Ошишани јеж
POKOJNA SAVJEST velečasnog sudije
fl OSPODIN VENERSTRUM je donio presudu kojom je oslobodio (ili gotovo oslobodio!) hitlerovske generale i feldmaršale koji nose na duši desetine i stotine hiIjada žrtava iz krvavog doba okupacije naše zemlje, a osudio žrtve streljane i obješene borce iz zajedničke borbe protiv fašizma. Donio gospodin Venestrum presudu (čak je i obrazložiol), skinuo sudisku kapu, naručao se u restoranu i otišao kući da malo prilegne poslije ručka... Gospodinu Venerstrumu se baš đrijemalo, pa odloži započeti gangsterski roman i lulu, kad, ali eto ti njegove pokojne savjesti... I onđa, dijalog tekao otprilike ovako: Gospodine suđijo, vi ste me, istina, vrlo davno sahranili, ja sam za vas mrtva otkako ste me ostavili zajedno sa šeširom i rukavicama u pretsoblju gospode Džona Forstera i Alana Dalsa, kad ste išii kod njih đa se primite službe. No sad sam uzela slobođu da vas ponovo posjetim, istina kao duh, no ipak sam tu da vam postavim izvjesna pitanja: VENERSTRUM (jetko i oštro): Nemam vremena za vas. Ođlazite. POKOJNA SAVJEST: Ne, neću otići dok ne porazgovaramo. VENERSTRUM: Zvaću policiju. Među naše čuvene volstritske slobode spada i sloboda savjesti, dakle sloboda da je savjest lična stvar možete je imati ili nemati, slušati ili ne slušati to mi zovemo punom slobodom savjesti. Odlazite, ne želim s vama da govorim. POKOJNA SAVJEST; Nemojte se uzbuđivati. Hoću samo da vas upitam: kako ste mogli da oslobođite one Hitlerove zločince? Kako ste mogli da borce protiv fašističkog okupatora proglasite banditima i njihovo übijanje legalirujete? 2iar vas nije sramota? Sankcionisali ste i legalizovali pos factum strijeljanje talaca, masovno istrebljenje nevinih Ijudi... VENERSTRUM: Nisu bili nevini. Svi su oni navijali za partizane... a to je đovoljno da neko bude strijeljan. Drugo, strijeljanje talaca je neophođna stvar. Šta bi s nama bilo u Grčkoj, Kini, Burmi, Inđiji, Indoneziji i Spaniji, kad ne bismo strijeljali taoce?.. Ovakva sankcija priprema put za naše buduće postupke strijelja-
ćemo i krive i nekrive, taoce i porodice čim nam ustreba i kad se ukaže prilika... Pa kako bi onda tc izgledalo da danas ovu gospodu osudimo, a sjutra mi to isto rađimo? POKOJNA SAVJEST. Cospodine sudijo, vi ste nađmašili sve nesavjesne sudije pođ kapom nebeskom. VENERSTRUM: Oprostite, madam, ali ako iko zna kako ja stojim sa savješću to znate vi. Prema tome, vaša konstatacija je sasvim neurajesna. Vi ste moja bivša savjest. Vi ste mrtvi i to je fakat. Čemu služe takve banalne konstatacije. Uostalom, mislim da možemo smatrati razgovor završenim... Priznajte đa ne vodi ničem... POKOJNA SAVJEST: Imate pravo. Samo još jedno pitanje: Kako možete živjeti bez mene? VENERSTRUM; Sta ćete mi vi? Ja sam za vas dobio zamjenu, daieko bolju od najbolje savjesti. (Venerstrum pokazuje čekovnu knjižicu). VENERSTRUM: Ovo je moja /amjena za savjest. Mislim đa smo se objasnili. POKOJNA SAVJEST (okrećese i ćutke odlazi). VENERSTRUM (leže i slatko zaspi mimo bez savjesti. Prije nego što sasvim zaspi, progunđa); Ipak je bez savjesti mnogo komotnije... KAKO KOME
U Francuskoj se vrše hapšenja istaknutih sindikalnih rukovođilaca pod optnžbom da fu za vrijeme posljednjih štrajkova ~ometali siobodu rada". Nema izgleda da će doći do hapšenja cijcle francuske vlade, ili bar industrijalaca, koji i danas ometajn stotine hiljada nezaposlenih radnika da rade.
PUTNIČKA GROZNICA
Vijest o dolasku demokratskih trupa u okolinu Atine raznijela se munjevitom brzinom po prijestolnici i veliki broj osoba je pokušao da dođe u vezu sa funkcionerima Ministarstva vanjskih poslova, nudeći funte sterlinga u zlatu i americke dolare u zamjenu za prvenstvo, koje bi im omogućilo da bez odiaganja dobiju pasoš. Ministar je potpisao 1.500 diplomatskih pasoša, namijenjenih bankarima, velikim trgovcima i poznatim industrijalcima „u slučaju potrebe da u velikoj žurbi napuste prijestolnicu". (~Action“, Pariz)
TANTE ZA ONOLIKO
Pomoć Danskoj stvar je prosta (za kamatu Ujka zna): Žvakali ste gume dosta, Grenland za to nek se da!
