Ошишани јеж

Izvjesna trgovačka poduzeća prodaju košulje slabog kvaliteta.

prvo™

drugo—

i treće pranje veša

TVRDE GLAVE

C v OVJECUA glava ne mora da bude tvrda, ali glava generatora mora. Pa ipak je Janoš Seci konstatovao da u glavi velikog generatora u njegovoj električnoj centrali nešto nije u redu. Kvari se nekako brzo, baš kao rezervice krompira и ponekim skladištima. Razmišljao Janoš, сгtao i skicirao nešto, pa izašao pred upravu preduzeća: Drugovi, izradio sam nov nacrt glave za generator. Jedan dio treba zamijeniti, nije dovoljno otporan. A oni nisu birokrati. Alat je tu, neka pokuša, valjda će uspjeti. I tako, jednog dana, u Moravicama stupi u akciju nova glava generatora. Svi je gleđaju, kontrolišu radi bez zamjerke. Napravićemo, vele, komisiju. Komisija će napraviti prijedlog. Ti ćeš biti progiašen za racionalizatora, svakako. Milo Janošu: rad se priznaje. A glava, ako je ovdje dobra, biće dobra i na drugom mjestu. Ali vraga! Preduzeće ne može da napravi komisiju, to treba da uradi višS forum. Prijedlog je, uglavnom, pošao. Viši forum smatra da treba sa tim upoznati još viši forum, u sreskom mjestu. II redu je, idemo đalje. To jest, ne iđemo daIje, a ne idemo ni bliže. Stvar je, jednom riječju, došla do mrtve tačke. Forumi ne daju ni

abera. Nisu nađležni. žta li. Možda nemaju budžetskih sredstava? Nije to tek tako: racionalizator treba možda žovjeka i nagraditi. A uštede, gdje su onda uštede?! Jednom riječju, komiSije nema. A generator radi, milina jedna, ne pita za kojekakve začkoIjice: glava mu je izgleda tvrđa nego prije. Covječija glava ne mora da bude tvrda, ali ima ih i t-akvih. Međutim, i one se mogu opraviti, nego šta!

NOVA VRSTA ĐUBRIVA

U Nišu se vrše duže vremena opiti i traži najpovoljniji način da se vještačko đubre dobija na prirođan način. Opiti se vrše pred Gradskim narodnim odborom po ulicama i parkovima, a postupak je prost; obično đubre ostavi se da stoji duže vremena i stalno se osvježava nc"i:r. ' :oličin?ma.

ČOVJEK КОJI LUPA GLAVU

Svakovrsna roba tu Je na vrijeme se poručuje; pa mi stoga nlje jasno što se šalje tako kasno.

PRAKTIČNA UPUTSTVA BIROKRATIZMA

Po&to su primljećeni Tinogi propusti u radu birokrata, daju im se neka savremena i ргакtična uputstva u pogleda snabdijevanja stanovništva. Prvo, nemojte slati artikle obezbijeđenog snabdijevanja u početku mjeseca, kada radni svijet ima više novaca, niti se mučite oko toga da ih raspoređujete na pojedne nedjelje, nego nakupite sve lijepo na gomilu, pa počnlte dijeIjenje oko 25 u mjesecu. Tako će se izbeči gužva, a oni koji su se paštili tri i po nedelje imaće bar pune oči uz prazno srce. Drugo, kada se dostavlja industrijska roba. nikako ne treba prilagati fakture i cjenovnike. jer je potrebno pružiti pođesan i nov izgovor distributivnim organima. (Nek narod uživa u refrenu: „Секаmo oijenu!“) Time ćete potvrditi svoje, možda nepriznato rthšljenje: kad postoje vezane cijene treba i potrošnja da bude vezana za b’Vokratske nrocedure. Pazite. jer je i onako nastalo zlo doba za birokratiju! Željeznice i pravopis

Ima profesora koji još i đanas vjeruju da je pravopis potreban svuda pa i u željezničkom saobraćaju. To nije tečno. Na stenicd u Cešljevoj Bari (na liniji Požarevac—Kučevo) već nekoliko mjeseci stoji ovakav natpis: „Pažnja, Svaki, Putnik. Je. Dužan. Da. Spremi. Sitan, novac, za. Voznu, Kartu.“ I pored onog „Је“ i „Da“ saobraćaj teče normalno, a i pismeni seljaci raspolože se kađ ргоčitaju ove pravopisne akrobadje.

