Ритам

Kako je propao rokenrol

Najveće osvežepje jesenjeg bioskopskog repertoara stiže nam od trojice mladih autora, Zorana Peza, Madimira Slavice i Gorana Ggjića, čjji film „Kako je propao Rokenrol” sa lakoćom izbÿa na drugo mesto ovogodišnje liste gledanosti domaćeg filma, odmah iza Kusturice. Izrasli na filmskoj tradiciji kiasičnog Holivuda, a muzičkoj Novog talasa, oni mladoj public! nude novi senzibilitet Senzibilitet devedesedh! Da ü, ipak, ima nade za Rokenrol, saznaćete iz intervjua koji je sa njima vodio stalni saradnik „Ritma” Saša Radojević.

Reditelji omnibusa „Kako je propao rokenrol” (Zoran Pezo, Vladimir Slavica i Goran Gajić) i scenarista prve price „Od izvora dva putića” (Branko Vukojević) poželeli su da razgovor sa njima započne sledećom anketom: KAKO JE PROPAO ROKENROL? a) nikako b) nekako c) lako d)... (upišite odgovor po želji) Film „Kako je propao rokenrol” mogao bi se smatrati prelomnim u tretmanu tzv. omladinskih tema. Pored ratnog filma, u Jugoslaviji se kao drugi veliki blpk nameće omladinski film koji se, na sreéu, vrlo brzo otrgao uticaja fašistoidne pedagogije o prevaspitanju zabludelih. Veliki doprinos takvom obratu dali su filmovi koji su se ba-

vili konstitucijom grupe, njenom aktivnošću za ostvarivanjem malog/velikog cilja mikrosredine („Družina Pere Kvržice”, „Sinji Galeb”, „Milijuni na otoku”, „Cmi biseri”..,). Drugi fcrak omladinskih filmova bavi se tinejdžerima i njihovim eskapizmom koji započinje ranih pedesetih sa filmom „Svi na more”. Ovo su, naravno, samo opšte naznake koje zagtevaju daleko dublja razmatranja o torn kompleksnom korpusu. Novi talas u rok-muzici sa poëetka osamdesetih revalorizovao je i najblještaviji mit - o korenima potrošačkog društva u prvim godinama šezdesetih, prve decenije koje se seéamo u tehnikoloru. Traganje za simboličnom „godinom rođenja”, nostalgično obraćanje popularnoj kulturi roditelja, započeli su Idoli, da bi to kasnije nastavili Đavoli i Videoseks. Dobar deo dizajna tog doba preuzeli su i tvorci „Vesele televizije”, Goran Gajić i Zoran Pezo, koji

su sa nekritičnom strašću povezivali, što bi гекао 'Tomislav Vrus, Nam Džun Pajka i Radivoja Lolu Đukića. Razgovor je, stoga, najuputnije započeti sa ispitivanjem njihovog odnosa prema domaéoj tradiciji omladinskih filmova. Pezo: Osim filma „Ljubav i moda”, ne dopada mi se nijedan domaéi film. Posebno volim duo „Havu” iz tog filma, pošto su mene i Gajiéa svojevremeno tako zvali. Za sve one koji se bave sintezom filma i roka ostaće večita dilema da li da se opredele za rok-film ili film o roku. Razlika izmedu ovih pojmova je u tome što je dominantan onaj koji se prvi pomene. Pošto je u filmu „Kako je propao rokenrol” reč o omnibusu i mišljenja o tome šta je dominantno su oprečna. Pezo: Ovo je rok-film.

23