Ошишани јеж

ROVINJ 1948

Dok italijanska reakcionarna štampa pronosi lažne vijesti o progonu italijanske manjine kod nas, dotle Italijanl Istre i Шјеке priređuju svoj festival u Rovinju.

Zašto vl knkate za nama. kad mi igramo 1 pjevamo? Zato što igrate i pjevate!

Fiskultura i sport

TAKMICENJE fiskulturnih POJMOVA Flskultumi dom u Sidu uputio je svome kolegi u Varaždinu poziv na takmičenje u tome koji od njiii ima više prozora bez stakla, prljavije zidove 1 pod i više prašine, i koji će prije dokosuriti gprave i inventar. Neizvesno je ko će pcbijediti, jer su obje uprave svojski prilegle na tafcmičenje, ali s obzirom na masovnlje zalaganje ipak se oćekuje minimalna » pobjeda Varaždinaca.

NOVE SPORTSKE DISCIPLINE I u sali Gradskog fiskuitumog doma u Vranju uspješno se treaira grebanje zidova, lupanje prozora, prljanje poda, kvarenje sprava i slično. Ko ispuni ove norme u ovim granama, kvalifikuje se za dalje taikmičenje u na. rušavanju reda i discipline na redovnim časovima za fizačko obrazovanje. Dosada je ovako takmičenje pokazalo vidne rezultate. LETOVI BEZ SKAKAONICE Kada je trebalo da odigra svoju odlučnu prvenstvenu jjtakmicu, osječki „Proleter“ je konsta_ tovao da su mu igrafi. Dvomić i Vekić odletjeli neznano gdje. Naknadno je utvrđeno da su oni doletjeli u pančevački ~Dinamo“, koji je pustio u pogon mašinu za vrbovanje, podmazanu predratnim ~novčanim“ uijem. Ocjenu o uspjelosti ovoga leta đonijeće nadležnl fiskultumi dlsciplmsfci odbor.

РАМЕТ BALE VALJA „Zdrav duh u zdravom telu“. Toga se pridržavaju i rukovodioci analfabetskog tečaja Dunavske stanice u Tetovu, pošto dozvoljavaju slušaocima prekidanje časova da bi se vjezbali u ргеnošenju duvanskih bala. Ovakva kombinovana nastava i održava_ nja tečajeva u magacinu za hranu izazvali su veliko oduševlje-

nje kod nepismenih, a od 329 predviđenih tečajaca odustalo je od tećaja samo 211 đakle, jedva Vj od ukupnog broja.

SAVEZNI REKOKD U SJETVI

I Mjesni narodni odbor u Jakovu pristupio je proljećnoj sjetvi U 25 koverata posijao je po jedan akt i uputio na adresu SNO Zemun. Trošak iznosi svega 100 dinara, ali je ovo ipak savezni rekord.

ВШЕ2IМО REKORDE PROBLEM ISTO УАКIЛ IVO STI Dok su u Vojvodini vrijedni trudbenici riješili da ejelokupnu sjetvu završe za 40 dana, na željezničkoj stanici Bugojno tri vagona robe ve<S deset dana čefcaju da budu istovarenl Kudikamo veća ekspeđitivnost pokazana je na željezničkoj stanioi u Leskovcu, gdje je osam vagona cementa istovareno na zemlju. Stete, naravno, neće biti, jer cementu prija kiša.

Monumentalno

Splitskom preduzeću ~Prerada“ za izradu i promet prehranbenlh artikala bile su potrebne spajalice za kartoteku. Poručeno je osam kutijica kod ~organizatora“, preduzeća za trgovlnu i uređenje poslovnica u Zagrebu. Poslije izvjesnog vremena ~Preradi“ je stigao sanduk težak nekoliko kilograma, pa su se službenici pitali to može biti. Sanduk je svečano otvoren. Pošto je razvijen sloj debelog pak-papira, pojavio se dmgi sloj, pa onda treći i tako dalje, dok se -»•z;.d nije izm'gol.hlo osam cu-, ixa sa spnjalicama. Ova monumentalna ambalaža sve je zadivila. ~Prerađa“ već projektuje da pomči jedan sto, a u vezi s tim oni koji su prisustvovali ovom otpakivanju očekuju paket u veličini trospratnice.

KAO NA PARASTOSU

Sta možemo... Nije samo naša fiskultura stradala od te bolesti.

