Право и привреда

Dr Miroslav Paunović, advokat u Beogradu

PRAVNA REGULATIVA ZA UREĐENJE EKONOMSKIH ODNOSA SA INOSTRANSTVOM

Rriterijumi za ocenu stanja u regulativi koja uređuje privredne odnose sa svetom Izgradnja tržišne privrede, napuštanje koncepta udruženog rada i uvođenje preduzetništva dovelo je do korenitih promena u propisima koji se primenjuju na sve domade privredne subjekte, bez obzira da li udestvuju u medunarodnoj razmeni ili ne. No, ove dalekosežne promene imale su velikog odraza i na režim spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, na podrudje kreditnih odnosa sa inostranstvom i uopSte na pravo ekonomskih odnosa sa inostranstvom, tj. na propise koji se primenjuju samo na one koji ulaze u medunarodne poslovne odnose. Generalno se može dati ocena da su sve promene bile na liniji poboljšanja pravnog okvira za poslovanje domaćih preduzeća sa partnerima van granica zemlje. Odustalo se od pokušaja da se na odnose sa strancima primenjuje neprikladna terminologija, razvijena pre svega za potrebe odnosa medu domadim privrednim subjektima. (Kao primer za neprikladnu terminologiju često je navođen izraz "materijalno pravo na tehnologiju", ali su se na takvoj "negativnoj" listi nalazili i mnogi drugi izrazi).). Nema više ni specifidnih instituta našeg prava, koji su buli karakteristidni i primenjivi samo u domadim relacijama, pa ni štetnih posledica njihove mehanidke primene u odnosima sa inostranstvom. (Drastidan primer ovakvog mehanidkog preslikavanja elemenata dogovorne ekonomije i na donose sa strancima bilo je propisivanje obaveze da se Komori prijavljuje i sama namera zakljudenja odredenih poslova sa inostranstvom u inače osetljivim oblastima kao što su pribavljanje prava industrijske svojine ili projektovanje i gradenje u inostranstvu uz obavezu davanja mnogobrojnih podataka o stranom partneru i o elementima posla, iz dega je sledila još teža obaveza - dogovaranja i usaglašavanja sa ostalim subjektima zainteresovanim za taj posao ili koji imaju istu delatnost ili nastupaju na istom tržištu.) Otklonjene su i neke druge prepreke samostalnom i odgovomom nastupu domadih preduzeda na inostrano tržište. (Na primer, ne postoje vide ni strogi uslovi za obavljanje poslova spoljnotrgovinskog prometa, koji su, potpuno mehanidki, bill utvrdivani za kadrove 1 organizacije u celini).