Kolekcija klasičnih romana u džepu od prsluka

SMIT JUNIOR, iz firme „Smit i Sin“ oštro je prebacivao starijima: Izgleda. nije vam jasno da se sad ne trguje kao u stara vremena. Izdavačko preduzeće „Stivens, Stivens i Sestrić" izdao je „Don Kihota" u 2 miliona primjeraka, ali je djelo pristupačno publici: ima samo 1.500 riječi. „Džons, Džons i Sinovac“ izdaju „Zvonara Bogorodične crkve" u 3 miliona primjeraka svega 1.000 riječi. A mi izdajemo knjige samo upola skraćene. Prc*pašćemo! Pa šta ti predlažeš? zapitaše iskusni izdavači. Trista mu atomskiih bombi! Ja sam već napravio plan. Sjutra stdže avionom čuveni književnik i još čuveniji skraćivač čuvenih romana Samersit Mom Sjutradan je zaiste stigao volšebnik koji ргекгаја, stručno i brzo, Tolstoja, Viktora Igoa, Stendala i Dostojevskog. Mister Mom je pogledao na svoj časovnik i гекао poslovno: Sad je deset i đvađeset. Imamo vremena za savjetovanje deset minuta. Vrijeme je novac! Smit junior je ukratko (za 24 sekunde) objasnio situaciju izdavačkog preduzeća. O-ke! pristao je mister Mom. Ja sam jedini u stanju da izađem na kraj sa tim slavnim gnjavatorima. Koliko vam je riječi potrebno? Znate... zbuniše se Smitovi „Džons. Džons i Sinovac" izdali su „Zvonara Bogorodične crkve“ u 1.000 riječi.„ Nije to ništa! reče mister Mom. Može i kraće, Smit junior s ođuševljenjem udari objema nogama o sto i povika; Tako mi Mariolovog plana, sjetio sam se! To će biti rekord nad rekordima! Najslavnije romane štampaćemo na posjetnicama! Svjetska literatura moći će da stane u džep prsluka! Cekajući u redu pred kinematografima možete pročitatd sve najbo-, Ije romane svjetske literature. A

sve vam to pruža naša solidna izdavačka firma „Smit i Sin“. A? Sta velite? Starije generacdje samo se zgledaše. Mister Mom opet klimnu glavom, Sjutra u ovo doba svi romani če biti spremni za štampu. Smit junior nabra obrve. Mister Mom se predomisli: U ostalom, mogao bih svršiti i danas.... Mister Smit junior i dalje je bio namršten. Mogu ja i odmah. Dajte mi posjetnice. Mister Mom izvadi zlatno oklopljeno „Рагкег" рего i naplsa „Anu Karenjinu*: „Апа i kapetan Vronski su flertovali. Ona je mužu nabila rogove i ostavila dijete. Nastaju komplikacije. Ana se baca pod voz, Kapetan Vronski odlazi u rat.“ Genijalno! uzviknu Smit junior. Zatim mister Mom skrati „Rat i mir". Skraćivanje je tu išlo malo teže, ali majstorsko zlatno pero mister Moma uspješno svrši i taj posao: „Bio je mir, a onda je nastao rat Napoleon polazi na Rusiju. Rat. Granate. Bum! Bum! Puške; tak, tak! Moskva gori! Kutuzov komanduje. Snijeg, zima. Napoleon je pobijeđen. Mora da se vrati“. Mlster Smit junior pređloži da se skrati iz „Rata i mira“ rlječ ~snijeg“. jedno ~tak“ i jedno „bum“ i kategorično zatraži đa se. iz političkih razloga, izbad. Napoleonovo vračanje iz Rusije. Mister Mom nije imao ništa protlv i primio je honorar. Ujedno su sklopili ugovor za buduči rad. I počeše đa se prodaju slavni romani u genijalnoj redakciji mister Samersit Moma, Mister Smit junlor postiže svoj cilj i poče da širi amerikansku kulturu po prostranoj zemlji. Izđavačko preduzeče promijeni ime, i sad na fitmi stoji: „Smit. Smit i Mom“.

NEDJELJA ČISTOĆE

Odbi! Menza će biti zatvorena sve dok traje ova prokicta nedjelja čistoće.