PREKIDAČI

С UDNE su Ijudske strasti. Skupljaju Ijudi marke, kutlje od šibica, stare žiletg, a znam čovjeka koji je čitavog života skupljao pramenove kose, crne, piave, riđe, grgurave SUčuoj strasti kao da je pod'ijegao i dtrektor jednog našeg proizvodnog preduzeća. U novinama čitate kako je fabrika Ta i Ta ostvarila p'an prije roka, kako je proizvodnja tog i tog artikla povečana za bOVo, kako je racionaiizator Taj i Taj übrzao proizvodnju... A kada svratite u rađnju, tu 1 tamo, ne vidite uvijek to povećanje. Gdje onda ieži zec? Sijalica neće đa gori dok se ne odvme ono čudesno dugme koje *e zove prekidač. A prekidač. samo ne u vidu jedncstavnog dugmeta, postoji isto tako i između proizvodnje 1 potrošnje. Taj prekidač zove se raspodjtla, disti ihucija... A sađa da se vratimo na strast našeg direktora. Ne skuplja on marke nltl stare žilete, numizmaiika ga ne interesuje, a ni grgurave vlasi. Ali kao da ga je obuzela strast da skuplja plodove naše proizvodnje. Ljudi i mašine rade punom parom, a on sav biista od miline giedajući kako stokovi iz dana u dan rastu. I kao da ga u oko dimeš ako zatražiš robu za prodaju Zar ćovjek da kvari kolekciju? ~Pružiž таД prst, a oni hoće cijelu ruku!“ ponavlja on svoiu omiljenu izreku. Trebuje se, na primjer, hiljadu pari gotovog odijeia, a on se teška srca odvoji od svoga biaga i pošalje pedeset radničkih komblnezona. Na ovaj način neće kolekcija biti tako strašno oštećena. Sto se tiče elektrike, stvar jo prosta: ako je prekidač ispravan, treba ga samo odvmuti. Ako nije, električar zavme neke zavrtnje, spoji žice i sijalica je zasvijetllla Odvrtanje 1 zavrtanje u рге kidaću distribucije mnogo je s'oženlje, i potrošač teško može da shvati ko je nadležan za tu rnajstoriju. Prešlo se na obezbijeđeno snabđijevanje i trgovanje po vezanim cijenama. A stokovi našeg direktora nikako ne splašr javaja. Pored toga, pojavill se i drugi zavrtnji u prekidaču distribucije U jednom srezu počelo se s otkupom poljoprivrednih prolzvoda. A robe još nema u njihovim prodavnicama. ~Sta je sa robom? Dajte nam rob.i“, traže pmizvođači i Cekaju pred zamandaljenim vratima. A unulra Sreski poslovni savez u punom plenunu konferiše. Diskntuju o to rne kskvu robu da poruče. Jedna polovina sa pretsjednikcm ra če'lu, daje prednost obućl. Potrošačl rade po poljlma, prvo se тога voditi računa o njihovim nogama. Druga polovins je uz sekretara, zalaže se za porudžbinu kapa. Baš zato što rade po poljima, moraju se zaštitltl od sunčanlce. I razvija se duga điskusija o tome da li *u važnije noge ili glava. Najzad se složiše da pomče klšobrane. U nekim drugim srezovfma điskusije su bile svršene još prije početka kupovine po vezanim cijenama 1 napravljene pomdžblne, na primjer, za lonce i šerpe All sad se konferiše п ргеduzeću koje proizvodl posuđe. I donosi se zaključak da se mjesto lonaca pošalju čajnici. Time se podiže kultumi nlvo potrošača, jer кгај Cajnlka mogu đa se priređuju dmštvene čajanke. A opet u mnogim prodavnicama upravnici su se saglasili da postojanje ukusa kod potrošača ustvari pretstavlja nešto staro, pređratno nosi u suštinl ekspioatatorske tendencije. Ono kupčevo ~ovo ml se ne sviđa", ~to neće dobro da ml stoji, dajte da pogiedam ono“, prisiljavalo je jadne prodavce da se po nekoliko puta okreću od tezge ka rafovima, po koji put da se pentraju i do najviše police. I stoga, pod parolom „Smrt ukusu i probiranju", krenuli su u borbu za vaspitanje

skromnosti kod kupca i privikavanje na novu forrnulu: „Daj šta daš: . i tako ,ie ra noi kost u asortimanu robe, u bojama, u desenima, u kvalitetima izbačena iz prakse kao moralno sablažnjiva i društveno opasna, a probiranje strogo zabranjeno, kao eksploatatorski stav prema prodavcima. Možda bi lanac proizvodnja raspodjela potrošnja mogao da bude uvijek naelektrisan 1 sve da teče kao munja. Možda bi đobar gajtan evidencije mogao čitavu proizvodnju odmah da pretvori u potrošnju, magacini da služe samo za privremeno smještanje robe, dok ne dođu transportna sredstva da ih odvezu na tržište. Ali šta bi onda bilo s kolektorskim strastima raznih distribulivnih organa, o čemu bi konferisali razni poslovni savezi, u čemu bi se ogleđala reformatorska dovitljivost raznih upravnika, i najzad, zašto oduzeti građanima to zadovoljstvo da grde birokratiju? У. K.

Fantom ulice

NovosađsM listovi objavili su tabelu iz koje se viđi nadležnost pojedinih ambulanti za rejone i ulice. Ovaj ~vodić“ pokazaće vam u prvom rejonu ulice kraljevića, u drugom vladika i banova, u trećem i četvrtom pojaviče se poneki svetac, a u sedmom vaskrsnuče pred vas u svoj svojoj slavi i sam Kosta Pećanac. Naravno da za taj slučaj nisu ništa krive ambulante, јег one nisu nadležne za ullce, već samo za Ijude. Zna se, međutim, da 1 za imena ulica postoje nadležni, ali se pretpostavlja da onl ne vjeruju u fantome. IZ MENZE

Kad može втако_

i ovako_

—Zar ne bi moglo, recimo, i ovafco—

2

27 MART 1948