Ошишани јеж

IZ ZAPISA griješnog dijaka Haralampija

Hilendar, Ijeta 1947 dekemvrija. kad ono stranom podrškom namettmše Jeladi za monarha Georgija 11, kojega narod već jednom bijaše pročerao iz zemlje, nastade opet zulum od velmoža I dvorjana I njihovijeh janičara, Harod stade listcrn od'.aziti u gore i laćati se oružja, jere nehtijaše više trpjeti zala od silom mu nametnute vlastl. Velmože i dvorjani se medu se pozavadjahu I svaki cimaše na svoju stranu. Osječahu da im je vrijeme kraju, pa kako se bijahu opredijelili za carstvo zemaljsko natjecahu se da što više prigrabe a sve to na štetu naroda, koji im svakijem danom otkazivaše poslušnost. Stvorlše se medu njih razni tabori, te jedan predvođaše otac Damaskinije satrapi Venizelije, Caldarijc i Sofulije i proči. Kako nemadahu o šta da se oslone u Jeladi, jere im podanika bivaše sve manje te manje, stadoše pozivati razne strance i iskati njihovu podršku, ko što ono nekoč uradi zloglasni Kantakuzen, koji pozv'a Turke Seidžuke i oni se tu ugnjezdiše 1 nemogoše ih pošlje doli silom proćerati. Te tako onaj dio Jelade kojl velmože držaše silom, postade opet ko nekakav panađur na kome šenlučiše sve nekoje stranc izjelice, ko va vremja ono Mlećani, Normani I Turci. Sa njima se bratimiše velmoie Damaskinije, Caldarije I Sofuiije, ma ajde što sa pravovjernima no i sa bezvjernim Turcima, jer ne samo da se stadoše inglezitl I američiti no čak i turčiti. Nc smetaše im bezvjerje ovijeh pošljednjih, jer govorahu: ako ne možemo biti brača u Hristu, možemo bitl braća u Herstu, a to ti je jača veza jere kusamo sa istog kazana, a posiiie tako hoče i naši zajedničkl t>dobročiniteiji<. No sva ta strana buiumenta ne stigaše da razdijeii Jeiadu opet u pašaiuke niti da na sirotinju raju udari novi desetak, jer ona I dalje Hstom odlazaše u gore i boraše se za svoju slobođu oružjem koje otimaše od došijaka i njihovijeh piaćenih janičara u zemiji...< Dijak Haralampije, Ijetopisac

TAČAN PREVOD

I/jndon, 2 januara Mister Cerčil izjavljuje da neće odustati od svoje poznate devize ~Evropo. ustani!“ sve dotle dok ima u zapadnoevrposkim zemljama izvjesne uticajne prijatelje kojl vrlo tačno prevode ovu devizu sa... Evropo, klekrd!“, naSta, ustvari, misli i CerčU?

BESPOMOĆNA POMOĆ

Vašington, 2 januara Ovdašnji dobrotvori Evrope rdkalto ne mogu đa se pomire sa obrazovanjem narođne vlade u Grčkoj, ali uvidaju da njihovoj ~pomoći“, kojn daju za obrazovanje 1 potpomafranje protivnarodnih vlada, nema više pomoćL

TRIJUMF JEDNAKOSTI U SAD

Njujork, 2 januara Pošto crnac zaposlen u američkoj industriji prima 57*/* zarade koju prima radnik bijeiac, matematički je utvrđeno da je zarada stotine crnaca jednaka zaradl 57 bijciaca. Ovo je dokaz da je načelo opšte jedaakosti građana potpuno oslvareno u SAD, ali, doduše na štetn matema-' tlke.

Kratka istorija ambicioznih francuskih generala

Prilozl za prončavanjc sndbine fašista u Francuskoj Opšte crtc Svih ambicioznih francuskih generala su: ili su pripadnici ili obični prirepci „200 porodica", vaspitani su u jezuitskim manastirima, mrze Republiku ma da jedu nje'n hljeb L_ svi žele da postanu „fireri“.

General Mak IHahon (18P8 1893). Caver. po svojim mudrim izrekama; „A sada pokažite njihove štale“, rekao je jedjiom

prilikom kada su mu pokazlvali nekakvu mašinu od 20 konjskih snaga. Izabran je od monarhista za pretsjednika repubiike na 7 godina, ali mu je to bilo malo i htio je da se ovjekovječi kao firer. U francuskopruskom ratu, u bici na Sedanu, pokazao je totalnu nesposobnost kada je trebalo zaustavijati Pruse, međutim mu to nije smetalo da sa ~uspjehom“ komanduje vojskom koja se borila protiv golorukog francuskog naroda za vrijeme Pariske Komune. Gensral Ahil Bazen (1811 1883). Postao je slavan u francusko-pruskom ratu kada se zatvorio u tvrđavu Mec i najzad se predao bez borbe Prusima, jer nije htio da sarađuje sa „republikanskom bagrom“, koja je u Pa-