STARANJE O GUSJENICAMA

Gusjenace Sreza varažđ'.nskog radosno su dofekale praznik ргоIjeća. Obavije Stene da je od 150 hiljada voćaka poprskano jedva 17.000. riješile su da ostatak 133.000 uđese na svoj naćin. Primlle su čak 1 obavezu da po svrSenom poslu masovno predu i u okolne srezove. Ovo primiemo zalaganje za ideju gusjenićarstva naiSlo je na topao prijem kod svlh voćnih Stetočina Sreza varaždinskog. HUŠKAČKA DŽEBANA

Snijela patka jaje, pa ga rado daje onome ko traži da rastura laži.

ĆOR-DISTRIBUCIJA

Za robom је jagma prava potrošači svoje ištu. ali roba mimo spava na sve večem stovarištu.

POVUCI - POTEGNI

T ZGLEDA nekako •i da se roba sporo isporučuje. A seljaci gdje će, šta će, nego tap, pa u zadružni savez, da vide gdje je zapelo. Saveza ima raznih, a najpoznatiji su oni sreski. Imaju i svoje administratore, Ijude vične peru, imaju i solidne oveće magacine. A pod tim uslovima je lako raditi. Najprije se presavije tabak i pošalje trebovanje, a ako sjutradan nešto nije u redu, lako ćemo: tu je ispravka trebovanja i ispravka ispravke. A narod zapeo: Hoće li skoro stići roba? Sta ste navalili, vidite da pišemo trebovanja. Najzađ, roba je tu i pažljivo se smješta u magacine, jer treba da se završi dopisivanje pp sektoru cijena. Dosije raste, nije to mala stvar; ali čim se uredi, čim se riješi, biće svega. Seljaci zaintačili, ne poštuju pravila adminlstracije, nego stalno: roba pa roba. Gdje ste navalili, vidite da nemamo kamiona! Pa eno. prolaze neki prazni, baš u našem pravcu. A, ne, oni nemaju nalog, mi čekamo one s nalogom!

Nađu se, međutim, neki, kao seljaci iz Kumana, pa zapnu i dotjeraju prazna kola za robu. Tu, naravno, administracija mora da ode na dud. Ali je teško tamo, gdje se ona uvriježi i pusti žilice kao гера iz priče. Tu se zaglavi roba, još kako. No ipak povuci, potegni, iščupati se mora. I to što prijel

U MENZI

Kelner: Druže direktore, jedan gost vraća porc'ju jela. kaže da је suviše mala. Direktor restorana: Svakako, uzeli ste i suviše veliki tanjir.

"PREHRANBENE" VIJESTI Nedjelja cvekle

Naše menze nikako ne vole da se međusobno takmiče, pa je teško znati koja je najbolja, ali to ipak nije smetalo menzi Zemunske livnice da izbije na prvo mjesto. Ona je na vrlo originalan način uspjela da prebaci normu kalorija i da lako ukloni sve komplikacije koje su kočile poslovanje. Normu je prebacila na taj način što se sudovi uopšte ne peru, pa u njima uvijek ostane nešto kalorija od prethoddnog obroka i to ie čist višak kaloričnostL Da se pri jelu ne bi kalorije rasipale, u menzi uopšte nema kašika. U Beogradskoj menzi ~Takovo“ počeo je ovih dana da se primjenjuje najjednostavniji i najekonomičniji sistem za pranje sudova. Pribor za jelo prosto se stavi u jednu šerpu, prelije se toplom vodom (ukoliko nema hiadne), pa se onda šerpa zaljulja nekoliko puta kao dječja kolijevka. Poslije toga pribor se servira gostima. Preimućstvo sistema ~kolijevke“ ogleda se u velikoj uštedi radne snage i vanrednoj ekonomičnosti niti se troši pribor za ribanje, niti se cijepaju кгре, a i sami sudovi duže traju. Po ugledu na NedjeIju tehnike i Nedjelju čistoće, Uprava gradskih restorana u Nišu zavela je u svojim restoranima, po rcdenoj inlcijativi, Nedjelju cvekle. Nabavila je preko 5.000 kilograma ovog bilja pa sad već ne zna šta će s njim, nego ga redovno nudi svojim grešnim abonentima. KOLORIČNA ISHRANA

Upravnik radničko-namješteničke menze V rejona u Beogradu Tanasije Telebaković uhvačen je kako prži i jede šnicle od mesa namijenjenog abonentima

Е, ne možeš da razumiješ taj svijet što vrfi na menze!

2

10 APRIL 1948