РТВ Теорија и пракса

Žan Kaznev

KOMUNIKACIJA

Etimološki, komunicirati znači vratiti se zajednici. Komunikacija je, dakle, po samoj svojoj suštini prelaz od individualnog ka kolektivnom, ali i uslov celokupnog društvenog života. U uopštenom smislu, komunikacija se sastoji od razmene poruka punih značenja, a može da prezentira različite aspektc јег, kako je primetio Klod Levi Stros' (Claude Levi-Strauss), može da sc odnosi koliko na razmenu žena između pojcđinih grupa, na razmenu dobara ili promenu službe, toliko i na običan razgovor. Tako viđena, komunikacija prcdstavlja i osnovni proccs, ne samo socijalizacijc, vcč i formiranja pojedinaca u опој mcri u kojoj, razmenom važnih poruka 2 , dovodi i do saznanja o samom sebi. Najčešći način komuniciranja jc, očigledno, govor, bez obzira da li sc koriste pisani znaci ili izgovorcnc rcči. Ali najznačajniji i najčcšči način korišćenja govora jc komunikacija koja predstavlja prcnošcnjc informacijc, a u scbi sadrži poruku, kao i njen prijcm 3 . Važno jc voditi računa o raziičitim činiocima koji mogu da ometaju prcnošcnjc poruke, bilo na mestu cmitovanja, bilo prijcma, a koji mogu da izmenc smisao porukc, Jcr, da bi se prcnela namcra i značaj porukc i da bi jc primalac rastumačio, potrcbno jc poruku šifrovati i dcšifrovati. S drugc strane, postoji i opasnost da se vodi računa samo o intclcktualnim proccsima, jer poruka može da budc puna cmocionalnog značenja i da izazove utisak uzbuđenja. Najzad, potrebno

1 C.Levi-Strauss; Anlhropologie structurale, Plon, 1958, str. 69.

2 G.H.Mead, Mind, Self, Society, University of Chicago Prcss, 1934; francuski prevod; L’esprit, le soi, La societe, P.U.F., 1963.

3 Videti definicije koje je dao G.Flaman (G.Flament) Reseaux de commumcation, Dunod 1965, str. l.Aranguren, Sociologie de l'information, Hachette, 1967, str 11; G. Wackeehaim, Communication ct devenir personeL, Licpi, 1969, str. 11.

113