nuđe! ■ »MonopoU, sjajan Hjepak, dolarskoj vodl sreći, jer lijepi se za naftu, kaučuk I za rude~. Farbarska radnja » Llpman< u posjetu vas rove ako vam godi crno prefarbano u bijelo! Poznata firma »Volstritt agenfe prima nove sa preporukom Bluma neka se jave smjelol

3 JANUAR 1948