PREDVIDIO ČOVJEK
Prilikom borbi za grad Jingkou, kompletna 58 privremena kuomintangova divizija prešla je na stranu Narodne armije. Saznaje se da je povodom tog slućaja Cang Kaj Sek zadovoijno rekao: Znao sam Ja to, pa sam zato i nazvao ovu diviziju „privremenom“. Zar to nije najbolji dokaz rnoje dalekovidosti. *
OD DVA ZLA BIRAJ MANJE
Rajter javlja da je američki mlntstar finansija Džon Snajder zvanično Izjavio da će se vmorati izvrSlti devalvacija valuta u zemljama koje učestvuju u Maršalovom planu<. Blago nama! uzviknuU su narodi ovih zemalja. Bar nlsmo prvi. A Francuzi su skromno dodail: Da, na žalost, ml smo prvl.
DOGAĐAJI U TRSTU
HOCE COVJEK AL’ ne moZe Jedan policajac pucao je u Trstu iz revoivera na dvojicu antifašlsta koji su lijepili letke povodom stogodišnjice Komunističkog manifesta za što su imali dozvolu. Nekim čudom antifašisti nisu blll ranjenl. Pomenuti policajao je smjesta otpušten iz službe zato što rđavo rukuje oružjem!
ZAŠTO NIJE 100%
situacija U JUGOSLAVIJI
Razmatranja jednog » reallste < o Planu
PRTVREDNI plan za 1947 godinn bio je očlgledno nerealan, to jest u neskladu sa stvarnim stanjem. Prije svega, nismo bili još zrell za plansku privredu. Zemlja je opuatošena u ratu, mašine unlštene, razvučene ill dotrajale, mnogi stručnjaci izgubljeni, a privatna inicijativa otišla u penzlju. Neraa materijala, nema sirovina, nema, takorećl, nlčega. A što je još važnije, nema finansiskih sredstava nijedan zajam nije zaključen. (A zna se, na primjer, da je u doba blagostanja blo potreban grdan inostrani zajam da se podigne jedan jedini, pančevačkl most). Jugoslavlja je, iz nekih buditeboksnama razloga, odbila dolarsku pomoć, nlje se uključila među zemlje koje prlmaju Maršalovo blagodejanje. I ko da sprovodi plan? Došao na vlast narod, koji nikada nije vladao, i kojl mora da zna koliko da šegrtuje dok ne dobije kalfensko pismo i ne postane na kraju majstor za obnovu i izgradnju. Poznato je da istorija ne trpi skokove i da narod klade valja, a kapital caruje. Kad se već pomenu istorlja, zar se podlzanje industrije vrši a petoljetkama?! Vijekovi su za
to potrebnl, goleme države, tradicija 1 trista čuda. Da, treba biti r e a 1 a n i uzeti sve u obzir i prema tome se ravnati. Sta se može postići golim oduševljenjem, prostom IJubavl prema otadžbini, nekim udamičkim radom, vajnom racio-
nalizacijom 1 novatorstvom, pustim planiranjem, praznom štednjom i takozvanom operativnom eviđencijom? Treba biti realan i ne počinjati ono što je nemogućno, ono što najveći strućnjaci, reclmo, na zapadu smatraju đa je neostvarljivo. I ko god r e a 1 n o misll mogao je da skrstl ruke i mimo oćekuje rezultate prve planske godine. I zaista, kao što priznaje izvještaj Savezne planske kojnisije, državni privredni plan za 1947 godinu nlje izvršen stoprocentno 100%. Ukupno izvršenje Plana iznosi 101,7'/.. Kollko su tačne one pretpostavke, svjedoče rezultati, na primjer, u oblastl saobraćaja, za koji svako zna da je najviše oštećen, u ratu. Ni tu izvršenje nije stoprocentno, nego iznosi 104,3%. Da ne govorimo o industrijskoj proizvodnji u jednoj agramoj zemlji, člje su malobrojne mašine skoro satrvene izvršenje plana nije, naravno, stoprocentno, već iznosi 106 cljelih i 0 desetih od sto. (Pazite: 0 desetih!) I kome sad nije jasno kakva suđbina čeka prvu Petoljetku naroda Jugoslavije?! M. S.
Koruški SS - monolog
Karikatura
Z. Džumhura
Sta hoće ovi Slovenci? Oni bi htjeli da meni, njemaćkom oficiru, kroji kapu običan partizan...
Ishrana u Francuskoj
Po izjavi amerićkih pretstavnika, u Francuskoj postoje bolji uslovi za gajenje cvijeća nego za proizvodnju žita.
Ne mogu ti ništa osim cv’Jeća datl~
JEKSIK-BAKALIN
Zeno, nemoj đanas ništa da kupuješ kod Svete bakalina. Zašto? Zato što sam mn za danas pozajmio svoju vagu.
Stari poznanici
U Jugoslavljl je osuđen pravoslavni episkop Nastlć. Šteta, to je krasan čovjek. Otkud ga znate? Pa, upoznao sani ga jeđnom prlllkom kod poglavnlta.
B M A R T 1948
3