Право и привреда

Zakon o porezu na dobit korporacija bio je na snazi do januara 1994. g. Usvajanjem Programa ekonomskog oporavka Jugoslavije, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o visini i načinu utvrdivanja poreza na dobit korporacija u poreskom bilansu i rokovima za plaćanje mesečnih akontacija poreza za vreme primene sankcija medunarodnih organizacija, (Službeni glasnik RS, br. 8, 1994.), koja je 24. 02. 1994. godine zamenjena Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit korporacija iz 1992. U odnosu na Zakon iz 1992. godine, rešenja novog Zakona su različita u više elemenata. PORESKA OSNOVICA je ostala ista kao i u osnovnom zakonu, iako je prema Uredbi bilo razlika u utvrdivanju oporezive dobiti. Naime, Uredbom je bilo propisano da se pri sastavljanju konačnog poreskog bilansa za proSlu godinu, pa i nadalje, uvede obaveza da se u prihod korporacija, uz prihod od prodaje roba, usluga, materijala, i finansijskih i vanrednih prihoda uračunava i potražni saldo revalorizacionih rezervi po godišnjem obračunu, godine za koju se sastavlja poreski bilans. Uredba o visini i načinu utvrdivanja poreza na dobit korporacija u poreskom bilansu i rokovima za plaćanje mesečnih akontacija poreza za vreme primene sankcija medunarodnih organizacija, (SI. glasnik, br.B, 1994. čl. 2.). Stavljanjem van snage navedenog rešenja i Uredbe, otklonjena je opasnost višestruko većeg oporezivanja preduzeća iz nerealno naduvanih prihoda. STOPA POREZA je smanjena u odnosu na prethodno rcšenje i sada ona iznosi 30% za sve kategorije preduzeća. Smanjenje se zapravo odnosi samo na velika preduzeća. Budući da je ukinuta odredba kojom se mala preduzeća oporezuju po nižoj stopi, to je stanje za njih (a većina privatnih preduzeća spada u ovu kategoriju) ostalo nepromenjeno. Preduzeća u slobodnim zonama đobila su đodatno poresko opterećenje od 5%, jer se do sada njihova dobit oporezovala stopom od 25%. I u pogledu PORESKIH PODSTICAJA, kod umanjcnja poreske obaveze ima izmena. Naime, obvezniku koji izvrSi ulaganja u osnovna sredstva u sopstvenu proizvodnu ili naučno istraživačku delatnost, ili u takvu delatnost drugog obveznika, umanjuje se osnovica za celokupno to ulaganje. Po prethodnom rešenju poreska se osnovica umanjivala za visinu ulaganja, a najviše za 30%. Sada takvog ograničenja nema, ali postoji uslov zabrane otudivanja takvih osnovnih sredstava u narednih pet godina. Mesečna akontacija poreza na dobit korporacija plaća se u roku od osam dana po isteku svakog meseca. Isto rešenje bilo je i u Zakonu o porezu na dobit korporacija iz 1992. godine. Uredbom ovaj je rok bio smanjen. Zaustavljanjem hiperinflacije nastali su i uslovi za bitno snižavanje kamata kod zakasnelih uplata poreza. U doba inflacije na zakasnele uplate poreza obveznik je bio u obavezi da plaća kamatu po stopi od 10% dnevno, za svaki dan zakašnjenja. Stabilizacijom dinara ovo je izmenjeno, tako da poreski obveznik koji nije u propisanom roku platio svoje obaveze, plaća kamatu po stopi od 36% godišnje. Došlo je i do promena iznosa novčanih kazni .za poreske obveznike, za odgovorno lice kod poreskog obveznika i za odgovorno lice u nadležnom poreskom organu. Zakon je stupio na snagu u februaru 1994. godine, a primenjuje se retroaktivno, od 01. 01. 1994. godine. POREZ NA DOBIT KORPORACIJA U REPUBLICI CRNOJ GORI Oporezivanje korporacija u Crnoj Gori u nekim se elemntima razlikuje u odnosu na Republiku Srbiju.

319

POREZ NA DOB IT KORPORACUA IPREDUZETNIKA