rizu dizala barikade protiv Bizmarkovih hordi i oborila „zakonitog'* cara. Kao i Peten, bio je osuđen na smrt, ali mu je kolega Mak Mahon ovu kaznu pretvorio u đoživotnu robiju i omogućio mu da pobjegne u Spanlju. Put izdajnika vodi u Spaniju— kao 1 danas! General Zorž Bulanže (1837 1888). Najjača oružja bili su mu ufitiljeni brčići, dvorogi žešir, bijeli konj i osmejak na parada-

ma. Hrabar kao zec: tim Je demaskiran, prilikom prvih meteža u Parizu, pobjegao je u Belgiju. Da je stigao do Holivuda napravio bi odličnu karijeru, naročito zbog svog smisla za herojske scene: izvršio je samoubistvo na grobu svoje Ijubaznice,

Genefal Anri-Filip-Oiner Peten (rođ. 1856). Zato što je još 1918 g. kod Verdena predlagao kapitulaciju, jednomišijenici su ga proglasiii za maršaia Francuske i usto uveii u muzej antikviteta koji se zove Francuska Akademija. Tako su ga sačuvali do dolaska

Hitlera, kađa su mu pomogll da postane ~žef države“ i ostvari svoj davnašnji san, iz koga se probudio kada je Hitleru smrkio. Iz straiia da ih ne zadesi ista sudbina, višisti i njima slični ga nisu osudili na smrt, već čekaju da umre pa da ga mumificiraju i sačuvaju kao uspomenu na njihovo za uvijek prohujalo vrijemeGencrai Sarl ~Carii“ de GoL Posljednja nada irancuske i belosvjetske reakcije, posljednji Mohikanac iz serije ambicioznih francuskih generala. Sudbina mu je unaprijed određena, jer ide potpuno stazama svojih prethodnika. Zavarava se da je može izbjeći stranom ~pomoći“, ali će

mu ona pomcnM koliko Blzmarkova Bazenu i Hitlei'ova Petenu. Pred njim su samo dva puta: Spanija ili Holivud, pod uslovom samo da mu bude ostavljeno vremena za biranje. Istorija će mu se osvetiti, jer nije ništa naučio iz primjera svojih prethodnika.

NESHVATLJIVO

t./u , -S: Z.. ,le, gospu«iuie Sofulise, kako sa drski, sam narod na svoju rukn obrazuje vladu i nikog ne pitai J

MEĐUNARODNI BANKARSKI PREGLED

VOLSTRTT CESTITA SVOJOJ FOSLOVNOJ LJUBIMCADI NOVU GODINU

(Nastavak iz prošlog: broja) Vatikanski računobrižnici, kasopomazatelji i akcionarski pastiri bili su veoma dimuti čestitkom koju su dobill za novu 1948 godinu iz Volstrita. Cestitka je bila kratka da kraća ne može biti: „Vaše dugovanje o kej! Dolare koje smo vam dosađa đaii otpisall smo na isti način kao i misfer Herstu i kompaniji. Knjižimo ih na raćun trožkova ra oglase, reklamu, rađio I filmske žurnale, budući da se trudite da nam pribavite Sto više mušterija!" Nema se Sta, glavni knjigovođa Volstrita, mister Dals, raspoređuje troškove bez greške! Sto se tiče sinjor đe Gasperija, čija vlađavina treba u istoriji Italije da bude obilježena, pored ostalib atributa vlše ili manje pristojnih 1 kao „Vijek najlona i konzervi", čestitka koju je on dobio ne razlikuje se mnogo od čestitke koju su dobili računobrižnicl iz Vatikana. Cestitka za sinjor de Gasperija je glasila: ~I raSe dugovanjc skoro o kej! Naročito kad se uzme n obzir sve Sto Je monsinjor Selba uradio I kakve sve neprijatnostl imate rbog Orlanda i razne sllčne nevinaščadi, U-

napređujemo vas ra. greneralnog aranžera volstritskili izvora za Evropu! Rashode koje smo imali na vas knjižićsmo kao troSkove oko ukražavanja izloga*. X tako će slnjor de Gasperi i đalje imatl posia sa manekenima, lutkama i lutkicama za izloge, sve dok se Volstrit ne uvjeri da au italijanski iziozi sasvim puni, a italijanski džepovl sasvim praznL Atinskoj viađi je festitka iz Volstrita (još i to im je trebalo!) zagorčala dibidus život. dosada smo svs pošiljke upućene vama knjižili kao

dubiozu, tj. kao sumnjiva potraživanja. Poslije neđavuih događaja u Grčkoj moraćemo, htjell ne htjeli, sve što smo vam dosada poslali, uključujući i mister Grisvolda, da knjižimo kao troškove na „mustre bez vrijednosti"! Inače, slaće se i drugima razne mustre i mustrice, pa makar one najzad ispale „mustre bečke“.

6

S .TANITAH 7 943