Ритам

nom kućnom Ijubimcu, posloji jošjedan izlaz, osim samoubisiva; R-A-W!!!") übrzo se pokazao kao nežto mnogo više od običnog slogana, skrećući pažnju javnog oka na autore kdji su ranije mogli samo da sanjaju da će njihovi slripovi ikad izaći iz njihovih studija. Art Spiegelman, osnivač RAWa, kao jedan od retkih preživelih heroja underground stripa šezdesetih, regrupisao je snage, shvativši među prvima šta treba klin-

cima čije pamćenje i obrazovanje traje samo tri i po godine unazad. Pre svega ponudio je jedan ođgovor - da, underground strip šezdesetih je zaista postojao i bio je kompletan napad na estetiku i eliku svih američkih zajednica, kako zvaničnih tako i altemativnih. Razobličavajući moral i vladajućih i podređenih, mogao je jedino imati više protivnika nego pristalica. Više od satire, predstavljao je oslobađajući medij u kome su psihodelično iskustvo, brutalnost i infantilizam nalazili

svoj vizuelni izraz, trujući čitaoce širom Amerike. Zabranjivan, prokazivan, pa čak i javno spaljivan u nekim gradovima srednje Amerike kađ bi bio objavljen (Minesota, 1973.), doživeo je svoj re-vamp u punk stripu sedamdesetih, sa zvezdama kao što su Gary Panter i Holstrom (najpoznatiji po radu sa Ramonesima). Potpuno drugačije tehnike koje su Panter i Веуег uveli u sedamdesetim, nisu bile isključivo vlasništvo stripa (Panter je koristio

brkanje stilova, ne samo načina ctranja već i načina pripovedanja, a Веуег depresivni humor sveta njegovih večitih gubitnika Amy i Jordana - kroz infantilnonadrealistički crtež). Ovde je шоguće naći dodime tačke sa zbivanjima u slikarstvu - prokaženi odmetnici iz art sveta su bukvalno oteli ceo kompleks zgrada za rušenje u East Villageu (New York), koristeći se rupom u američkom zakonu po kome zgrada za mšenje koja je dobila kulturno značajnu namenu, ne može bili smšena. East Village je odjednom dobio 104 likovne galerije koje su izlagale sve ono što zvanične galerije nisu htele. Odalle su regmtovane nove zvezde osamdesetih, kao Rick Proll, čiji morbidni humor I brz, satanski crtež, đuguju malo više nego malo underground stripu. Proll je bio jedan od prvih čiji su radovi inspirisani stripom počeli da mše predstavu o umetnosti koju su bogate galerije Sohoa pokušavale da nametnu u osamdesetim. Suština veze sa stripom bila je u duhu koji je kao rešenje i Spiegelmanu i Prolu nametao kontekst - koncepcija ORGANIZOVANOG BUNTA izgledala je kao jedini moguć odgovor na spoljne pritiskc. mada je ostavljala svoje autore možda na margini, ali ipak na vrlo čvrstim pozicijama. Uostalom, brzo se pokazalo da je posle medijskog buma koji je doživeo 1983-86 East Village i "umetničkog” procenjivanja od strane uglednih money-makera iz galerija Sohoa (koji su uzeli’pod zaštitu nekolicinu "značajnih” umetnika), ovaj kvart grada jednostavno zbrisan sa mape New Yorka 1988., kao narkomansko leglo, što je većinu umetnika (među kojima i Веуега) naleralo da emigrira za Los Anđelos (epilog, za sada: okupljeni oko Рарег Moon štamparije izdaju besplatne alternativne dnevne novine. Uostalom, i pored lupetanja Lou Reeda, u slilu "Zapadna obala? Pa oni su samo duvali i slušali The Doorse.", Kalifomijaje i bila kolevka underground stripa šezdesetih). RAW je bio bolje sreće od East Villagea, i ostao je uprkos spolj-

58