Право и привреда

ostvarivanja uslova za svojinsku i upravljačku iransformaciju Vlada Crne Gore na predlog Agencije ill na osnovu programa privatizacije može odrediti preuzimanje upravljanja preduzećem. 1 Zakon reguliše veći brój oblika transformacije preduzeća kao sto su: 1) izdavanje i prodaja deonica iii udela radi prođaje druStvenog kapitała pod povlašćenim uslovima; 2) izdavanje i prodaja deonica ili udela radi povećanja kapitała pod povlažćenim uslovima; 3) prođaja preduzeća; 4) prodaja preduzeća iii delà Heima koją preduzimaju rukovođenje preuzećem; 5) ulaganje kapitała domaćih iii stranih fizićkih ili pravnih lica u preduzeće; 6) pretvaranje potraživanja prema preduzeću u trajni ulog; 7) prenosom deonica iii udela Republićkom Fondu za razvoj iii drugim fonodovima; 8) razmena deonica iii udela; 9) idenlifikacija državnog kapitała u preduzećima. 2 Medutim, predvideni su i drugi oblici transformacijc kao: korišćenje ugovornih poslovnih oblika lizinga, ugovora o vođenju poslova franšizing, vremensko koriSćenje turistićkih objekata i dr. J Druätveni kapitał preduzeća kojem nije određen vlasnik po nekom od modela iz ovog zakona, prcnosi se na Fond za razvoj (60 %), penziske fondove (30 %) i Zavod za zapošljavanje (10 %). Zakon sadrži jož jednu novinu, a to je besplatno ustupanje kapitała putem vaućera. Zaposleni u preduzeću iii dełu preduzeća koji prilikom prodaje preduzeća ostaju bez posła, imaju pravo da besplatno dobiju deo druSvenog kapitała u obliku vaučera do određenog iznosa. 4 Vaučer se definiSe kao hartija od vrednosti koją daje pravo na kupovinu deonica koję emituje Fond, koristi se kao garanctja za dobijanje kredita, koristi se kao ućeSće u dobijanju kredila kod fonda iii banke ili kao pravo na gotovinsku isplatu nakon dve godine od dana izdavanja.

Zaključalc

Izloženi probierni i poćetna iskustva ukazuju da se joS uvek nisu stvorüi uslovi za potpunu i sveobuhvatnu transformaciju socijalistićke odnosno druätvene svojine, Neka piianja i dalje ostaju oivorcna, naroćito dileme oko brze iii postepene privatizacije pri ćemu u svakoj varijanti se javljaju probierni, ekonomske, sodjalne pa ćak i pravne prirode. Teśko je odrediti koji je ciłj privatizacije kada ih ima viSe, pri ćemu se neki medusobno iskljućuju. Oćigłedno da privatizaeija druStvene svojinc ne može se ostvariti ni brzo ni lako. TeSkoćc mogu nastali zbog promena

1 Ćt 4. 2 Č1 10. CL 1. i ĆL 10. tL 2 4 ĆL 01. 5 ĆL 02.

63

R. JELIĆ; Svojinskc promene u bivšim socijalističkim zemljama (sir. 53-64)