Право и привреда

U pogledu ovog rešenja može se izraziti rezerva isključivo sa stanovišta praktičnih razloga, ill, konkretnije, ncćc li ovo rcšcnje otežati registraciju preduzetnika, imajući u vidu: - da su postojeći privredni sudovi već pretrpani; nemaju dovoljan broj sudija; rade u neadekvatnim prostorijama; tehnička opremljenost je na niskom nivou; novi Zakon o preduzećima verovatno će uticati na povećanje obima rada sudova na registraciji i statusnim promenama preduzeća; - nekoliko desetina hiljada preduzetnika, umesto da posao obave u toku dana kod svog opštinskog organa uprave, moraće da putuju u jedan od 16 privrednih sudova da bi podneli prijavu za registraciju i da onda ko zna koliko dugo čekaju rešenje o upisu u sudski registar. Praktično, postavlja se pitanje da li je realno moguće u kratkom roku osposobiti privredne sudove da preuzmu nove poslove i da ih efikasno obavljaju. 11l ZAKLJUĆCI 1. Važeći propisi (savezni i Republike Srbije) koji se odnose na preduzetnike su nastali u vreme prelaska sa jednog u novi sistem i kao takvi, s jeđne strane, otvorili su širi prostor za ličnu inicijativu i razvoj preduzetništva, i s druge strane, sadrže odredene ostatke ranijeg nepoverenja prema privatnom sektoru, a pored toga, kako od donošenja do danas nisu menjani i prilagođavani potrebama života i prakse, imaju odredene manjkavosti. 2. Novi propisi treba da obezbede iste pravne pretpostavke za poslovanje svih privrednih subjekata i u tom smislu, treba isključiti prepreku da neku delatnost može obavljati samo preduzeće a ne i preduzetnik ili da se utvrđuju stroži uslovi preduzetnicima za obavljanje nekih delatnosti i si. 3. Važeći propisi ne daju jasnu razliku između preduzeća i radnje a pojedina obcležja su ista, tako da građanin koji želi da započne neki biznis, teško može, bez stručne pomoći, da sagleda koji oblik organizovanja mu najviše odgovara. Pre svega, zbog toga, a i zbog potrebe izgradnje jednog čistog modela, potrebno je izbeći uspostavljanje dva oblika sa istom ili sličnom sađržinom. Recimo, ako se prihvati model ortačkog društva predviden u Predlogu zakona o preduzećima i ako bi se istovremeno zađržao model zajeđničke radnje po važećem Zakonu o ličnom radu, to bi bila dva oblika različita uglavnom po nazivu a iste ili slične suštine. Prema prethodno izloženim predlozima, gradanin koji želi da započne neki posao, na postavljena pitanja o zakonskim uslovima, dobio bi sledeće odgovore; pitanje: - Dali sve delatnosti koje obavljaju preduzeća, može obavljati preduzetnik? Može sve delatnosti, osim delatnosti za koje je saveznim zakonom propisano da ih obavljaju samo preduzeća odredena zakonom ili samo određeni oblici preduzeća - Dali preduzetnik i preduzeće imaju iste ili različite uslove za obavljanje delatnosti? Svi posebni uslovi su isti; medutim, ako zakonodavac propiše da predzetnik može zaposliti najviše 2-3 radnika, onda po tom osnovu faktički preduzetnik ne može obavljati đelatnost čiji tehničko-tehnološki proccs zahteva veći broj radnika - Dali se mora zaposliti odredeni broj radnika i da li je broj zaposlenih ograničen? Poseban uslov za obavljanje odredenih delatnosti je zapošljavanje odgovarajućeg broja radnika propisane stručnosti što važi i za preduzeće i za preduzetnika; broj zaposlenih radnika kod preduzeća nije ograničen, a kod preduzetnika je ograničen na 2-3

278

Dr Koviljka Romanić, predsednik Upravnog odbora "Responsa", D. O. 0., Beograd